slika
Vašinton je podržao ideju o izborima u Ukrajini. Međutim ukrajinski zakon propisuje da se izbori ne mogu održavati tokom vanrednog stanja, a ono neće biti ukinuto bez prekida vatre. U tome je srž problema, ali i on može biti prevaziđen

Trampov specijalni izaslanik SAD za Ukrajinu i Rusiju, Kit Kelog, izjavio je za Rojters da bi želeo da ukrajinski predsednik Zelenski održi parlamentarne i predsedničke izbore, iako izvori tog medija u Kijevu tvrde da Vašington još uvek nije zvanično uputio takav zahtev (ambasada Ukrajine u SAD je naknadno potvrdila spremnost Ukrajine da razmotri održavanje izbora; prim. NS).

Ukrajinski zakon propisuje da se izbori ne mogu održavati tokom vanrednog stanja, što znači da je prvo neophodno njegovo ukidanje. Međutim, to se neće dogoditi bez prekida vatre, u čemu i jeste srž problema, jer su ruski uslovi za primirje i dalje neprihvatljivi za Ukrajinu.

Ruski predsednik Vladimir Putin prošlog juna je saopštio da će Moskva obustaviti neprijateljstva tek nakon što se Ukrajina povuče sa cele teritorije koju Rusija smatra svojom i proglasi da više ne želi priključenje NATO-u.

Pregovori bi mogli da se nastave odmah nakon toga, ali je Putin precizirao da bi morali da se vode sa predsednikom parlamenta umesto sa Zelenskim, čiji je zakonski mandat, prema njegovom tumačenju ukrajinskog Ustava, istekao krajem maja. On je potom prošle nedelje ponovio ovaj stav, ali sa jednim dodatnim zaokretom.

Prema Putinu, Zelenski bi i dalje mogao da učestvuje u pregovorima, ali ne bi imao ovlašćenje da potpiše bilo šta. Ova reakcija ruskog predsednika je usledila nakon izjave Zelenskog da se zabrana pregovora sa Rusijom iz oktobra 2022. odnosi na sve osim na njega. Ukrajinski predsednik je potom, tokom vikenda (otprilike u isto vreme kada je Kelog dao intervju za Rojters) naveo da je zainteresovan za nastavak pregovora sa Rusijom, ali ne veruje da Moskva želi prekid vatre.

Trampova strategija

Na sve navedeno treba dodati i izjave novog američkog predsednika Trampa, koji je naveo sledeće: "Vodimo veoma ozbiljne razgovore (sa Rusijom) o tom ratu, pokušavajući da ga okončamo." Ali dodao je da još nije razgovarao sa Putinom na ovu temu, implicirajući tako da se razgovori odvijaju samo na nivou ambasada. Ruski zamenik ministra spoljnih poslova Sergej Ribakov istog dana je potvrdio da "nema napretka" u organizovanju predstojećeg razgovora dva lidera.

Ipak, njihov razgovor, koji će se neminovno desiti, sigurno će se ticati prekida vatre, a posebno kompromisa kome Tramp želi da posreduje. To bi moglo značiti da će on Putinu predložiti sledeće:
  1. Da se Ukrajina povuče iz Kurska i Donbasa (pri čemu je Donbas u središtu teritorijalnog spora sa Rusijom), ali da zadrži pozicije svuda drugde;
  2. nijedna strana ne povlači svoje teritorijalne zahteve prema drugoj;
  3. primena pristupa "štapa i šargarepe" kako bi se osiguralo poštovanje prekida vatre;
  4. Ukrajina potom održava naredne izbore;
  5. nova vlada po preuzimanju funkcije ulazi u mirovne pregovore sa Rusijom.
Ukrajina se na sve ovo može prisiliti pretnjom da će im biti obustavljena vojna pomoć, dok pretnje maksimalnim raspoređivanjem takve pomoći Ukrajini uz nametanje maksimalnih sekundarnih sankcija najvažnijim energetskim klijentima Rusije (Kini i Indiji) takođe mogu primorati Rusiju da se uzdrži.

Kao ustupak Rusiji, koja je stalno napredovala u poslednje dve godine, SAD bi mogle pristati da demilitarizuju region "trans-Dnjepra" i da stave isti pod kontrolu mirotvoraca koji nisu sa Zapada. Taj predlog čini jedan od brojnih koji su analizirani ovde i detaljno razrađeni ovde.

Njegova puna implementacija, ili neka varijacija toga, mogla bi na kraju biti ključna u pogledu toga da se Rusija natera da prihvati prekid vatre bez da Ukrajina prvo u potpunosti ispuni uslove koje je Putin izneo prošlog juna u vezi sa povlačenjem sa cele teritorije koju Rusija smatra svojom. Trampovi pregovarači bi, stoga, trebali ozbiljno da razmotre ovaj predlog.

Ako uspeju da nateraju Ukrajinu i Rusiju da se saglase oko prekida vatre, prethodno spomenute pretnje mogle bi ostati kao "štapovi" za podsticanje poštovanja dogovora, dok bi "šargarepe" mogle uključivati više pomoći za rekonstrukciju Ukrajine i postepeno ublažavanje sankcija Rusiji, čime bi se povećale šanse da prekid vatre bude održan.
Kao ustupak Rusiji, koja je stalno napredovala u poslednje dve godine, SAD bi mogle pristati da demilitarizuju region "trans-Dnjepra"
Jedan od ustupaka za rusku saglasnost mogao bi biti i to da SAD čak pristanu i da dozvole EU da obnovi uvoz gasa iz Rusije putem preostalog neoštećenog dela Severnog toka i/ili preko Ukrajine, ako se Kijev sa time saglasi.

Što se tiče narednog koraka u ovom procesu (izbora, prim. prev.), Sjedinjene Države bi možda više volele da se Zelenski uopšte ne kandiduje; u suprotnom, mogle bi podržati jednog od njegovih potencijalnih protivnika kao deo "postepene tranzicije liderstva" radi olakšavanja mirovnog sporazuma, zasnovanog na Putinovoj želji da ga "ukloni s puta".

Između hipotetičkog prekida vatre i narednih izbora u Ukrajini, Zelenski bi i dalje mogao učestvovati u pregovorima, ali Rusija mu ne bi dozvolila da potpiše bilo šta, pa bi on učestvovao u njima iz sopstvenih političkih razloga.

Ispunjenje ciljeva

U svakom slučaju, pravne promene koje su zacrtane ruskim ciljevima, u smislu ustavne neutralnosti Ukrajine i "denacifikacije" njenog društva, mogu se realizovati tek nakon što izbori legitimišu novi parlament, koji bi zatim morao da ih donese pod pritiskom Amerike (doduše, drugi cilj možda samo delimično).

Tome mora prethoditi smanjenje veličine oružanih snaga kao delimično ispunjenje ruskih ciljeva demilitarizacije i kao mera za izgradnju poverenja. Ipak, zahtevi Rusije iz proleća 2022. možda neće biti u potpunosti ispunjeni.

Trampov plan da posreduje u prekidu vatre između Ukrajine i Rusije uglavnom zavisi od saglasnosti Rusije (pošto se Ukrajina može mnogo lakše prisiliti), što podrazumeva pragmatične kompromise koji zadovoljavaju neke od Putinovih zahteva za prekid vatre iznete prošlog juna.

Ovo bi moglo poprimiti oblik primoravanja Ukrajine da se povuče iz Donbasa, ozbiljnog razmatranja formiranja demilitarizovanog regiona "Trans-Dnjepra" pod kontrolom mirotvoraca koji nisu sa Zapada i obećanja postepenog ublažavanja sankcija Rusiji.

Putin bi mogao da pristane na ove uslove ako budu praćeni pretnjama raspoređivanjem maksimalne vojne pomoći Ukrajini, uz nametanje maksimalnih sekundarnih sankcija najvažnijim energetskim klijentima Rusije (Kini i Indiji).

Putin je kontinuirano dokazivao svoju sklonost za izbegavanje eskalacije, što je posebno potvrđeno prošlog novembra kroz upotrebu ruskih hipersoničnih raketa Orešnik za eskalaciju radi deeskalacije u odnosima sa SAD. Sa druge strane, značajan deo budžetskih prihoda Rusije zavisan je od energetskih uvoza iz Azije.

Ovi faktori rade u korist Trampa ako predloži pomenute uslove za prekid vatre, zajedno sa pretnjama posledicama u slučaju da Putin odbije te uslove.

Put do mira će verovatno biti započet prekidom vatre, koji će zahtevati neke teritorijalne ustupke od Ukrajine kako bi Rusija pristala na kompromis u vezi sa Putinovim zahtevima. Nakon toga, mogu se održati novi izbori kako bi se legitimizovali mirovni pregovori. Ovo je najrealističniji scenario za diplomatsko okončanje konflikta.

Prevod: Mihailo Bratić/Novi Standard
Izvor: korybko.substack.com