Prošireni forum BRICS-a i njegova ovotjedna deklaracija o predanosti suradnji u stvaranju pravednijeg i miroljubivijeg svjetskog poretka povijesna su znamenitost. Onaj koji daje nadu i povjerenje u postizanje bolje budućnosti za čovječanstvo.
Dvije stolice su se našle i za čelnike UN-a i Palestinske samouprave, pri čemu je potonji, izrazivši želju za priključenjem savezu, poručio: "Snažna čežnja mnogih zemalja da se pridruže nije ništa drugo nego želja svih da se uspostavi novi, pravedniji i uravnoteženiji svjetski poredak."
Doduše, postoje i neki koji su htjeli "dijeliti kruh" s prisutnima, ali im poziv za to, unatoč njihovim molbama, uručen nije. "Macron? Nema šanse! Rusija ne želi francuskog lidera na samitu s Kinom i saveznicima", bio je naslov Politica u lipanjskom članku. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je slegnuo ramenima na pritisak francuskog predsjednika da dobije pozivnicu od Pretorije. "Iskreno ne znamo kako, kao tko, u koju svrhu (bi Macron trebao sudjelovati na samitu), nemamo takve informacije", rekao je tada Peskov, dok je Sergej Rjabkov, zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije, dodao: "Neprimjerenost pojavljivanja predstavnika kolektivnog Zapada tamo je jednostavno očita."
Svakako, od nabrojenih zemalja je njih 13 je uključeno u novu kategoriju "partnerskih država". To su Turska, Indonezija, Alžir, Bjelorusija, Kuba, Bolivija, Malezija, Uzbekistan, Kazahstan, Tajland, Vijetnam, Nigerija i Uganda. Međutim, konačno ozvaničenje njihovog članstva odgodit će se za kasniju fazu, dok rusko predsjedništvo ne provede konzultacije sa sadašnjim partnerima, potvrdio je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov. Prema riječima brazilskog ministra vanjskih poslova Maura Vieire, tijekom samita je postignut konsenzus o ključnim "kriterijima i načelima" za buduće širenje BRICS-a.
"Trebamo mir"
Neki diplomati otkrili su da je Venezuela izostavljena s liste partnerskih država zbog veta Brazilije, što je potvrdio i izaslanik Brazila na summitu. Naime, brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva je prije dva mjeseca, nakon izbornog spora u Venezueli, kritizirao "autoritarnu" vladavinu Nicolasa Madura, rekavši da njegova zemlja živi pod "vrlo neugodnim režimom" s "autoritarnim nagibom". Imajući ovo u vidu, neki bi se mogli pitati: Je li Lula zaista ozlijedio glavu - zbog čega je otkazao dolazak u Kazan - ili mu se samo bilo neugodno uživo Maduru uručiti košaricu?
Komentar: To dovoljno govori o Brazilu i činjenici da je glumio spojlera, pogotovo ako se uzme u obzir da su venezuelanske rezerve nafte od globalnog značaja. Na čijoj je strani Brazil? Ovdje je dio odgovora.
Međutim, to nije bila jedina kontroverza ovogodišnjeg skupa. Naime, među prisutnima je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, čija je nazočnost izazvala kritike iz Ukrajine; naročito pošto je dotični došao u Kazan na osobno inzistiranje ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Ovo je pogrešan izbor koji ne doprinosi miru, već narušava ugled UN-a", poručili su iz Kijeva, dodatno pogođeni time što je Guterres svojevremeno odbio sudjelovati na ukrajinskom Globalnom mirovnom samitu u Švicarskoj.
Glasnogovornik UN-a Farhan Haque odgovorio je na optužbe objašnjenjem da glavni tajnik UN-a redovito sudjeluje na sastancima važnih međunarodnih organizacija poput BRICS-a, G7 i G20, te da će "ponoviti svoje poznato stajalište o sukobu u Ukrajini, zalažući se za mir utemeljen na Povelji UN-a i međunarodnom pravu". "U konačnici, trebamo mir", zaista je poručio Guterres pred BRICS-ovim članicama, pohvalivši predanost država i organizacija koje podržavaju međunarodne napore u rješavanju globalnih problema. No, upozorio je da nijedna zemlja ili grupa ne može sama riješiti složene izazove današnjice. "Za rješavanje globalnih izazova potrebna je zajednica nacija, koja djeluje kao jedna globalna obitelj", naglasio je Guterres.
Restrukturiranje UN-a
Među najvećim izazovima glavni tajnik UN-a je naveo rast sukoba, klimatske promjene, rastuće nejednakosti, dugotrajno siromaštvo i glad, te dužničku krizu koja, kako je istaknuo, prijeti razvojnim planovima mnogih ranjivih zemalja. Pozvao je međunarodnu zajednicu na reforme, dodavši da se "mora ojačati i ažurirati mehanizam mira", što uključuje prilagođavanje Vijeća sigurnosti današnjoj stvarnosti.
Na njega se nadovezao predsjednik Venezuele Maduro, rekavši:
"Svaki put kada projektil visoke preciznosti padne na stambenu zgradu u Gazi, Bejrutu ili na jugu Libanona, ubijajući muškarce, žene i djecu, on zapali i razori sustav Ujedinjenih naroda. Gdje je Međunarodni sud pravde? Ili je on oformljen samo kako bi gonio zemlje globalnog juga? Gdje je pravni sustav UN-a? Ili je on tu samo kako bi izbacivao dokumente i priopćenja? Zar životi djece u Palestini ne vrijede ništa? Podignimo naše glasove za praktičan i odvažan plan za reutemeljenje sistema Ujedinjenih naroda, koji je u agoniji pojavom nacističkih i fašističkih diljem ove bolne povijesne situacije! Novi svijet je moguć. Vjerujemo da je novi svijet već rođen. BRICS je u epicentru povijesnog rođenja ovog novog svijeta."Potrebu za ovakvim restrukturiranjem je podržao i sami domaćin Putin, ustvrdivši:
"Mislim da trebamo razumjeti da što duže živimo i radimo pod nečim tuđim pravilima i njihovim platformama, to će duže trajati tranzicija prema novom i pravednijem ekonomskom i financijskom sistemu, što također može biti popraćeno velikim šokovima, uključujući one koje upravo promatramo, počevši na Bliskom istoku."A da ne ostane sve samo na riječima, zemlje BRICS-a su i službeno pozvale na reformu UN-a i Vijeća sigurnosti UN-a, obznanivši u Kazanskoj deklaraciji:
"Podržavamo legitimne težnje zemalja u razvoju u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, uključujući države BRICS-a, da igraju značajniju ulogu u međunarodnim poslovima, posebice u UN-u, uključujući njegovo Vijeće sigurnosti."
Komentar: Povelja UN-a ostala je desetljećima neispunjena jer je njome dominirala i iskrivila je manjina moćnih zapadnih država. Sada, međutim, pojava BRICS-a i njegove zastrašujuće, odlučujuće ekonomske moći predstavlja propast starog, antidemokratskog poretka i, što je još važnije, ostvarenje demokratičnijeg i mirnijeg svijeta.
Kraj tiranije dolara
Jasno, jedan od osnovnih razloga želje - i nužde - odmaka od dosadašnjeg "poretka temeljenog na pravilima" su jednostrane, agresivne i štetne sankcije Zapada prema državama koje nisu dio tzv. civiliziranog svijeta.
"U današnjem međusobno povezanom svijetu potrebna je zajednička volja i djelovanje za temeljitu promjenu koja zahtijeva reformu postojećeg sustava i stvaranje uravnoteženijeg poretka utemeljenog na pravdi i stabilnosti. Drugim riječima, bolji svijet bi bio mjesto gdje nema tragova nametnutih sankcija, agresije, rata, osvajanja ni genocida", predložio je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian.A kako bi se mogućnost tih mrskih sankcija konačno eutanazirala, potrebno je, riječima bolivijskog predsjednika Luisa Arcea, dokinuti "zapadnu unipolarnost i tiraniju dolara". On, naime, tvrdi kako je svijet u
"novom trenutku u povijesti, u kojem će se povijesno podčinjeni narodi i nacije udružiti iza štita BRICS-a i multipolarnosti", kako bi proveli "vlastite procese razvoja sa suverenošću na svojim teritorijima, bez ikakve vrste uplitanja" uz "oporavak institucionalnih prostora, čije je korištenje onemogućio Zapad".Svakako, jedan od alata kojim se ovo može postići je - dedolarizacija.
"U tijeku su napori za rješavanje problema s bankovnim operacijama između (Rusije i Turske). Naši ministri financija i središnje banke nastavljaju razrađivati mehanizam (plaćanja), kao i naši ministri trgovine", izvijestio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.U sličnom tonu je, na sastanku s venezuelanskom delegacijom, govorio i Putin:
"Uspostavljaju se odnosi u području financijskog bankarstva temeljeni na obračunima u nacionalnim valutama, kao i izravni letovi između naših zemalja. Time se doprinosi razvoju turizma, kulturnih, humanitarnih, znanstvenih i obrazovnih razmjena. Uspostavljena je koordinacija s UN-om i drugim međunarodnim organizacijama. Rusija i Venezuela teže stvaranju novog i pravednijeg svijeta."Napokon - Indija
No, ono što je mnogima došlo kao prilično iznenađenje, pošto su indijski dužnosnici dosad uvjeravali kako se New Delhi neće odvojiti od američkog dolara, ističući da to nije u gospodarskom interesu njegove zemlje, bile su riječi premijera Narendre Modija:
"Prekogranična plaćanja će samo biti prednost našoj suradnji i jedinstvenom sučelju za UPI plaćanja (op.a. sustav brzog plaćanja koji se koristi na mobilnim uređajima za trenutačni prijenos sredstava između dva bankovna računa), koje je razvijeno u Indiji."Da je Indija - koja je pomalo notorna po "klackanju" između zemalja Globalnog juga i Zapada, ovisno o vlastitim interesima - ovaj put ozbiljnija nego ikad uroniti u razvijajući infrastrukturu BRICS-a otkriva i izjava zamjenika ruskog premijera, Alekseja Overčuka: "Indija je zainteresirana za pregovore o stvaranju zone slobodne trgovine s EAEU, u tijeku su konzultacije o mogućnosti odgovarajućeg sporazuma."
Inače, EAEU - Euroazijska ekonomska unija - je ekonomska unija pet post-sovjetskih država smještenih u Euroaziji, s integriranim jedinstvenim tržištem koje se sastoji od 183 milijuna ljudi i bruto domaćeg proizvoda od preko 2,4 trilijuna dolara. Čine je Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Rusija, dok su promatrači Kuba, Moldavija i Uzbekistan. Također, EAEU ima ugovore o slobodnoj trgovini s Kinom, Vijetnamom, Iranom, Singapurom i Srbijom.
Zakopavanje ratnih sjekira
Ruski predsjednik je iz Kazana navijestio i kako će članice BRICS-a, koje su vodeći proizvođači žitarica, mahunarki i uljarica, osnovati "burzu žita" koje će "promovirati poštene i predvidive cijene". Kasnije bi ovaj koncept mogao, naglasio je Putin, prerasti u tržište općih proizvoda.
Međutim, osim administrativnih i trgovinskih, samit u Kazanu je demonstrirao svijetu još jednu svoju kvalitetu, pomalo zaboravljenu na Zapadu posljednjih godina, a to je - diplomacija. Tako su se tamo, osim Jinpinga i Modija - čije države su ususret samita definirale rješavanje dugogodišnjeg graničnog problema - za stolom jednakih, ugodno i sa smiješkom na licima podružili i armenski te azerbajdžanski lider, čije zemlje su u otvorenom graničnom sukobu, u zadnje vrijeme na rubu otvorenog oružanog sukoba.
Armenski premijer je pritom, u govoru, predložio kolegi da osiguraju komunikaciju s azerbajdžanskom autonomnom republikom Nahičevan - okruženom armenskim, iranskim i turskim teritorijem - mehanizmima za pojednostavljene procedure granične i carinske kontrole.
"Super je što je proces razgraničenja krenuo. Ovo je pravi put do mirovnog sporazuma i (odlično je što) ste uspjeli, tijekom današnjeg sastanka, razmijeniti mišljenja s predsjednikom Azerbajdžana. Već samo to je veliki plus našem današnjem događaju. Hvala vam, hvala vam, puno vam hvala", obratio se u četvrtak popodne armenskom premijeru domaćin Putin.Zapad u nevjerici
I dok BRICS ratom poharani svijet - u kojem se međunarodno pravo gazi na svakom koraku, financijske institucije drže zemlje zakopane u grla u dužničkom ropstvu, a sankcije sakate one nepodobne - nastoji revitalizirati i vratiti na staze ekonomskog boljitka, čini se da na Zapadu još uvijek misle kako su takve ideje usmjerene samo i isključivo - protiv njih. "Putin okuplja saveznike kako bi pokazao da pritisak Zapada ne funkcionira", neugodnom narcisoidnošću odzvanja naslov BBC-a, posvećen najavi samita u Kazanu.
"Zamislite da ste Vladimir Putin. Zapad vas je nazvao otpadnikom zbog invazije na Ukrajinu. Sankcije imaju za cilj odsjeći gospodarstvo vaše zemlje od globalnih tržišta. A Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za tvoje uhićenje. Kako možete pokazati da pritisak ne funkcionira? Pokušajte organizirati samit. Ovaj će tjedan u gradu Kazanu predsjednik Putin pozdraviti više od 20 šefova država na Brics summitu gospodarstava u nastajanju. Među pozvanim čelnicima su kineski Xi Jinping, indijski premijer Narendra Modi i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian. Kremlj je to nazvao jednim od 'najvećih vanjskopolitičkih događaja ikada' u Rusiji", posprdno prezentira ovaj cijenjeni britanski medij.
Ipak, mnogo je interesantnije - i pronicljivije - ono što stoji ispod samog uvodnika, a kaže: "'Jasna poruka je da pokušaji izolacije Rusije nisu uspjeli', smatra Chris Weafer, osnivač konzultantske tvrtke Macro-Advisory. 'Veliki je dio poruka iz Kremlja da Rusija podnosi sankcije. Znamo da postoje ozbiljne pukotine ispod površine. Ali na geopolitičkoj razini Rusija ima sve te prijatelje i svi će oni biti ruski partneri.'"
Komentar: U vrijeme nasilnih, očajničkih muka umirućeg zapadnog imperijalističkog poretka, BRICS nudi čvrstu osnovu nade za čovječanstvo.