Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin na plenarnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma, Vladivostok, 5. rujna 2024.
Reklo bi se da Putin odbija mirovni proces kako ga vidi Zelenski, ali je spreman oživjeti razgovore o uvjetima o kojima se prvi put razgovaralo u Istanbulu u ožujku 2022., nedugo nakon početka sukoba

Ruski predsjednik Vladimir Putin nadmudrio je Zapad svojim odgovorom na ukrajinsku ofenzivu u regiji Kursk, pokrenutu prije mjesec dana, koja je naširoko pozdravljena kao prekretnica u sukobu.

Doista, sukob je danas dosegao vrhunac, ali iz sasvim drugog razloga. Naime, ruske su snage shvatile glupost ukrajinskog raspoređivanja njenih iskusnih i obučenih brigada i zapadnih oklopnih vozila u područje Kurska, kako bi, navodno, proteklih tjedana došli do nadmoćnijeg položaja na ratištima, što bi otvorilo mogućnost za različite ishode u budućnosti.

Međutim, dogodilo se suprotno. Zapad je sada u "cucvangu " - šahovskoj situaciji, u kojoj je igrač prisiljen napraviti potez, iako bi ga najradije propustio

S nestrpljenjem se iščekivalo Putinovo obraćanje na plenarnoj sjednici devetog "Istočnog ekonomskog foruma" u četvrtak u Vladivostoku. Pogotovo zbog onoga što će ruski predsjednik reći o sukobu u Ukrajini. Tijekom govora isticalo se nekoliko stvari.

Pregovori s Kijevom?

Putin svoje ukrajinske kolege ovoga puta nije nazvao "kijevskim režimom". Koristio je izraz "kijevska vlada". Zatim je sažeo: "Jesmo li spremni pregovarati s njima?" Nikada nismo odustali od ovoga." Je li im se Putin rugao ili nije, jer čelnik Kremlja, koji je već "plesao tango" s četiri američka predsjednika, očekuje i petog koji se "zarazno" smije, što ga "veseli". "? (aluzija na Putinove polušaljive izjave o Kamali Harris, kandidatkinji Demokratske stranke na američkim izborima; prim. prev).


Komentar: Rusija će podržati Kamalu Harris, njen smijeh je 'zarazan'


Valja reći da je Putin primijetio da "službene vlasti" u Kijevu žale što nisu samo postupile po "potpisanom službenom dokumentu" koji su ispregovarale s ruskim predstavnicima na pregovorima u Istanbulu u ožujku 2022. godine.
"Da nisu slušali svoje gospodare iz drugih zemalja, rat bi davno završio", rekao je ruski predsjednik.
Putin je implicirao da Kijev mora povratiti svoj suverenitet. Riječi su mu bile pomirljive i odmjerene, vjerojatno imajući u vidu razvoj političkih sukoba unutar kijevske vladajuće elite. Stoga bi se moglo reći da Putin odbija mirovni proces kako ga vidi Zelenski, ali je spreman oživjeti pregovore pod uvjetima o kojima se prvi put razgovaralo u Istanbulu, u ožujku 2022., nedugo nakon početka sukoba.

Ruski predsjednik je zatim govorio o potencijalnim posrednicima u mirovnom procesu, izdvojivši tri zemlje članice BRICS-a - Kinu, Brazil i Indiju. Rekao je da Rusija ima "odnose povjerenja" s tim zemljama i da je on sam u "stalnom kontaktu" sa svojim kolegama iz spomenute tri zemlje s ciljem "da pomogne u razumijevanju svih detalja ovog složenog procesa".

Vidljiva je bila Putinova iritacija povodom pridika o stanju ljudskih prava, ruskom kršenju nacionalnog suvereniteta Ukrajine i tome slično. Izrazio je žaljenje što se zanemaruje geneza sukoba - državni udar u Ukrajini 2014. (koji su podržale SAD, a oduprijeli su se govornici ruskog jezika) i potiskivanje ruske kulture i tradicije.

Što je možda najvažnije, ruski je čelnik istaknuo kako se Zapad nada da će
"Rusiju baciti na koljena, raskomadati je (...) (i) tako postići svoje strateške ciljeve, kojima teže desetljećima, a možda i stoljećima". U datoj situaciji, dakle, snažno gospodarstvo i vojni potencijal Rusije predstavljaju njeno "glavno sigurnosno jamstvo".
Vrhunski taktičar

U takvom scenariju, kakvi su izgledi za budućnost? Putin je skeptičan prema namjerama Zapada. S druge strane, na nadolazećem summitu u Kazanu sljedećeg mjeseca (za koji se očekuje da će fokus biti na alternativnom sustavu plaćanja za međunarodnu trgovinu) skrenuo je pozornost na tri zemlje, potencijalne posrednike, koje su, između ostalog, i ključni partneri Rusije u BRICS-u.

Moskva nije sigurna razumiju li njeni partneri iz BRICS-a razumiju puni kontekst: da je sukob u Ukrajini civilizacijski rat koji traje stoljećima, otkako su slavenski narodi počeli razvijati svoje pravoslavne crkve kroz više od polovice cijele kršćanske povijesti.

Putin je majstor taktike. Zato će inzistirati na tome da je Rusija otvorena za dijalog s Ukrajinom - što je, naravno, činjenica - s obzirom na sve veći pritisak na Rusiju s globalnog juga. Ali Putin se ne nada da će Zelenski ispuniti preduvjete za mirovne pregovore koje je ruski predsjednik predstavio na sastanku s visokim dužnosnicima Ministarstva vanjskih poslova 14. lipnja. Ako ništa drugo, od tada su se na terenu stvorile nove okolnosti.

To postaje jasno iz TV intervjua koji je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao u Vladivostoku nakon Putinova govora. Lavrov je zaključio:
"Vladimir Zelenski nije spreman za iskrene razgovore. Zapad ga neće pustiti blizu nas. Postavili su jasan cilj, ako ne uspiju raskomadati Rusku Federaciju (iako je to ključni cilj), onda će je pokušati barem radikalno oslabiti i nanijeti nam strateški poraz. Zapad neće dopustiti Zelenskom da poduzme korake prema nama. Ukrajinski predsjednik više nije u stanju shvatiti što je u interesu ukrajinskog naroda, jer ga je više puta izdao."



Komentar: Zelenski: Čovjek koji je prodao Ukrajinu


Zelenski se, s druge strane, ponaša po "cik-cak" principu. Iznio je oštar stav na sastanku takozvanog "Ramstein formata" koji su u petak organizirale SAD, a koji je okupio generale i ministre obrane iz 50 zemalja kako bi koordinirali isporuke oružja Kijevu. Zelenski se požalio da još uvijek postoje zabrane korištenja zapadnih raketa i projektila dugog dometa protiv Rusije. Sada iznosi svoj slučaj predsjedniku Bidenu.

Osobna prisutnost Zelenskog na događaju u Ramsteinu "istakla je osjetljivost trenutka u novoj, aktivnijoj fazi rata", kako je izvijestio New York Times. List je citirao ukrajinskog stručnjaka koji je u svom komentaru rekao da je "glavni zadatak Zelenskog u Ramsteinu dati svojim partnerima malo adrenalina".

Doista, situacija oko ukrajinskog predsjednika nije zavidna - spora isporuka zapadnog oružja; kolebljivo držanje Njemačke tijekom proračunske krize i otvoreno protivljenje istoka te zemlje ratu u Ukrajini; Francuska, gorljivi zagovornik rata, zahvaćena je političkom krizom, a prijevremeni predsjednički izbori sljedeće godine mogli bi proizvesti antiratno vodstvo u Elizejskoj palači; također, putanja američke politike prema Ukrajini nakon 5. studenog ostaje neizvjesna.

Kurski promašaj

U međuvremenu su se pojavile američko-europske razlike oko egoističnog prijedloga Washingtona da Europska unija da Ukrajini zajam od 50 milijardi dolara i osigura da ruska zamrznuta imovina ostane zamrznuta dok Moskva ne plati Ukrajini poslijeratnu odštetu.

Washington procjenjuje da će se na taj način SAD osloboditi odgovornosti za vraćanje kredita ako se nekim čudom ruska sredstva odmrznu. (Pravila koja reguliraju postojeće sankcije EU-a, koje se moraju obnavljati svakih šest mjeseci, dopuštaju bilo kojoj pojedinačnoj zemlji da odmrzne ruska sredstva odbijanjem pristanka na produljenje, što Washington vidi kao rizik.)

Događaji u Donbasu potvrđuju Putinovu strategiju da bi težak poraz ukrajinskih trupa na najvažnijem sektoru fronte neizbježno doveo do gubitka borbene sposobnosti svih oružanih snaga Kijeva. Zapravo, postoje znakovi da se to već događa.

Putin je tiho samouvjereno rekao da Zelenski "nije postigao ništa" u ofenzivi na područje Kurska. Tim su potezom ruske snage stabilizirale situaciju i počele potiskivati ​​neprijatelja s pograničnih područja. Istodobno, ruske trupe u Donbasu "već duže vrijeme ostvaruju impresivne teritorijalne dobitke".

Gledano iz današnjeg kuta, ofenziva Zelenskog na Kursk pokazala se velikom greškom koja je dovela rat do prekretnice, ali u korist Rusije.

U tom kontekstu značajan je i prvi zajednički članak čelnika obavještajnih agencija "CIA" i "MI6" koji se pojavio u subotnjem izdanju Financial Timesa. On pokazuje da je, ispod dosjetki i hiperbola, anglo-američka strategija zašla u slijepu ulicu. William Barnes i Richard Moore čak ne mogu artikulirati koji su Bidenovi ciljevi, unatoč zaključku da je "održavanje kursa važnije nego ikad".

Barnes i Moore nagovijestili su da su tajne (terorističke) operacije Kirilla Budanova, čelnika ukrajinske vojne obavještajne službe, opcija koja je sada preostala u posredničkom ratu. Kakav "Shakespeareov" sunovrat supersile!

Izvor: indianpunchline.com
Prijevod: Mihailo Bratić/Novi Standard