© Juan Manuel Blanco/EPA-EFE/ShutterstockKaravana migranata na putu do Sjedinjenih Država najveća je u više od godinu dana, s procjenjuje se da je na putu oko 6.000 ljudi
Jer sve je veći bunt unutar južnih saveznih država SAD-a, koje su i najviše izložene migrantskim pritiscima. Stanje je takvo, da pojedine od njih već mjesecima ukrcavaju pridošle migrante na svom teritoriju u autobuse te ih uredno prevoze u sjeverozapadne države pod vlašću demokrata tj. "isporučuju ih Bidenu u znak zahvalnosti" (migranti obično javno, pred kamerama zahvaljuju demokratima i Bidenovoj administraciji za sve što čine za njih).
Tako je sve veći broj migranata počeo organizirano autobusima stizati i u jedan Chicago ili pak New York, a od nedavno i u sam Washington - što sve više iritira njihove građane koji su zbog toga počeli otvoreno iskazivati nezadovoljstvo takvim razvojem stanja. Naime, ulični šatori, prepuni imigranata, postaju sve uobičajenija slika - donedavno rezervirana isključivo za gradove na jugu zemlje
Netko zločest bi rekao da se guverneri južnih država SAD-a ponašaju poput Viktora Orbana unutar EU. Ali stvar je, zapravo, puno ozbiljnija. Ovu situaciju Bidenova administracija ne rješava ili je samo kozmetički nastoji regulirati od samog dolaska na vlast u siječnju 2021. - kada je i krenuo novi migrantski val na tragu Trumpove detronizacije. To je prije ili kasnije moralo dovesti do reakcije javnosti odnosno do političkih posljedica.
Komentar: Popisni brojevi mijenjaju dinamiku vlade, posebno kada državljanstvo nije važno. Demokrati su otvorili brane i migranti se zatim isporučuju na određena mjesta. Elektorski glasovi određuju se prema broju stanovnika kako bi se dobili zastupnički mandati.
Teksas se otvoreno pobunio! Bidenova "Ahilova peta"
Tako je sredinom prosinca guverner Teksasa, republikanac Greg Abbott, potpisao zakon kojim se kriminalizira ilegalni ulazak u ovu južnu američku saveznu državu koja graniči s Meksikom, što je do sada bila ingerencija saveznih (federalnih) vlasti. Pritom je optužio Bidenovu vladu za "namjerno nedjelovanje" u borbi protiv ilegalne imigracije.
Probleme s nastalom migrantskom krizom u predizbornoj su godini jako dobro percipirali republikanci,kojima nije bilo teško shvatiti kako se radi o najslabijoj karici - zapravo "Ahilovoj peti" ukupne Bidenove politike. Naime, ona je (s izuzetkom borbe protiv inflacije na unutarnjem planu) gotovo u potpunosti fokusirana na vanjsku politiku, poglavito na ukrajinski rat i sučeljavanje s Kinom, a odnedavno i na rat Izraela u Gazi.
Iskrivljeni prikaz ukrajinskog rata stvorio percepciju nepostojanja opasnosti
Jer jedan ukrajinski rat, na primjer, koliko god bio opasan ne samo po američke interese već i samu sigurnost SAD-a (time, naravno, i svijeta) u slučaju eskalacije koja se nikako ne može niti smije isključiti - nije niti na službenoj političkoj niti na maistream medijskoj razini Amerikancima prikazan na način da bi u njima izazvao osjećaj egzistencijalnog straha, kako je to bilo tijekom najvećeg razdoblja Hladnog rata u drugoj polovici 20. stoljeća - od Berlinske krize preko Kubanske raketne krize, do krize sa sovjetskim obaranjem južnokorejskog putničkog zrakoplova zbog navodne povrede zračnog prostora SSSR-a 1983. godine - a kada bi svijet redovito visio na rubu Trećeg svjetskog odnosno nuklearnog rata.
Dakle, republikanci znaju kako na ukrajinskom ratu i predstavljanju istog kao po SAD opasan (za što bi onda birači na izborima morali kazniti Bidena) ne mogu zaraditi kritično važne političke bodove u korist svog kandidata tko god on bio, (za sada je za to mjesto najizgledniji Donald Trump iako je opterećen brojnim sudskim procesima pa je pitanje kako će sve to završiti).
Migrantska je kriza, smatraju republikanci - ona koja može najozbiljnije smanjiti Bidenove izglede za reizbor na predsjedničkim izborima početkom studenog 2024. godine.
Ne slučajno, republikanci su je izdignuli na najvišu moguću razinu pa zbog nje već tjednima blokiraju i Bidenov prijedlog proračuna za pomoć Ukrajini - ističući kako se Washington mora najprije brinuti za američku nacionalnu sigurnost a onda tek za sigurnost drugih država - među njima i Ukrajine. Upravo su to bile nedavne riječi predsjednika Zastupničkog doma Kongresa ( time i Kongresa u cjelini) Mikea Johnsona odmah nakon njegovog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim koji je u Washington došao s ispruženom rukom, ali se u Kijev vratio praznih ruku.
Dobitnička formula za republikance. Biden nema izbora
Republikancima, osim sadašnjeg kaotičnog stanja na južnoj granici koje iritira građane, u prilog ide čak i dramatičan otklon Bidenove administracije od dosadašnje migrantske politike, jer bi on značio priznanje neuspjeha. Republikanci bi to također lako mogli prikazati kao uspjeh svoje politike s obzirom kako upravo oni već mjesecima traže radikalne promjene zakona o imigraciji.
Međutim, Biden definitivno nema izbora i prije ili kasnije će morati krenuti na ustupke.
Osim što će morati regulirati migrantski problem na zakonodavnoj razini jer to sve više traže građani (ako to učini prijeti mu pak nezadovoljstvo lijevo orijentiranih demokrata koje je ionako poraslo nakon nekritične američke pomoći Izraelu u ratu u Gazi), to će morati učiniti i zato da Ukrajina ne ostane bez novaca i nađe se u još većim problemima zbog nedostatka američke pomoći koju blokiraju republikanci u Kongresu.
Krah Ukrajine i ruska pobjeda značilo bi i definitivni Bidenov poraz - novi fijasko nakon nepopularnog i kaotičnog povlačenja iz Afganistana u početnoj fazi njegovog mandata.
© APAktivist za prava migranata Luis Garcia Villagran, koji je u pratnji grupe, upozorio je da bi karavana mogla narasti na 15.000 ljudi do trenutka kada stigne do američke granice
Da je stanje po Bidena ozbiljno svjedoči i današnja vijest koju je objavio američki medij ABC News.
"Visoko izaslanstvo SAD-a sastat će se s predsjednikom Meksika u srijedu, što mnogi smatraju pokušajem da ga natjeraju da učini više kako bi zaustavio val migranata koji stižu na jugozapadne granice SAD-a", navodi ABC News.
U Mexico Cityju američko izaslanstvo sastat će se s predsjednikom Andrésom Manuelom Lópezom Obradorom s ciljem, kako mnogi smatraju, u pokušaju da Meksiko učini više kako bi zaustavio val migranata.
Meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador rekao je da je voljan pomoći, ali, također, i da želi vidjeti napredak u odnosima SAD-a s Kubom i Venezuelom.
Obje strane suočene su sa snažnim pritiskom da postignu dogovor nakon što prošli koraci poput ograničavanja izravnog putovanja u Meksiko ili deportacije nekih migranata nisu uspjeli zaustaviti njihov priljev. Ovaj mjesec čak 10.000 migranata dnevno je bivalo uhićeno na jugozapadnoj američkoj granici (dakle, 300 000 u svega mjesec dana!, op.a.).
SAD se borio s obradom tisuća migranata na granici ili smještanjem kad stignu u sjeverne američke gradove, dok je meksička industrija bila pogođena prošli tjedan kada su SAD nakratko zatvorile dva vitalna teksaška željeznička prijelaza, preko kojeg stižu američki proizvodi u Meksiko.
Američki državni tajnik Antony Blinken ostavio je otvorenom mogućnost ponovnog otvaranja tih prijelaza ako Meksiko pruži dodatnu pomoć.
Mnogi su migranti osim cestovnih ruta pronašli i druge načine za ulazak u SAD poput uskakanja u teretne vlakove.
Zatvaranje teksaške željeznice zaustavilo je teretni promet iz Meksika u SAD, kao i žitarice potrebne za prehranu meksičke stoke koja se kreće prema jugu.
Predsjednik López Obrador potvrdio je prošli tjedan da američki dužnosnici žele da Meksiko učini više kako bi blokirao migrante na svojoj južnoj granici s Gvatemalom ili otežao kretanje preko Meksika vlakom, kamionima ili autobusima, što je politika poznata kao "sukob".
Ali meksički predsjednik je rekao da u zamjenu želi da Sjedinjene Države pošalju više razvojne pomoći u matične zemlje migranata, te da smanje ili ukinu sankcije protiv Kube i Venezuele.
"Pomoći ćemo, kao i uvijek", rekao je López Obrador. "Meksiko pomaže u postizanju sporazuma s drugim zemljama, u ovom slučaju s Venezuelom."
"Također želimo da se nešto učini u vezi s (američkim) razlikama s Kubom", rekao je López Obrador. "Već smo predložili predsjedniku (Joeu) Bidenu da se otvori američko-kubanski bilateralni dijalog."
"To je ono o čemu ćemo razgovarati, to nije samo sukob", rekao je meksički vođa.
Meksiko kaže da je otkrio 680.000 migranata koji su se kretali zemljom u prvih 11 mjeseci 2023.
U svibnju je Meksiko pristao prihvatiti migrante iz zemalja poput Venezuele, Nikaragve i Kube koje su SAD odbile jer nisu slijedile pravila koja su omogućila nove legalne putove do azila i drugih oblika migracije.
Dakle, velika se igra nastavlja, a čitavi je problem još daleko od završetka.
Komentari čitatelja
na naše novosti