Moldavska predsjednica Maia Sandu ostvarila je pobjedu na predsjedničkim izborima, čime je potvrdila krhku prednost prozapadnih snaga uoči ključnih parlamentarnih izbora zakazanih za ljeto iduće godine.
moldavija
© Daniel MIHAILESCU / AFP
Sandu je porazila bivšeg državnog tužitelja Alexandra Stoianogloa, kojeg je podržavala tradicionalno proruska stranka. Izborne rezultate zasjenile su optužbe za rusko miješanje, koje Moskva energično negira.

Izbori su otkrili duboko nezadovoljstvo među građanima, a Sandu je zahvaljujući snažnoj podršci Moldavaca koji su glasovali u inozemstvu u finišu uspjela pobijediti s 55.33 posto glasova. Unutar zemlje, međutim, izbori su bili tijesni i Sandu je izgubila s 48,81 posto glasova..

"U potpunosti razumijem da je ovakvo glasanje bilo potaknuto potrebom za promjenama, promjenama koje društvo očekuje. Želim da znate, čula sam sve glasove, uključujući kritične", izjavila je Sandu u svom pobjedničkom govoru.

U svom obraćanju, Sandu je najavila da će biti "predsjednica sviju", pozivajući građane da prevaziđu svoje nesuglasice i ujedine se kako bi zaštitili zemlju, koju vidi kao metu ruskog miješanja u izborne procese.

Lažne bombe

Doduše, suparnici iz Socijalističke stranke, koja je podržavala njezinog protukandidata Stoianogla, odbacili su legitimitet njezine pobjede. Nazvali su je "predsjednicom dijaspore" i kritizirali zbog načina na koji su izbori provedeni.

Naime, ogroman broj Moldavaca živi u inozemstvu, prvenstveno Rumunjskoj, Njemačkoj i drugim državama EU.

Međutim, mnogi Moldavci obitavaju u Rusiji ili separatističkoj regiji Transnistrija, gdje nije bilo dopušteno glasati pa su tamošnji stanovnici morali fizički doći u Moldaviju. No, na dan izbora je policija zaprimila dojavu o prijetnji bombom na mostu koji koristi značajan broj birača kako bi stigli na legitimna birališta, što je dovelo do privremene obustave prometa zbog čega mnogi nisu uspjeli glasati.

Policija je u izjavi naglasila ozbiljnost situacije: "Događaj klasificiramo kao izazov državnim institucijama, koje su sada optužene za ograničavanje kretanja građana kako bi ostvarili svoje biračko pravo. Pozivamo one koji namjerno provociraju državne institucije da se suzdrže od takvih gesti i dopuste propisno ponašanje sudjelovanje birača i izbjegavanje rasipanja resursa na lažne prijetnje."

Središnje izborno povjerenstvo Moldavije izvijestilo je i o prijetnjama bombama na dva biračka mjesta u Varniți, gdje tradicionalno glasuju stanovnici iz regije Transnistrija.

Strašenje Rusijom

S druge strane, u Rusiji su postojala samo dva glasačka mjesta za 500.000 građana Moldavije, a glasački listići su tijekom dana ponestali jer ih nije poslano dovoljno. Konkretno, moldavska vlada šalje samo 10.000 glasačkih listića u konzulate u Rusiji.


Komentar: "Demokracija" u Moldaviji


Moldavija broji oko 2,5 milijuna građana, stoga su ruska (500.000) i transistrijska (450.000) dijaspora izuzetno značajne u demokratskom procesu; barem ukoliko se on ozbiljno provodi.

Tome unatoč, Kyiv Post je izvijestio o "izbornoj prijevari na povijesnoj razini bez presedana, vjerojatno po nalogu Rusije", zbog toga što su "ne samo autobusi, već i cijeli unajmljeni zrakoplovi puni moldavskih nositelja putovnica iz cijelog svijeta navodno slijetali u Kišinjev kako bi glasali za proruskog kandidata".

"Sloboda i demokracija"

Ovi izbori dolaze samo tjedan dana nakon što je Gruzija ponovno uvjerljivo izabrala vladajuću stranku koja se na Zapadu percipira kao "proruska", nakon čega je krenula medijska hajka u kojoj je sve čitav proces prikazan kao "ruska prijevara".

Predvodnica ovih optužbi je gruzijska predsjednica Salome Zourabichvili, koja je danas poručila: "Izbori u Moldaviji najbolji su 'dokaz' pokradenih izbora u Gruziji: unatoč sličnom ruskom uplitanju i golemim namještanjima, Moldaviju je spasilo 300.000 glasača iz dijaspore... Naših 1.000.000 jake dijaspore bilo je zabranjeno. Samo njih 34.000 je bilo 'dopušteno' glasati."

Danas su, tjedan dana nakon izbora, ponovo organizirani prosvjedi u Tbilisiju, koje je došla podržati i Greta Thunberg, poručivši da je tu zbog "slobode i demokracije".