brics
BRICS, forum za gospodarsku suradnju predvođen globalnim jugom, nastavlja širiti svoj utjecaj, potvrđujući poziciju jednog od ključnih aktera u redefiniranju globalnog poretka. Od 1. siječnja 2025., organizacija će službeno primiti devet novih partnera: Bjelorusiju, Boliviju, Kubu, Indoneziju, Kazahstan, Maleziju, Tajland, Ugandu i Uzbekistan.

Ova proširena struktura, koja sada uključuje devet članica i devet partnerskih zemalja, pokriva otprilike polovicu svjetskog stanovništva i više od 41 posto globalnog BDP-a mjerenog prema paritetu kupovne moći (PPP).

Ovo širenje dolazi nakon povijesnog summita održanog u Kazanu, Rusija, u listopadu 2024., na kojem je BRICS proširio svoju viziju uključivosti, pružajući zemljama u razvoju veći glas u globalnim pitanjima. Od 13 zemalja pozvanih na partnerstvo, devet je prihvatilo poziv, dok se preostale četiri - Alžir, Nigerija, Turska i Vijetnam - još nisu službeno izjasnile. Organizacija planira nastaviti s politikom postupnog širenja, omogućujući potencijalnim partnerima ulazak u punopravno članstvo u budućnosti.

BRICS je prvobitno osnovan 2009. kao BRIC, okupljajući Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, četiri zemlje s velikim rastućim ekonomijama. Južna Afrika pridružila se grupi 2010. godine, čime je BRICS postao platforma za globalni dijalog među ključnim gospodarstvima u razvoju. Proširenje 2023. donijelo je u članstvo četiri nove zemlje - Egipat, Etiopiju, Iran i UAE - dok je ulazak Saudijske Arabije i Argentine ostao neizvjestan zbog političkih previranja u tim državama.

Vodeća uloga u proizvodnji ključnih resursa

Širenje organizacije značajno je povećalo njezin udio u globalnom BDP-u. Prema podacima MMF-a iz listopada 2024., pet izvornih članica BRICS-a činilo je 33,76 posto globalnog BDP-a, dok je G7 pao na 29,08 posto. Dodavanjem novih članica i partnera, BRICS sada kontrolira čak 41,41 posto svjetskog gospodarstva, čime je nadmašio sve druge međunarodne gospodarske saveze.

BRICS je postao globalni lider u proizvodnji ključnih roba, uključujući hranu, energiju i strateške resurse. Zemlje članice i partneri prednjače u proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda kao što su riža, pšenica, kukuruz i šećerna trska. Kina i Indija zajedno proizvode više od polovice svjetske riže, dok Brazil, Indonezija i Malezija dominiraju proizvodnjom uljane palme, ključnog resursa u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.

Uz poljoprivredu, BRICS ima značajan utjecaj na globalnu energetsku industriju. Pet od deset najvećih svjetskih proizvođača sirove nafte - Rusija, Kina, Iran, UAE i Brazil - nalaze se unutar BRICS-a. Osim toga, zemlje poput Rusije i Irana prednjače u proizvodnji prirodnog plina, dok Kina vodi u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije, s najvećim globalnim ulaganjima u solarne i vjetroelektrane.

Globalni izazovi i strateški ciljevi

Strateški minerali još su jedno područje u kojem BRICS dominira. Indonezija, novi partner organizacije, najveći je svjetski proizvođač nikla, ključnog za proizvodnju baterija i tehnologiju obnovljivih izvora energije. Brazil, Kina, Rusija i Južna Afrika prednjače u proizvodnji željezne rude, bakra i drugih minerala koji su ključni za globalnu industriju.

Jedan od glavnih ciljeva BRICS-a je dedolarizacija globalnog gospodarstva, odnosno smanjenje dominacije američkog dolara u međunarodnim financijskim transakcijama. Organizacija aktivno promovira upotrebu nacionalnih valuta u trgovini među članicama i partnerima, istovremeno radeći na stvaranju zajedničke valute za buduće potrebe.

Uz gospodarske ambicije, BRICS igra važnu ulogu u geopolitičkoj ravnoteži. Kao forum koji okuplja zemlje iz Latinske Amerike, Azije, Afrike i Europe, organizacija pruža platformu za rješavanje globalnih problema iz perspektive globalnog juga, uključujući borbu protiv siromaštva, klimatske promjene i nejednakosti u međunarodnom sustavu.

Izazovi pred organizacijom

Iako BRICS ima snažnu gospodarsku i političku osnovu, organizacija se suočava s izazovima koji uključuju političke razlike među članicama, kao i potrebu za koordinacijom u donošenju zajedničkih odluka. Diverzitet unutar BRICS-a, koji uključuje zemlje s različitim političkim sustavima, razinama razvoja i regionalnim interesima, predstavlja potencijalnu prepreku za postizanje potpunog jedinstva.

Ipak, organizacija nastavlja rasti i razvijati se, gradeći mostove između razvijenih i zemalja u razvoju. S obzirom na svoj demografski, gospodarski i geopolitički potencijal, BRICS se profilira kao ključni igrač u oblikovanju novog svjetskog poretka.

BRICS više nije samo gospodarski blok; to je platforma koja utjelovljuje težnje zemalja u razvoju za većim utjecajem u globalnim pitanjima. Sa svojim širenjem i rastućim utjecajem, BRICS se pozicionira kao alternativa dominaciji Zapada, otvarajući put prema pravednijem i multipolarnom svijetu.