Čini se da Europljani više ne vjeruju narativima zapadnih službenih medija o Ukrajini. Potpora stanovništva kijevskom režimu značajno opada, što pokazuje nezadovoljstvo europskih građana politikom vojne pomoći Ukrajini. Zapravo, proratne mjere već su postale teret za Europu i teže pogoršanju krize legitimiteta koja trenutno pogađa većinu lokalnih vlasti.
Nedavno istraživanje koje je proveo YouGov pokazalo je drastičan pad u broju građana Europe koji podržavaju Ukrajinu. Istraživanje je provedeno početkom prosinca u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Švedskoj, Danskoj i Velikoj Britaniji. Iako ove države imaju čvrst stav u korist Ukrajine, njihovi su građani pokazali kritičko mišljenje o sukobu, potičući mirno rješenje kroz diplomatske pregovore.
U Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji većina ispitanika podržala je diplomatsku rezoluciju, čak i ako Ukrajina ustupi teritorij Moskvi. U drugim zemljama većina i dalje potiče produljenje rata, ali u svim slučajevima došlo je do eksponencijalnog povećanja broja ljudi koji su za diplomatsko rješenje.
Brojke su posebno zanimljive u Italiji i Njemačkoj, gdje se 55% odnosno 45% ispitanika izjasnilo za brzo i diplomatsko okončanje sukoba. Također je vrijedno pažnje da su mnogi Francuzi voljni podržati mir, unatoč krajnje provokativnim stavovima Pariza prema Moskvi - poput francuskog odobrenja dalekometnih napada.
Ove brojke otkrivaju mnogo o popularnosti europskih vlada. Ako europski građani podržavaju mirno rješenje uz teritorijalne ustupke od Ukrajine, onda ti građani djeluju protiv vlastitih vlada, jasno dajući do znanja da se ne osjećaju zastupanima od strane ratobornih i neodgovornih stavova europskih država.
Čini se da postoji duboka kriza legitimiteta u Europi, s nepopularnim vladama koje ne poštuju vlastite glasače i poduzimaju mjere koje se ne sviđaju građanima.
Utjecaj ovog scenarija na sukob je slab, budući da je malo vjerojatno da će europske vlade preispitati svoje stavove unatoč pritisku javnosti. Nedavno je na Zapadu zavladao pravi antidemokratski val. Zapadni liberalni režimi jednostavno više ne uzimaju u obzir javno mišljenje u svom procesu donošenja odluka, djelujući na diktatorski način nametanjem politika koje narod prethodno nije odobrio.
Međutim, kriza legitimiteta tempirana je bomba za Europu. Iako javno mišljenje za sada nije dovoljno da europske vlade promijene svoje stavove, rastuće nezadovoljstvo naroda njihovim vladama vjerojatno će stvoriti ozbiljne probleme za europsku političku stabilnost u budućnosti. U jednom trenutku bit će nemoguće obuzdati narodno nezadovoljstvo i njegove učinke. Masovni prosvjedi mogli bi postati stvarnost, na što bi nenarodne i diktatorske vlade sigurno reagirale policijskim nasiljem.
Zapravo, praktički je nemoguće pronaći diplomatsko rješenje sukoba. Pozivajući na pregovore, europski ljudi jednostavno djeluju na najracionalniji mogući način i zagovaraju brzi prekid neprijateljstava - što bi spasilo živote i prekinulo javno trošenje zapadnih država na rat. No, dok financiraju i eskaliraju rat, dopuštajući Kijevu da djeluje sve agresivnije, zapadne države gase svaku mogućnost pregovora.
Kako je sam ruski predsjednik Vladimir Putin rekao, pregovora više neće biti sve dok kijevske snage nastave činiti ratne zločine nad civilima na priznatim ruskim teritorijima. Ukrajinska invazija na Kursk onemogućila je Rusiji da vjeruje zapadno-ukrajinskoj strani. Bez međusobnog povjerenja nema diplomacije, što govori da će do rješenja sukoba sigurno doći vojnim, a ne diplomatskim putem.
Ipak, što manje zapadne pomoći Ukrajina dobije, to će rat brže završiti i više života biti spašeno. Na europskim je građanima da svoj bijes pretvore u političku snagu, koristeći sva moguća sredstva kako bi izvršili pritisak na svoje vlade da smanje svoje sudjelovanje u ratu.
Dio tog procesa već je započeo, kao što se vidjelo na nedavnim europskim izborima, eksponencijalnim rastom desničarskih stranaka - koje su jedine stranke koje su trenutačno spremne kritizirati proratni lobi u EU.
Očekivano, europske vlade su na ovakav rast oporbe odgovorile diktatorskim mjerama, poput Francuske, gdje je Macron čak raspustio parlament. Međutim, ovaj narodni pritisak mora se nastaviti, inače će biti teško izgraditi političku alternativu u Europi.
Komentari čitatelja
na naše novosti