Kina obećava 45 milijardi eura Africi, podiže veze s kontinentom na 'stratešku' razinu', Xi se sastaje s predsjednikom CAR-a

Stav
Pet, 06 Ruj 2024 00:00 UTC

© Mohammed Badra / POOL / AFP

Kineski predsjednik Xi Jinping

Na summitu kinesko-afričke suradnje održanom u Pekingu, kineski predsjednik Si Jinping najavio je financijsku potporu od preko 360 milijardi juana (45 milijardi eura) za afričke zemlje tijekom sljedeće tri godine. Ova najava dolazi u trenutku kada Kina nastoji produbiti svoje ekonomske i političke veze s afričkim kontinentom.

Kineska obećanja i planovi

Pedesetak afričkih čelnika okupilo se u četvrtak u Pekingu na summitu foruma kinesko-afričke suradnje 2024. godine. Kineski predsjednik Si Jinping obećao je financijsku potporu od preko 360 milijardi juana (45 milijardi eura) tijekom tri godine, od čega je otprilike polovicu dao u obliku zajmova.

"Kina je zainteresirana za proizvodnju suradnje s afričkim zemljama u industriji, poljoprivredi, infrastrukturi, trgovini i odjeći", rekao je kineski čelnik. "Stojimo rame uz rame, čvrsto se zalažemo za svoja zakonska prava i interese."

Trgovinski odnosi i ulaganja

U prvoj polovici 2024. Kina je bila najveći afrički trgovinski partner na svijetu, s trgovinom od oko 152 milijarde eura. Kineske tvrtke aktivno su uključene na afričkom kontinentu u razvoj kritičnih industrijskih resursa, uključujući bakar, zlato i litij, kao i proizvodnju i preradu mineralnih sirovina te izgradnju infrastrukture kao što su željeznice i ceste.

Reakcije afričkih čelnika

Afrički čelnici općenito pozdravljaju kinesku pomoć, ali inzistiraju na tome da ona bude u većoj mjeri u skladu s razvojnim ciljevima kontinenta.

"Kao dio naših napora na industrijalizaciji, portfelj privatnih ulaganja u Africi mora se proširiti izvan tradicionalne sfere rudarstva i energetskih resursa", rekao je Moussa Faki Mahamat, predsjednik Komisije Afričke unije.

© Foto: REUTERS/Florence Lo

Kineski predsjednik Xi Jinping drži govor na ceremoniji otvaranja devetog samita o kinesko-afričkoj saradnji (FOCAC) u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, Kina, 5. septembra 2024.

Inicijativa za budućnost

Odražavajući širenje odnosa između Kine i Afrike, Si Jinping je predstavio deset "inicijativnih mjera", uključujući obuku političara i budućih afričkih čelnika, daljnje otvaranje kineskih tržišta, stručnu i tehničku obuku, političke i ekonomske programe te suradnju s drugim zemljama u zelenoj energiji i subvencije. za vojnu pomoć.

Ukidanje carina i vojna pomoć

Kineski predsjednik također najavljuje da će Peking odlučno ukinuti carine na robu iz najsiromašnijih zemalja svijeta, od kojih se 33 nalaze u Africi. Tanzanijski predsjednik Samia Suluhu Hassan, govoreći u ime Istočne Afrike, pozdravlja "novu karakterizaciju odnosa između Kine i Afrike".

Utjecaj na afričku politiku

Kina je zemlja koja obučava najveći broj vojnih stručnjaka u Africi, a njezina sveobuhvatna obuka u vodstvu i upravljanju daje joj dodatni utjecaj na politiku kontinenta, kaže Paul Nantulua, stručnjak za odnose s Kinom u afričkom središtu za strateške studije u DC-u.

"Modernizacija je neotuđivo pravo svih zemalja", tvrdi Si Jinping. "Ali zapadnjački pristup nanio je ogromnu patnju zemalja u razvoju."

Povijesni kontekst i izazovi

"Nakon završetka Drugog svjetskog rata, zemlje Trećeg svijeta koje predstavljaju Kinu i afričke zemlje postale su neovisne i pokušale ispraviti povijesne nepravde procesa modernizacije", dodaje.

Pekinški izazov međunarodnom poretku odjekuje u brojnim afričkim zemljama koje se osjećaju napušteno od svojih zapadnih partnera. Mnoge afričke zemlje otvoreno su kritizirale ulogu Sjedinjenih Država u ratu u Ukrajini i odbile osuditi rusku invaziju, zauzevši stav nesvrstanosti koji je doveo do političkih trvenja s DC-om.

Progresivni internacionalizam

"Kao što naša povijest zahtijeva, Južna Afrika nastavit će slijediti progresivni internacionalizam", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa na sastanku sa Si Jinpingom ranije ovog tjedna.

"Oslanjajući se na čvrste temelje solidarnosti, nastavljamo pružati podršku u unaprjeđivanju naših interesa, interesa afričkog kontinenta i južnih zemalja općenito", dodaje.

Komentar: CGTN izvještava:

Kina i Srednjoafrička Republika podižu bilateralne veze

© Xinhua

Kineski predsjednik Xi Jinping (desno) sastao se s predsjednikom Srednjoafričke Republike Faustin-Archangeom Touaderom, koji je u Pekingu na summitu Foruma o kinesko-afričkoj suradnji 2024., u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, Kina, 6. rujna, 2024.

Kineski predsjednik Xi Jinping i predsjednik Srednjoafričke Republike Faustin-Archange Touadera najavili su podizanje bilateralnih veza na strateško partnerstvo tijekom sastanka u Pekingu u petak.

Touadera je u Pekingu na summitu Foruma o kinesko-afričkoj suradnji 2024.

Kina je voljna ojačati razmjenu sa Srednjoafričkom Republikom o državnom upravljanju kako bi se stvorio bolji i sretniji život za ljude obiju zemalja, rekao je Xi.

Još u lipnju, čini se da je Zapad dao sve od sebe da spriječi neizbježno: Srednjoafrička Republika optužila je europskog agenta američke nevladine organizacije za planiranje državnog udara, kaže UN u naoružavanju pobunjenika

Xi je također izrazio nadu da će Srednjoafrička Republika pružiti sigurnije poslovno okruženje za kineska poduzeća.

Touadera je rekao da se Srednjoafrička Republika pridržava načela jedne Kine. Zemlja visoko cijeni vodeću ulogu Kine u međunarodnim poslovima i voljna je unaprijediti multilateralnu koordinaciju s Kinom, dodao je.

Također je izrazio nadu da će aktivno surađivati ​​s Kinom na provedbi rezultata summita, unaprijediti suradnju Pojasa i puta i produbiti suradnju u područjima kao što su poljoprivreda, infrastruktura, rudarstvo, energija, digitalna ekonomija i izgradnja kapaciteta, čime bi se podigla bilateralna razina odnosa prema novim visinama.

I, u povezanim vijestima, Associated Press izvještava:

Kambodža kaže da Kina poklanja 2 ratna broda dok završava radove na proširenju strateški važne luke

Kambodžansko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da Kina poklanja njihovoj mornarici dva ratna broda koji su mjesecima usidreni u strateški važnoj bazi koja se proširuje sredstvima Pekinga, što je izazvalo zabrinutost da će Kina uspostaviti stalnu pomorsku prisutnost u Tajlandskom zaljevu.

Glasnogovornica ministarstva Maly Socheata izjavila je za Associated Press da će Kina dati Kambodži dvije novoizgrađene korvete tipa 56, manja plovila koja se obično koriste za obalne patrole, najranije sljedeće godine.

Nije željela komentirati izvješća da Kina također planira predati Kambodži nove proširene objekte u mornaričkoj bazi Ream, uključujući dugačak novi gat koji može primiti mnogo veće mornaričke brodove nego što Kambodža ima u svojoj floti. Maly je rekla da će posljednja faza izgradnje uskoro biti završena.

Sjedinjene Države i drugi izrazili su zabrinutost zbog toga što će kineska mornarica uspostaviti bazu u Reamu, što bi joj omogućilo lak pristup tjesnacu Malacca, kritičnoj pomorskoj ruti između Južnog kineskog mora i Indijskog oceana.

U međuvremenu SAD misli da je ovo u redu: američka vojska 'stalno' stacionira specijalne snage u blizini obale kontinentalne Kine, počinje obučavati tajvanske trupe

Te su zabrinutosti porasle nakon što su dvije korvete tipa 56 pristale na novoizgrađenom pristaništu u prosincu, i od tada su tu stalno prisutne.

Kambodža je rekla da je jedan od razloga zašto su kineske korvete tamo tako dugo taj što je razmatrala slične ratne brodove za svoju mornaricu i za obuku.

Maly je rekla da su dvije korvete dane Kambodži, varijanta tipa 56C, došle nakon što je Kambodža zatražila potporu Kine.

"To je u cilju jačanja kapaciteta i sposobnosti Kambodže za zaštitu i održavanje mira, stabilnosti, sigurnosti kao i za potporu operacijama potrage i spašavanja i drugim humanitarnim aktivnostima", rekla je.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije željelo komentirati brodove ili izvješće da će Peking predati novoproširene baze Ream Kambodži, rekavši AP-u u faksiranom odgovoru na upit da "nismo upoznati s relevantnim informacijama".

Kontroverze oko kineske aktivnosti u bazi Ream prvotno su se pojavile 2019. kada je The Wall Street Journal izvijestio da bi rani nacrt navodnog sporazuma koji su vidjeli američki dužnosnici omogućio Kini 30-godišnje korištenje baze, u kojoj bi mogla postavljati vojno osoblje, skladište naoružanja i usidriti ratne brodove.

Tadašnji kambodžanski premijer Hun Sen zanijekao je postojanje takvog sporazuma, naglašavajući da kambodžanski Ustav ne dopušta postavljanje stranih vojnih baza na njenom tlu.

Kineski radovi na bazi su nastavljeni, a Hun Senov nasljednik na mjestu premijera i njegov sin Hun Manet, inzistirali su na istoj stvari.

Ako bi mornarica Kineske narodnooslobodilačke vojske ili PLAN dobila povlašteni ili ekskluzivni pristup Reamu u zamjenu za ratne brodove koje daje Kambodži i za svoj rad u bazi, to bi mogao biti vješt način da se zaobiđe ustavna pitanja, rekao je Euan Graham, viši obrambeni analitičar pri Australskom institutu za stratešku politiku.

Za sada su to neutemeljene spekulacije.

"To je prilično pametan potez, jer omogućuje Kambodži da zadrži svoju liniju da nije odstupila od ustava stvaranjem strane baze. A Kini ne manjka ratnih brodova za doniranje", rekao je.

"Očekujem da bi Kina mogla zadržati mornarički sastav na korvetama, nakon transfera. Pravo je pitanje koju će razinu pristupa PLAN imati Reamu i je li taj pristup isključiv", dodao je Graham.

Kina trenutačno upravlja samo jednom priznatom stranom vojnom bazom, u osiromašenoj, ali strateški važnoj državi Roga Afrike Djibouti, ali mnogi vjeruju da je njezina vojska zauzeta uspostavljanjem prekomorske mreže.

SAD ima više stranih vojnih baza od bilo koje druge zemlje, uključujući više objekata u azijsko-pacifičkoj regiji.

Do sada su samo brodovi kineske mornarice dobili dopuštenje za korištenje novog pristaništa. U veljači su dva japanska razarača preusmjerena u obližnju trgovačku luku Sihanoukville. Fregata Kraljevske australske mornarice također je upućena u Sihanoukville na zaustavljanje u luci koja se završava u srijedu.

Maly je rekla da Kambodža ima pravo promicati suradnju sa svim partnerima za svoju dobrobit, sve dok se poštuju ustavne odredbe.

"Suradnja mora biti u skladu s ciljevima i načelima kambodžanskog ustava, posebno zaštite njezinog suvereniteta, integriteta i neovisnosti", rekla je Maly.

A Kina je dokazala da se pridržava tih načela. SAD? Ne toliko.

Kambodža je najbliži saveznik Kine u jugoistočnoj Aziji, dok je Kina najvažniji saveznik i dobročinitelj Kambodže, sa snažnim utjecajem na njezino gospodarstvo.

Osim vojnih projekata, Kina financira brojne druge projekte u Kambodži — posebice infrastrukturu, uključujući zračne luke i ceste, ali i privatne projekte poput hotela, kockarnica i razvoja nekretnina. Otprilike 40% kambodžanskog inozemnog duga od 11 milijardi dolara duguje Kini.

I zanimljiv SOTT-ov citat dana koji možda pruža neku povijesnu pozadinu o dosadašnjim rezultatima Kine u međunarodnim odnosima:

S obzirom na to da je Kina bila nedvojbeno vodeća sila u svijetu od c. 1100.-1800. , i zasigurno je bila vodeća sila u istočnoazijskoj regiji, moglo bi se predvidjeti da bi manje sile u toj regiji imale balansirale protiv nje. Ali to se zapravo nije dogodilo. Odgovor bi mogao biti da je to zato što je Kina bila glavna unutar međunarodnog sustava davanja, te je stoga bila imperijalistička sila. No moguće je da ovaj sustav nije bio imperijalistički niti se mogao objasniti 'konvencionalnom praksom' povezanom s politikom zapadnih velikih sila.

- John M. Hobson