trump
© AP / Alex BrandonFoto datoteka. Donald Trump sluša tijekom gala svečanosti Instituta za politiku America First na njegovom imanju Mar-a-Lago, u četvrtak, 14. studenog 2024.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump uputio je upozorenje na skupinu zemalja BRICS-a, koje su se otvoreno izjasnile o suprotstavljanju dominaciji dolara u globalnoj trgovini. Ako ideja zaživi, Trump je obećao uvesti "100% carine", odsijecajući ih od "prekrasnog američkog gospodarstva." Koja će zemlja najviše osjetiti pritisak? RT istražuje ekonomske veze i ovisnosti kako bi otkrio koje su nacije na udaru.

Prijetnja

"Zahtijevamo od ovih zemalja da se obvežu da neće stvoriti novu valutu BRICS-a niti podržati bilo koju drugu valutu koja bi zamijenila moćni američki dolar ili će se suočiti sa 100% carinama i mogu očekivati da se oproste od prodaje na prekrasnom američkom tržištu," napisao je Trump u subotu na Truth Social.

"Mogu otići pronaći drugog 'naivčinu'. Nema šanse da će BRICS zamijeniti američki dolar u međunarodnoj trgovini, a svaka zemlja koja to pokuša trebala bi se oprostiti od Amerike, dodao je.

Upozorenje je stiglo samo nekoliko dana nakon što je Trump, čija bi se inauguracija trebala održati 20. siječnja 2025., obećao da će uvesti carine za Kanadu, Meksiko i Kinu po preuzimanju dužnosti. Kina je već bila meta njegove retorike. Trump je prethodno zaprijetio da će nametnuti carine od 60% do 100% na uvoz iz zemlje - međutim, taj teret bi morale nositi američke tvrtke i potrošači koji kupuju iz Kine, jer bi morali platiti nove troškove.

Kina je bila izvorni član BRICS bloka, koji je u početku uključivao Brazil, Rusiju, Indiju, a kasnije i Južnu Afriku, ali se od tada proširio na Egipat, UAE, Etiopiju i Iran. Turska, Azerbajdžan i Malezija predali su zahtjeve za pridruživanje BRICS-u, a nekoliko drugih nacija također je izrazilo interes za pridruživanje.

Neke članice jedva čekaju smanjiti svoje oslanjanje na američki dolar, koji je dominirao globalnim financijama kao svjetska rezervna valuta nakon Drugog svjetskog rata, pokretajući preko 80% međunarodne trgovine.

U listopadu je ruski predsjednik Vladimir Putin zagovarao suzbijanje američke sposobnosti da koristi dolar kao političko oružje. Pojavio se na pozornici ovogodišnjeg samita BRICS-a držeći nešto što je izgledalo kao prototip novčanice bloka. Međutim, naglasio je da cilj BRICS-a nije potpuno napustiti sustav SWIFT kojim dominira dolar, već izgraditi alternativu.

"Mi ne odbijamo, ne borimo se protiv dolara, ali ako nam ne dopuste da radimo s njim, što možemo učiniti? Onda moramo tražiti druge alternative, što se i događa", rekao je Putin.

Godine 2023. brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva otvoreno je postavio pitanje zašto bi se globalna trgovina trebala vrtjeti oko dolara. U isto vrijeme, visoki ruski dužnosnik nagovijestio je da zemlje BRICS-a aktivno istražuju stvaranje vlastite valute - potencijalno prepravljajući pravila međunarodne trgovine.

Trump, tek nakon izborne pobjede potaknute djelomično njegovim obećanjem da će nametnuti stroge carine na inozemni uvoz, pojačao je svoj čvrsti stav zaprijetivši cijelom bloku BRICS-a carinama od 100% ako nastave sa svojim valutnim planovima. Tko preuzima najveći rizik?

Rizici za BRICS

Iran
  • Izvoz u SAD: minimalan, zbog postojećih sankcija.
  • SAD kao izvozna destinacija: Nije značajan partner.
  • Procjena rizika: Niska. Postojeće sankcije već su ograničile trgovinu, pa bi dodatne carine imale zanemariv učinak.
Etiopija
  • Izvoz u SAD: ograničen, prvenstveno poljoprivrednih proizvoda.
  • SAD kao izvozna destinacija: Niti jedan od pet najvećih partnera.
  • Procjena rizika: Niska. SAD je tržište za etiopsku robu, ali ukupni obujam trgovine je skroman, što smanjuje potencijalni utjecaj.
Rusija
  • Izvoz u SAD: Fokusiran na mineralna goriva i plemenite metale.
  • SAD kao izvozna destinacija: Niti jedan od pet najvećih partnera.
  • Procjena rizika: Niska do umjerena. Iako je SAD značajno tržište, Rusija ima diverzificiran izvozni portfelj, a trenutni geopolitički krajolik ne dopušta Moskvi da se uključi u trgovinu sa SAD-om onoliko koliko je to bilo prije izbijanja krize u Ukrajini 2022., što bi moglo ublažiti dodatni učinci tarifa.
Egipat
  • Izvoz u SAD: Uglavnom tekstil i poljoprivredni proizvodi.
  • SAD kao izvozna destinacija: Niti jedan od pet najvećih partnera.
  • Procjena rizika: Umjereno. SAD je ključno tržište za egipatski tekstil, pa bi carine mogle negativno utjecati na ovaj sektor.
Južna Afrika
  • Izvoz u SAD: Vozila i minerali su glavni izvozni artikli.
  • SAD kao izvozna destinacija: Niti jedan od pet najvećih partnera.
  • Procjena rizika: umjerena do visoka. Automobilski sektor, glavni dio južnoafričkog gospodarstva, mogao bi se suočiti sa značajnim izazovima zbog carina.
Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Izvoz u SAD: Uglavnom naftni proizvodi, aluminij i plemeniti metali.
  • SAD kao izvozna destinacija: Niti jedan od pet najvećih partnera.
  • Procjena rizika: umjerena do visoka. Ključni izvozni sektori poput aluminija mogli bi pretrpjeti veliki udarac, poremetivši trgovinsku bilancu UAE.
Indija
  • Izvoz u SAD: Izvoz uključuje lijekove, tekstil i strojeve.
  • SAD kao izvozna destinacija: najveći izvozni partner.
  • Procjena rizika: Visoka. SAD je glavno tržište za indijsku robu. Carine bi mogle poremetiti više industrija, posebice IT usluge i tekstil.
Brazil
  • Izvoz u SAD: Sirova nafta i zrakoplovi su vodeći izvozni artikli.
  • SAD kao izvozna destinacija: Drugi najveći izvozni partner.
  • Procjena rizika: Visoka. Zemlja se značajno oslanja na američko tržište, posebno za robu visoke vrijednosti poput zrakoplova. Zbog toga je Brazil vrlo osjetljiv na carine.
Kina
  • Izvoz u SAD: Izvoz obuhvaća elektroniku, strojeve i tekstil.
  • SAD kao izvozna destinacija: najveći izvozni partner.
  • Procjena rizika: Vrlo visoka. Kao najveći izvoznik u SAD, Kina bi se suočila sa značajnim gospodarskim posljedicama od stopostotne carine, što bi utjecalo na brojne sektore. Izvan konteksta BRICS-a, Trump je već zaprijetio Kini carinama, tako da Peking možda već razmatra svoje opcije, sa ili bez dolarske alternative.
Dok zemlje BRICS-a razmišljaju o izazovu ekonomske dominacije SAD-a, trebale bi biti oprezne, budući da SAD ima zastrašujuću trgovinsku poziciju, posebno pod asertivnom politikom novoizabranog predsjednika Trumpa. SAD ostaje glavna izvozna destinacija za ključne članice BRICS-a - Kinu, Indiju i Brazil. Te se zemlje uvelike oslanjaju na američko tržište. Snažna ekonomska moć Amerike, u kombinaciji s Trumpovom poviješću agresivne trgovinske taktike, pozicionira Washington da izvrši značajan pritisak na pojedinačne članove skupine.

Rizici za SAD

Ako budu nametnute, Trumpove carine ne bi utjecale samo na određena gospodarstva BRICS-a, već i na same SAD. Evo kako bi se to moglo odigrati:

Viši troškovi za američke potrošače
  • Kina: kao najveći izvoznik u SAD, carina od 100% na kinesku robu (elektronika, strojevi, tekstil) dovela bi do ozbiljnog poskupljenja.
  • Utjecaj: viši troškovi za osnovnu potrošačku robu doprinijeli bi inflaciji. Troškovi života za Amerikance bi porasli, što bi nerazmjerno pogodilo kućanstva s niskim i srednjim prihodima.
Poremećaji u lancu opskrbe
  • Indija i Brazil: Indija je ključni dobavljač lijekova, a Brazil izvozi sirovu naftu, poljoprivredne proizvode i komponente zrakoplova.
  • Utjecaj: stopostotne tarife dovele bi do nestašica ili povećanih troškova u kritičnim industrijama poput zdravstva i zrakoplovstva. Američkim proizvođačima moglo bi biti prilično teško brzo zamijeniti ovaj uvoz.
Uzvratne carine
  • Države BRICS+ vjerojatno će odgovoriti uzvratnim carinama na američki izvoz, uključujući poljoprivredne proizvode, strojeve i tehnologiju.
  • Utjecaj: američki poljoprivrednici i proizvođači morali bi se suočiti sa smanjenjem pristupa ključnim međunarodnim tržištima. To bi smanjilo njihovu konkurentnost i dovelo do potencijalnog gubitka radnih mjesta u tim sektorima.
Geopolitičke posljedice
  • Ekonomska izolacija: ciljanjem na BRICS+, SAD riskira ubrzanje svojih napora za dedolarizaciju globalne ekonomije, što bi s vremenom smanjilo moć dolara.
  • Utjecaj: to bi moglo narušiti poziciju SAD-a u globalnim financijama, umanjujući njihovu sposobnost korištenja ekonomske težine za utjecaj na geopolitiku.
Nestalnost burze
  • Kombinacija inflacije, poremećaja opskrbnog lanca i pada međunarodne trgovine vjerojatno bi poslala financijska tržišta u kaos.
  • Utjecaj: ulagači bi se mogli povući, što bi dovelo do volatilnosti cijena dionica i potencijalno smanjilo poslovna ulaganja
Američke industrije koje bi najviše osjetile vrućinu su sljedeće:

Elektronika i tehnologija
  • Glavni izvor: Kina
  • Utjecaj: Kina čini značajan udio u uvozu elektronike (kao što su pametni telefoni, računala i poluvodiči), a carina od 100% bi dramatično povećala troškove. Domaće tehnološke tvrtke teško bi pronašle pristupačne komponente, što bi dovelo do viših potrošačkih cijena i usporenih inovacija.
Farmaceutska industrija
  • Glavni izvor: Indija
  • Učinak: Indija je glavni dobavljač generičkih lijekova i aktivnih farmaceutskih sastojaka u SAD. Tarife bi povećale troškove zdravstvene skrbi, potencijalno stvarajući nestašice i povećavajući ovisnost o skupim alternativama.
Automobilska industrija
  • Glavni izvor: Južna Afrika i Brazil
  • Utjecaj: Južna Afrika izvozi vozila i dijelove, dok Brazil opskrbljuje čelik i aluminij. Carine bi poremetile opskrbne lance, povećavajući troškove proizvodnje automobila i kamiona te podižući cijene za potrošače.
Zrakoplovna industrija
  • Glavni izvor: Brazil
  • Utjecaj: Brazilska zrakoplovna industrija, posebice Embraer, opskrbljuje dijelove i zrakoplove američkim tvrtkama. Tarife bi poremetile ovu suradnju, povećavajući troškove za zrakoplovne tvrtke i proizvođače zrakoplova.
Poljoprivreda i prehrana
  • Glavni izvor: zemlje BRICS-a
  • Utjecaj Uvoz poput kave (Brazil), čaja (Indija), voća i morskih plodova iz zemalja BRICS-a suočio bi se s naglim povećanjem cijena, što bi ove osnovne namirnice učinilo skupljima za američke potrošače i poremetilo lance opskrbe hranom.
Iako bi se nametanje stopostotnih carina moglo uskladiti s Trumpovom politikom 'Amerika na prvom mjestu' i čak kratkoročno potaknuti domaću industriju, dugoročni rizici znatno nadmašuju koristi. Cijene za potrošače bile bi više, opskrbni lanci bi bili poremećeni, a BRICS bi mogao uzvratiti - što bi sve moglo omesti gospodarski rast SAD-a, povećati inflaciju i oslabiti dominaciju dolara.

Izgledi

Može li se BRICS suprotstaviti carinama?

Da, i postoji nekoliko strategija koje bi mogli koristiti. Prvo, mogli bi ojačati trgovinske veze unutar bloka, smanjujući ovisnost o američkim tržištima. Osim toga, mogli bi istražiti dublje trgovinske odnose s nesvrstanim nacijama. Korištenje lokalnih valuta u trgovini moglo bi dodatno potaknuti BRICS na stvaranje sustava plaćanja izvan dolara. Zemlje koje se najviše oslanjaju na uvoz iz SAD-a mogle bi pokušati subvencionirati pogođene industrije kako bi održale svoju konkurentnost dok prelaze na alternativna tržišta. Povrh toga, članice BRICS-a mogle bi povećati svoj globalni ekonomski utjecaj prikazujući američke carine kao otrovne za stabilnost globalne trgovine.

Je li dedolarizacija zapravo moguća?

Ideja o smanjenju ovisnosti o dolaru u međunarodnoj trgovini i financijama dobiva na zamahu. Međutim, čak i ako zemlje BRICS-a pokušaju krenuti naprijed s tom strategijom, to neće biti lako, jer je dominacija američkog dolara duboko ukorijenjena u povjerenju, likvidnosti i širokoj upotrebi imovine denominirane u dolarima. Njegova zamjena, ili čak smanjenje njegove upotrebe u svjetskoj trgovini, zahtijeva ne samo novu tehničku infrastrukturu, već i široku suglasnost globalnih trgovinskih partnera da je usvoje. Nedavni razvoji - povećana trgovina u lokalnim valutama i rasprave o valuti BRICS-a - odražavaju ozbiljnu namjeru, ali put koji predstoji vjerojatno će biti spor. Za sada, skupina može dati prioritet malim koracima, poput stvaranja i implementacije neovisnih digitalnih platnih platformi.

Matematički model objavljen 2023. u 'Applied Network Science' predviđa da BRICS ima snažan potencijal za uspostavljanje dominacije u međunarodnoj trgovini putem jedinstvene valute. Prema ovoj studiji, koja se temelji isključivo na trgovinskim tokovima i isključuje političke čimbenike, oko 58% zemalja već bi radije valutu koju podržava BRICS umjesto američkog dolara (19%) ili eura (23%).

Bi li Trump doista mogao uvesti carine?

Čini se umjereno mogućim. Protekcionistička politika u skladu je s njegovim obećanjima iz kampanje, a njegov prethodni mandat pokazao je da je spreman koristiti carine kako bi postigao svoje političke i gospodarske ciljeve - na primjer, trgovinski rat s Kinom. Međutim, potencijalna povećanja cijena mogu dovesti do negativne reakcije javnosti, što bi moglo odvratiti od tog poteza. Američki saveznici u Europi i drugim regijama također bi se mogli usprotiviti carinama ako one destabiliziraju globalnu trgovinu i gospodarske odnose. Naime, Trump je ranije koristio prijetnje kao geopolitičko oruđe, a da ih zapravo nije ispunio. Mogao bi opet koristiti sličnu taktiku.