ursula
© Economou/Getty ImagesUrsula von der Leyen • tiskovna konferencija • Europska unija • Bruxelles, Belgija • 17. listopada 2024.
Europska unija predstavila je planove za osnivanje europske obavještajne agencije slične američkoj CIA-i, što je potaknulo val reakcija, osobito na društvenim mrežama.

U članku koji je objavio Politico naslovljeno je kako EU planira "stvaranje europske špijunske službe u stilu CIA-e", što su korisnici na platformama poput X-a dočekali s dozom ironije i sarkazma.
"Ali već postoji špijunska agencija u stilu CIA-e koja djeluje diljem Europe. Zove se CIA", komentirao je jedan korisnik, dok je drugi predložio da se nova agencija nazove "Gestapo".
Ovi komentari odražavaju sveprisutni skepticizam prema inicijativama iz Bruxellesa, pogotovo onima koje uključuju nadnacionalne ovlasti. Taj stav nije iznenađujući s obzirom na rastuće nepovjerenje prema institucijama EU-a, posebice Europskoj komisiji, koja je često percipirana kao sve više autokratska i udaljena od interesa običnih građana.

Svakako, prijedlog o stvaranju europske špijunske agencije dolazi iz nedavno objavljenog izvješća bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, koje se bavi jačanjem civilne i vojne spremnosti EU-a. Istaknuvši izazove poput rata u Ukrajini, Niinistö zagovara pristup "sveobuhvatne pripravnosti" koji bi omogućio koordiniran odgovor Unije na prekogranične krize, uključujući aktivnije sudjelovanje građana, privatnog sektora i državnih tijela.

Među raznim prijedlozima, izvješće poziva na poboljšanje kapaciteta EU-a za razmjenu obavještajnih podataka, posebno jačanjem SIAC-a (Single Intelligence Analysis Capacity), koji trenutno ovisi o dobrovoljnim doprinosima država članica.

Značajan otpor

Prijedlog za eventualnu uspostavu europske obavještajne agencije izazvao je najviše kontroverzi, budući da bi takva institucija predstavljala značajan iskorak prema stvaranju nadnacionalnog tijela s ovlastima sličnim onima CIA-e.

Mnogi promatrači upozoravaju da bi davanje obavještajnih ovlasti EU-u, instituciji koju mnogi vide kao nedovoljno odgovornu, moglo dovesti do zlouporabe moći i ugrožavanja privatnosti građana. Kritičari također ističu da bi takva agencija, unatoč tvrdnjama o "strateškoj autonomiji", zapravo mogla djelovati u bliskoj suradnji s NATO-om, što bi značilo još čvršće povezivanje europskih sigurnosnih struktura s američkim interesima.

Već sada vlade EU-a dijele obavještajne podatke s mrežom Five Eyes, koju predvodi SAD. No, dok Europa dijeli informacije, Washington često zadržava one svoje za sebe, što je dodatno pojačano poznatom praksa praćenja i nadzora europskih saveznika.

No, unatoč sugestivnim naslovima, vjerojatnost stvaranja europske obavještajne agencije u skoroj budućnosti ostaje niska. Naime, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je da postoji značajan otpor prema ideji stvaranja takvog tijela te naglasila da je prioritet "jačanje razmjene informacija" među državama članicama.

Širenje ovlasti

Nadalje, pitanje financiranja ovakve agencije ostaje otvoreno, s obzirom na već napregnute proračune država članica i ograničen interes za dodatno zajedničko zaduživanje. Sam Niinistö priznao je da je tijekom pripreme izvješća naišao na kritična stajališta, posebno oko prijedloga novih financijskih mehanizama za financiranje ovakvih inicijativa.

Unatoč tome, treba podsjetiti da je EU posljednjih godina već proširila svoje ovlasti na područja poput vanjske politike, obrane i sigurnosti, što pokazuje trend postepene integracije i širenja djelokruga Komisije.