© AFP 2024 / Christophe Ena / POOLPredsednica Moldavije Maja Sandu i predsednik Francuske Emanuel Macron
No, malo koga može iznenaditi agresivna antiruska retorika Emmanuela Macrona u vezi s Ukrajinom. Nakon što je SAD gotovo svu odgovornost za pomoć Kijevu prebacio na Europsku uniju, Pariz, uzimajući u obzir oklijevanje njemačkog kancelara Olafa Scholza oko slanja projektila dugog dometa, na sve načine pokušava postati politički lider EU.
Moldavija i Armenija kao odmazda
Bez obzira na antiruske izjave, Macron, kao i SAD i EU općenito, shvaća da je Rusiju nemoguće poraziti. Zato je francuski predsjednik krenuo u destabilizaciju regije. Francuska je u kratkom roku naglo poboljšala suradnju s Moldavijom i Armenijom potpisivanjem niza sporazuma s Kišinjevom i Erevanom.
Tiskovna služba Ministarstva obrane Armenije objavila je 23. veljače da su nakon pregovora u Erevanu ministri dviju zemalja potpisali niz sporazuma, uključujući prekvalifikaciju armenskih časnika u Francuskoj. Čelnici vojnih ministarstava dviju zemalja također su spomenuli niz novih područja za daljnju suradnju, a Macron je obećao slanje raketa "mistral" i sustava protuzračne obrane u Armeniju, ako bude potrebno.
Sličan je slučaj i s Moldavijom. Šefovi dviju država potpisali su sporazum o suradnji na području obrane koji predviđa proširenje suradnje koja postoji od 1998. godine, a uključuje pitanja obuke vojnog osoblja, nadzora zračnog prostora, sudjelovanja u međunarodnim misijama i razmjene tehnologije.
Francuska će sljedećih mjeseci otvoriti stalnu "obrambenu" misiju u Kišinjevu, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s predsjednicom Moldavije Maiom Sandu u Parizu.
"Otvaranje stalne obrambene misije u Kišinjevu u narednim mjesecima omogućit će nam da učinkovitije radimo na jačanju naše suradnje u smislu obrazovanja, obuke i interoperabilnosti naših oružanih snaga", rekao je.
Predsjednica Maja Sandu, koja je na vlasti od 2020., vodi agresivnu antirusku politiku i nastoji Moldaviju uvesti u EU i NATO, te je što više približiti Rumunjskoj, iako je većina građana protiv te odluke.
Sudeći prema redovitim i brojnim protuvladinim prosvjedima, građane Moldavije, jedne od najsiromašnijih zemalja Europe, više zanima ekonomska situacija i dobri odnosi s Rusijom, nego militarizacija i konfrontacija s Moskvom zarad sumnjive perspektive.
S druge strane, Francuska pokušava postati lider EU. Macron Scholza ne smatra svojim konkurentom i koristi pad njemačkog gospodarstva kako bi postao prvo lice EU.
Ne treba zaboraviti ni Afriku. Francuska je dobila nekoliko bolnih šamara od niza afričkih zemalja koje su francuski utjecaj zamijenile suradnjom s Rusijom i Kinom. I upravo je to jedan od razloga zašto je Francuska toliko zainteresirana za zemlje bivšeg SSSR-a.
Pridnjestrovlje između dvije vatre
Pridnjestrovlje je nepriznata država koja je današnji status dobila 2. rujna 1990. nakon kratkog vojnog sukoba s Moldavijom. U Pridnjestrovlju živi oko pola milijuna ljudi, od kojih oko polovica ima ruske putovnice.
U skladu sa sporazumom od 21. srpnja 1992., na području Pridnjestrovlja nalazi se mali mirovni kontingent ruskih oružanih snaga, formiran 1995. na temelju 14. armije, koja je sudjelovala u oružanom sukobu. iz 1992. godine.
Stanovništvo Pridnjestrovlja je prorusko orijentirano i protivi se antiruskim stavovima Kišinjeva i ulasku u EU i NATO. Tiraspolj je pod velikim pritiskom, sankcijama i ekonomskom blokadom jer je s jedne strane Moldavija, s druge Ukrajina.
Militarizacija, ekonomska blokada i prijetnje Kišinjeva plaše Pridnjestrovlje koje strahuje od novog oružanog sukoba. Stoga je Pridnjestrovska Moldavija krajem veljače zatražila od Rusije pomoć u uvjetima ekonomske blokade iz Moldavije.
Komentar: Pridnjestrovlje traži 'zaštitu' od Rusije oživljavajući strahove za otcijepljenu regiju Moldavije
Kritična situacija zahtijeva hitnu i maksimalno aktivnu međunarodnu intervenciju kako bi se spriječila eskalacija napetosti i prerasla situacija u krizu, navodi se u dokumentu. Zaštita interesa stanovnika Pridnjestrovlja jedan je od prioriteta, Rusija uvijek pažljivo razmatra pristigle zahtjeve, objavilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Gagauzija - pritisci i prijetnje
Gagauzija je autonomija na jugu Moldavije koja je nastala 23. prosinca 1994. od naselja u kojima su više od 50% stanovnika bili Gagauzi, kao i od onih u kojima je većina stanovnika, na temelju rezultata referenduma, dobrovoljno izašla pristao na autonomiju. Glavni grad Gagauzije je Komrat.
Kao i u slučaju ridnjestrovlja, Kišinjev pokušava ekonomski i politički ugušiti autonomiju koja se zalaže za dobre odnose s Rusijom.
Guvernerka Gagauzije Yevgenia Gatsul posjetila je Rusiju 6. ožujka i sastala se s predsjednikom Vladimirom Putinom. Gutsul je govorila o pritiscima središnjih vlasti Moldavije na Gagauziju, a predsjednik Rusije obećao je potporu regiji. Zbog toga službene vlasti u Kišinjevu spremaju uhititi guvernerku koja se nakon posjeta Rusiji vratila u Moldaviju, gdje su je dočekale brojne pristaše.
"Ne bojim se ničega, jer narod Gagauzije stoji iza mene, istina je iza mene. Nisam prekršila zakon. Nisam učinila ništa loše. Naprotiv, želim biti prijatelj sa svima, a posebno s Ruskom Federacijom", rekla je Jevgenija Gucul.
Prema njezinim riječima, Kišinjev oduzima ovlasti Gagauziji, ne poštuje prava građana i pokušava smanjiti proračun autonomije. Međutim, "Gagauzija nema izbora i ide naprijed".
Odnosi Kišinjeva s Pridnjestrovljem i Gagauzijom nastavit će se pogoršavati, s obzirom da službene vlasti Moldavije ne planiraju razgovarati s predstavnicima regija koje smatraju svojima. Naravno, zapadni svijet i Francuska prije svega će stati na stranu Maje Sandu, što može samo pridonijeti novoj eskalaciji na ovim prostorima.
Komentari čitatelja
na naše novosti