Putin
© SputnikRuski predsjednik Vladimir Putin drži govor tijekom plenarne sjednice u sklopu 20. godišnjeg sastanka Diskusionog kluba Valdai pod nazivom "Pravedna multipolarnost: Kako osigurati sigurnost i razvoj za sve" u Sočiju, Krasnodarska regija, Rusija
Nastup predsjednika Putina na plenarnoj sjednici godišnjeg sastanka kluba "Valdaj" u Sočiju izgledao je kao brzi voz s automatskim upravljanjem, piše Pepe Ekosbar u autorskom tekstu koji je objavio Sputnjik.

Hladan i staložen, vješto baratajući Himalajom činjenica, niti jedan politički vođa nigdje nije bio ni blizu pružanju tako sveobuhvatnog, detaljnog pogleda na svijet u posljednjih četvrt stoljeća, piše brazilski novinar i geopolitički analitičar.

Escobar podsjeća da je Putin svoje obraćanje započeo osvrćući se na Oktobarsku revoluciju 1917., povlačeći izravnu paralelu s našim turbulentnim vremenima: "Trenutak istine dolazi". Ruski predsjednik je izjavio kako se "potpuno novi svjetski poredak... formira pred našim očima".

Šest principa globalnog razvoja

Suptilno pozivanje na nedavni summit BRICS-a u Kazanu i ocjene da stari poredak nepovratno nestaje, te da se vodi nepomirljiva borba za formiranje novog, kao i da se radi o sukobu principa, a ne borbi za moć ili geopolitički utjecaj, dio je šire slike, navodi se u tekstu.

U tom okviru ukazuje se da "mi nismo zaglibili u redukcionistički sukob civilizacija ili kraj povijesti", što je Putin definirao kao kratkovidno, već se suočavamo sa sustavnim sukobom temeljnih načela. Rezultat će definirati ovo stoljeće - možda stoljeće Euroazije, jer se "dijalektika povijesti nastavlja", kako je izjavio ruski predsjednik.

Escobar se potom u svom tekstu osvrnuo na Putinove odgovore vezane uz globalni održivi razvoj.

Odgovarajući na pitanje o euroazijskoj sigurnosti i SAD-u kao dominantnoj pomorskoj sili u odnosu na multipolarnu Euroaziju, ruski predsjednik je istaknuo "pristanak i želju u Euroaziji za antihegemonističkim pokretom", a ne da Euroaziju konstituira "kao blok". To je privlačnost euroazijske viševektorske vanjske politike, koja podrazumijeva "više političke neovisnosti". Ključni primjer "usklađivanja interesa", naglasio je Putin, je rusko-kinesko partnerstvo, koje je također "BRICS učinilo uspješnim".

Usporedite to sa suprotnim, s "nemogućnošću uspostave sustava nedjeljivosti sigurnosti u Europi" i "nadilaženja blokovske politike". Europa je umjesto toga krenula prema širenju NATO-a. SAD je u Europi uspostavio gotovo kolonijalnu ovisnost, a prilika za prevladavanje blokovske politike propuštena je zbog straha SAD-a da će izgubiti Europu.

To je u konačnici dovelo do "najvažnijeg problema na našem euroazijskom kontinentu, glavnog problema između Rusije i europskih zemalja: deficita povjerenja", istaknuo je Putin i podsjetio na otvoreno priznanje zapadnih dužnosnika da su Minski sporazumi bili kupovina vremena za Ukrajinu da se naoruža.

Ruski predsjednik tada je dodao da bi Europa trebala razmisliti o tome da postane dijelom kineskog koncepta koji proizlazi izravno iz kineske filozofije ("oni ne teže dominaciji").

Također, još jednom je naveo šest ključnih principa globalnog održivog razvoja: otvorenost interakcije (bez "umjetnih barijera"), raznolikost ("model jedne zemlje ili relativno malog dijela čovječanstva ne treba nametati kao nešto univerzalno"), maksimalnu reprezentativnost, sigurnost za sve bez iznimke, pravdu za sve (brisanje "jaza između 'zlatne milijarde' i ostatka čovječanstva") i jednakost.

O Ukrajini i američkim predsjednicima

Ako nema neutralnosti, onda je teško zamisliti bilo kakve dobrosusjedske odnose između Rusije i Ukrajine, rekao je Putin na raspravi u klubu "Valdaj". I istaknuo je da je Moskva spremna za pregovore, ali na temelju situacije na ratištu i onoga što je dogovoreno u Istanbulu u travnju 2022. godine.

Kako se ističe u tekstu, to se može protumačiti kao izravna poruka predsjedniku Trumpu. Kome su vrata otvorena jer "Rusija nije narušila svoje odnose sa SAD i otvorena je za njihovu obnovu, ali je lopta u dvorištu Amerikanaca", kako je rekao Putin.

Podsjeća se i da je ruski predsjednik ovom prigodom čestitao Trumpu na pobjedi na predsjedničkim izborima te da je govorio o susretima s drugim američkim predsjednicima, opisavši ih kao zanimljive ljude.

Što se tiče odnosa Rusije i Kine, ruski čelnik je rekao da su oni dio njihovog strateškog partnerstva "na najvišoj razini u modernoj povijesti". Također je pohvalio svoj osobni odnos sa Xi Jinpingom. "Da su SAD izabrale trilateralnu suradnju umjesto dvostrukog obuzdavanja - svi bi bili na dobitku", istaknuo je Putin govoreći o odnosima triju svjetskih sila.

Dolar ugušen američkim rukama

Izvrsno pitanje brazilskog ekonomista Paula Noguere Batiste Jr., bivšeg potpredsjednika razvojne banke BRICS-a, potaknulo je Putina da pojasni svoje stajalište o dedolarizaciji.

Ključni cilj je "predlaganje stvaranja nove investicijske platforme korištenjem elektroničkog plaćanja". Odnosit će se na "tržišta koja najviše obećavaju" u bliskoj budućnosti: Južna Azija, Afrika, dijelovi Latinske Amerike. Ruski čelnik je pojasnio da će trebati investicije, tehnologije, ali i da nema žurbe.

To, dakle, stavlja točku na svaki scenarij trenutne financijske bombe BRICS-a: iako se "dvije trećine naše trgovine odvija u nacionalnim valutama", i među BRICS-om te brojke su također visoke.

Zatim, nova bomba: "Nikad nismo htjeli napustiti dolar!" To uvelike objašnjava Putinov stav o dedolarizaciji: "Oni poništavaju moć dolara vlastitim rukama".

Vodite civilizacije, a ne ratove

Sve navedeno samo je primjer širine tema kojima se ruski predsjednik bavio na sjednici kluba "Valdaj", odgovarajući na pitanja. Sam forum ponudio je vrijedne uvide u cijelom spektru. Neki su sudionici s pravom primijetili odsutnost mladih i žena. Afrikance je impresionirao "oštar um ruske birokracije".

S kineske strane su primijetili da "Kinezi ne plivaju protiv struje, oni prijeđu rijeku i stignu na drugu obalu". Gotovo da je postojao konsenzus da se razvoj treba "temeljiti na različitim kulturnim vrijednostima civilizacija", što je zapravo Putinov stav.

Grčki uvid bio je osobito snažan kada je u pitanju civilizacijski pristup politici: "Civilizacije se ne sukobljavaju. Države to rade."

Takav novi - razigrani - moto koji bi mogao voditi ne samo BRICS nego i cijelu globalnu većinu: "Vodite civilizacije, a ne rat".