Govoreći tijekom predstavljanja svojih memoara pod nazivom 'Sloboda: Sjećanja 1954.-2021.', u utorak u Berlinu, Merkel je priznala da njezina vlada nije uspjela dovoljno brzo postići NATO-ov cilj od 2% izdvajanja za obranu. Napomenula je, međutim, da su slični trendovi bili uočeni u mnogim drugim europskim nacijama u to vrijeme.
Merkel, koja je bila kancelarka od 2005. do 2021., bila je jedan od jamaca sporazuma iz Minska 2014.-15., čiji je cilj bio reintegracija Donbasa u Ukrajinu, dok je regiji davana veća autonomija. Godine 2022. priznala je da su sporazumi zapravo bili "pokušaj da se Ukrajini da vremena" da izgradi svoju vojsku.
Komentar: Priznaje da je 'rat' bio plan.
Tijekom događaja u utorak, bivša dužnosnica je naglas pročitala ulomak iz svoje knjige, u kojem je uvjetno pripisala eskalaciju ukrajinskog sukoba nedostatku komunikacije licem u lice između zapadnih čelnika i ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom Covid-a. 19 pandemija koja je bjesnila globalno od kraja 2019. do početka 2022.
Komentar: Covid je stvoren da 'osobno' izaziva podjele. Nema veze, postoji MNOGO načina komunikacije osim 'osobnog' kontakta.
Prema memoarima Merkel:
"Vojna kampanja Moskve protiv susjeda iz temelja je promijenila situaciju ne samo za Ukrajinu, već i za nas, članice NATO-a, posebno europske."Citirajući njezinu knjigu, bivša dužnosnica je rekla da je "bila pogreška podcijeniti Putina".
Bivša kancelarka je tvrdila da, dok bi Zapad trebao nastaviti podržavati Ukrajinu, diplomatska rješenja također treba razviti i staviti ih na stol kada za to sazriju uvjeti.
Merkel u svojoj knjizi poziva na uspostavu "vjerodostojnog odvraćanja za obranu" europskih država članica NATO-a. Također se založila za ublažavanje samonametnute 'kočnice duga' njemačke vlade za financiranje vojske.
Upisano u njemački ustav, takozvana 'dužnička kočnica' ograničava izdavanje državnog duga i ograničava godišnje strukturne deficite na 0,35% BDP-a zemlje.
Bivša šefica vlade inzistirala je:
"Vjerodostojno odvraćanje u doglednoj budućnosti je odvraćanje unutar NATO-a. Europa sama ne može upravljati time [bez SAD-a]."Međutim, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao bi oklijevati produbiti obrambenu suradnju s europskim saveznicima, sugerirala je Merkel.
Republikanac je opetovano upozoravao da u slučaju vojnog sukoba Washington neće priteći u pomoć onim članicama NATO-a koje nisu uspjele obaviti svoj dio posla u pogledu izdvajanja za obranu.
U lipnju je ruski predsjednik Putin odbacio tvrdnje da Moskva planira napasti NATO kao "apsolutnu besmislicu".
Komentar: Pritisak na jačanje obrane Zapada? S obzirom na rusko otkriće nadmoći u arsenalu, čini se da je za to malo prekasno! Ako NATO ima stražnja vrata, treba odmah 'masovno' otići!