Danish Prime Minister Mette Frederiksen at the NATO headquarters in Brussels.
Javna rasprava o tome koliko daleko zemlje NATO-a treba da idu da bi porazile Rusiju samo igra na ruku Moskvi, rekla je ona.
Ukrajinski lider Vladimir Zelenski će se ove sedmice sastati sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom kako bi predstavio svoj "plan pobjede". Kijev lobira u Washingtonu da dozvoli udare dugog dometa koristeći donirano zapadno oružje, duboko u Rusiji, što je potez za koji je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi predstavljao čin rata vojnog bloka predvođenog SAD-om.
Frederiksen, nepokolebljiva pristalica Kijeva, rekla je za Bloomberg TV da takvu dozvolu treba dati bez obzira na to kako bi Moskva mogla reagovati.
Komentar: Čini se da postoji malo ili nimalo svijesti o tome kako bi ruski odgovor mogao negativno utjecati na Dansku i Europu.
"Najvažnija crvena linija je već pređena. I to je bilo kada su Rusi ušli u Ukrajinu", rekla je ona kanalu u petak. "Tako da neću prihvatiti ovu premisu i nikada neću dozvoliti nikome iz Rusije da odlučuje šta je ispravna stvar u NATO-u, u Evropi ili u Ukrajini."
Komentar: Zvuči pomalo sarkastično za malu zemlju poput Danske da misli da može odlučiti što Rusija čini ili ne čini. To je veoma u skladu sa stavom baltičkih država.
"Bilo je stalnih diskusija o tome - smijemo li ovo dati?", primijetila je Frederiksen, kritizirajući neodlučnost Zapada u pogledu vojne pomoći. "Mislim da bi trebalo ukinuti ograničenja upotrebe oružja."
"Moj prijedlog je da završimo raspravu o crvenim linijama", pozvala je ona. "Bila je greška tokom ovog rata voditi javnu raspravu o crvenim linijama", jer je to "jednostavno davanje Rusima previše dobre karte u ruke."
Moskva je izbjegla detalje kada je opisala svoju reakciju na potencijalne udare, dok su ruski zvaničnici tvrdili da je takvo odobrenje već dato iza zatvorenih vrata. Jedna od mogućnosti koju je Putin ponudio bila bi pružanje sličnih ruskih vojnih sposobnosti neprijateljima Zapada, koji bi ih onda mogli slobodno koristiti.
Ruska vlada smatra da je sukob u Ukrajini proxy rat koji su pokrenule SAD i egzistencijalna prijetnja zemlji, što bi prema ruskoj vojnoj doktrini moglo opravdati upotrebu nuklearnog oružja.
Danska, koja se pridružila NATO-u 1949. godine kao članica osnivač, sada je dio takozvane 'F-16 koalicije', koja radi na pružanju borbenih aviona američke proizvodnje Ukrajini i na obuci njenih pilota. Frederiksina vlada nije zabranila Ukrajini da napada ruski teritorij koristeći zrakoplove koje je donirao Kopenhagen, za razliku od druge članice bloka, Belgije.
Komentar: Prijevod tvita ispod:
Pogledajte također: