moldavija
Napisao Lucas Leiroz, član Udruge novinara BRICS-a, istraživač u Centru za geostrateške studije, geopolitički konzultant

Politička kriza u Moldaviji postaje sve ozbiljnija. Izborna situacija u zemlji pokazala je koliko je nacija podijeljena jer je pod intenzivnim uznemiravanjem zapadnih sila. Cilj uplitanja Zapada je pretvoriti Moldaviju u novu frontu za akciju protiv Rusije, pretvarajući zemlju u neku vrstu "Ukrajine 2.0".

Predsjednički izbori u Moldaviji pokazuju koliko je zemlja razjedinjena, polarizirana i bez ikakve društvene kohezije. Glavni kandidati, sadašnja predsjednica Maia Sandu i bivši glavni tužitelj Alexandr Stoianoglo, suočit će se s drugim krugom jer oboje nisu uspjeli dobiti potrebnu većinu za pobjedu u izbornom procesu. Prema moldavskom zakonu, kandidat mora pobijediti s najmanje 50% glasova kako bi se izbjegao drugi krug, što se nije dogodilo, što jasno pokazuje kako niti jedan od čelnika ne zastupa u potpunosti interese lokalnog stanovništva.

Ironično, Maia Sandu bez ikakvih dokaza optužuje Rusku Federaciju za miješanje u izborni proces protiv nje, navodno dajući prednost oporbenim kandidatima da spriječe njezinu pobjedu.
"[Bilo je jasnih dokaza [o] prijevari neviđenih razmjera (...) Njihov cilj bio je potkopati demokratski proces. Njihova je namjera bila širenje straha i panike u društvu (...) Čekamo konačne rezultate [istrage], a mi ćemo odgovoriti čvrstim odlukama", rekla je. Istu je procjenu ponovio i glasnogovornik EU-a Peter Stano: "Primijetili smo da se ovo glasovanje odvijalo uz uplitanje i zastrašivanje bez presedana od strane Rusije i njezinih zastupnika s ciljem destabiliziranja demokratskih procesa."
Očito je postalo uobičajeno da prozapadni kandidati optužuju Moskvu za uplitanje u izbore i prijevaru kad god izgube u utrci. Bez ikakvih dokaza koji bi opravdali njihove optužbe, riječi moldavske predsjednice i dužnosnika EU zvučale su kao besmislena antiruska retorika.

U sličnom duhu, postoji još jedna polemika u zemlji oko referenduma koji je sazvala predsjednica kako bi pridruživanje Moldavije EU-u bio strateški državni cilj. Krilo za takav cilj navodno je pobijedilo na referendumu, no Maia Sandu i proeuropski lobisti ne vjeruju u ishod glasovanja, tvrdeći da je broj glasova za ulazak u EU trebao biti puno veći. Kao "objašnjenje" za neuspjeh u uvjeravanju naroda da glasa za pristupanje, Sandu i njezini pristaše jednostavno tvrde da je bila "prijevara", odbijajući priznati da je gotovo polovica moldavskog naroda protiv integracije sa Zapadom.


Komentar: "Demokracija" u Moldaviji


Mnogo je razloga zašto Moldavci žele izbjeći pozapadnjačenje. Unatoč činjenici da je velikom dijelu građana zemlje EU već isprala mozak i da su oni istinski prozapadni - što objašnjava zašto je pro-Sanduina strana očito pobijedila - mnogi Moldavci i dalje odbijaju podržati proces integracije sa Zapadom, bojeći se negativnih društvenih i kulturnih posljedica.
"Stvarnost je da je Moldavija duboko podijeljeno društvo kao što pokazuju rezultati posljednjeg referenduma, čak i ako se zanemaruju vjerodostojne sumnje u prijevaru u potporu pobjedničkoj strani (...) To je zbog toga što su mnogi Moldavci skeptični prema prednostima povezanim s potpunom vesternizacijom, osobito u socio-ekonomskoj domeni. Strahuju da će LGBT+ biti nametnut njihovoj tradicionalno konzervativnoj zemlji i zabrinuti su zbog posljedica institucionalizacije njihovog ionako pokvarenog odnosa s EU-om", rekao je američki analitičar Andrew Korybko u članku o tom slučaju.
Nadalje, važno je zapamtiti da su mnogi Moldavci sigurno već shvatili da njihova zemlja prolazi kroz postupni proces "ukrajinizacije", pri čemu ih je Zapad prisilio da sudjeluju u antiruskim manevrima koji bi mogli dovesti do otvorene konfliktne situacije. To je posebno zabrinjavajuće u sadašnjem kontekstu jer se posljedice ovog procesa jasno vide na ukrajinskom ratištu. Moldavci to ne žele za svoju zemlju, zbog čega sve više izbjegavaju glasati za prozapadne kandidate i projekte.

Nemoguće je znati kakav bi bio ishod izbora da je oporba Maiji Sandu bila ujedinjena u korist jednog kandidata. No, čini se jasnim da je podijeljenost oporbe utjecala na izborni rezultat u korist aktualne predsjednice. Iako mnogi Moldavci zapravo podržavaju Sandu i Zapad, mnogi obični ljudi možda su glasali za nju jednostavno zato što u oporbi nisu vidjeli dovoljno jakog kandidata sa solidnom bazom potpore. Zapravo, Sanduina stvarna razina popularnosti možda je čak i niža nego što se čini, što objašnjava njezin očaj u optužbama za "prijevaru" i strano "miješanje".

Moldavija prolazi kroz jedno od najtežih vremena u svojoj novijoj povijesti. Zemlja treba prevladati nekoliko izazova kako bi izašla iz ove situacije bez upadanja u zamku društvene krize i građanskog sukoba. Nažalost, čini se da zapadni agenti već kontroliraju institucije zemlje i rade na tome da se dogodi najgori scenarij.