Trump je, govoreći novinarima u Bijeloj kući, rekao da su spremni pomoći Ukrajini, ali da želi svojevrsno "izjednačavanje" s Ukrajinom za potporu Washingtona od "blizu 300 milijardi dolara". Kao glavni način izjednačavanja je da želi ukrajinske "rijetke zemlje i ostale stvari" ("rare earths and other things").
Američka Ahilova peta
Nije jasno je li Trump koristio izraz "rijetke zemlje" za sve vrste kritičnih minerala ili samo za rijetke zemne metale. Postoji razlika. Rijetki zemni metali su skupina od 17 metala koji se koriste za izradu magneta koji pretvaraju snagu u pokret za električna vozila, mobitele i drugu elektroniku. Nema poznatih zamjena. S druge strane, Američki geološki institut smatra 50 minerala kritičnima za gospodarstvo zemlje i nacionalnu obranu, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemnih metala kao što su nikal i litij.
Kritični minerali (također poznati kao minerali nove ekonomije) niz su esencijalnih metala i minerala koji se koriste u tehnologijama u nastajanju kao što su električna vozila, proizvodi za obnovljivu energiju, izvori energije s niskim emisijama, elektronički uređaji i proizvodi za medicinske, obrambene i znanstveno-istraživačke sektore. Globalno tržište kritičnih minerala iznosi 320 milijardi dolara godišnje i moglo bi se udvostručiti u sljedećih pet godina, prema Svjetskom gospodarskom forumu. Liste takvih "kritičnih" metala i minerala se ponešto razlikuju po zemljama, pa se može reći da nije riječ o jednoznačnoj skupini, ali se dobrim dijelom preklapaju.
Ukrajina zbilja sadrži velika nalazišta urana, litija i titana, iako se nijedno ne smatra među pet najvećih u svijetu po količini, a SAD ima vlastite neiskorištene rezerve tih i drugih kritičnih minerala, piše Reuters. SAD ima samo jedan aktivni rudnik rijetkih zemnih metala, koji je u vlasništvu MP Materials. Nekoliko drugih tvrtki, prilično brzo, rade na razvoju projekata rijetkih zemnih metala u SAD-u.
Trenutno su Sjedinjene Države ovisne za taj resurs primarno o Kini, a onda o Maleziji, Japanu i Estoniji za 80 posto svojih potreba za rijetkim zemljanim elementima, prema Geološkom institutu SAD-a. Kina kontrolira većinu globalnog kapaciteta rudarenja rijetkih zemnih metala i još uvjerljiviju većinu svjetskog kapaciteta prerade. Američki stratezi zadnjih godina sve glasnije upozoravaju da je takva ovisnost svojevrsna "Ahilova peta" SAD-a i vrlo vjerojatno Trump želi zaštititi takvu američku ranjivost. Na tom tragu je i njegova ovotjedna izjava.
Što Ukrajina zaista ima od ovih resursa?
Prema Institutu za geologiju, Ukrajina posjeduje rijetke zemne metale kao što su lantan i cerij, koji se koriste u televizorima i rasvjeti, neodim, koji se koristi u vjetroturbinama i baterijama za električna vozila, kao i erbij i itrij, čija se primjena kreće od nuklearne energije do lasera. Istraživanje koje financira Europska unija također pokazuje da Ukrajina ima rezerve skandija. Detaljni podaci o rezervama su klasificirani, piše Reuters.
Prava količina i opseg kritičnih materijala u Ukrajini ostaju neizvjesni. Potrebno je dodatno istraživanje kako bi se bolje razumjela njihova količina, piše The Kyiv Independent, a navode o ogromnoj količini tih resursa treba uzeti "sa zrnom soli", pišu. Slično zaključuje i Kijevska škola ekonomije (KSE) koja piše kako su "brojna nalazišta rijetkih zemalja u zemlji uglavnom rasprostranjena po središnjim regijama, ali su nerazvijena i ukupna vrijednost je nepoznata".
Ukrajinska Državna geološka služba rekla je da njihova zemlja ima najveće rezerve titana u Europi (nije rijetki zemni metal, ali se smatra kritičnim jer se koristi u medicini, zrakoplovstvu i vojnoj proizvodnji). Tvrde da imaju oko 7% svjetskih rezervi i ima jednu od najvećih potvrđenih rezervi litija (također nije rijetki zemni metal) u Europi procijenjenu na 500 000 tona. Rezerve titana uglavnom se nalaze u središnjoj Ukrajini, dok su rezerve litija u središtu, na istoku i jugoistoku zemlje.
Ukrajinske rezerve grafita, ključne komponente u baterijama za električna vozila i nuklearnim reaktorima, predstavljaju 20% svjetskih resursa. Ležišta su u središtu i zapadu zemlje. Prije ruske invazije, proizvodnja grafita u Ukrajini iznosila je oko 10 000 tona godišnje, prema američkom Geološkom institutu, ali je zbog sukoba 2023. pala za 95 posto.
Zemlja u sukobu također je peti najveći proizvođač galija, koji se koristi za poluvodiče i LED diode, te je važan proizvođač neonskog plina koji opskrbljuje 90% neona za industriju čipova u SAD-u.
Što je pod kontrolom ruske vojske?
Procjene o tome koliko ovih nalazišta kontrolira vlada iz Kijeva, a koliko vlada iz Moskve, se jako razlikuju. Ponešto zbog propagande, a ponešto zbog manjkavosti podataka o količini resursa i njihovoj raspoređenosti po nalazištima. Navodimo razne procjene:
Washington Post je u kolovozu 2022. procijenio vrijednost ukrajinskih rezervi minerala na vrijednost od 26 bilijuna dolara. Tada su pisali da je gotovo polovica toga u područjima pod kontrolom Rusije.
Oko 40% metalnih resursa u Ukrajini sada je pod ruskom okupacijom, prema procjenama ukrajinskih think-tankova "We Build Ukraine" i Nacionalnog instituta za strateške studije, pozivajući se na podatke do prve polovice 2024. Nisu ponudili detaljnu raščlambu, prenosi Reuters. Od tada su ruske trupe nastavile postojano napredovati u istočnoj regiji Donjecka. U siječnju je Ukrajina zatvorila svoj jedini rudnik koksnog ugljena pored grada Pokrovska.
Više od 70% nalazišta željeza i ugljena nalazi se u regijama Donjecka, Dnjepropetrovska i Luganska, tj. područja koje je pod kontrolom Rusije ili blizu linije razdvajanja. Nedavno su ruske snage napredovale prema granici s regijom Dnjepropetrovsk.
Forbes Ukrajina je 2023. napisao da Ukrajina ima 33 milijuna tona rude litija, vrijedne 38 milijardi dolara. Rusija napreduje u blizini velikog nalazišta litija Ševčenkivske u Donjecku i zauzela je još jedno nalazište u Kruta Balka u regiji Zaporožje. Ostala su još dva rudnika litija pod kontrolom Kijeva u središnjoj Ukrajini. Opisan kao "bijelo zlato", litij je ključni materijal za baterije koje se koriste u uređajima u rasponu od pametnih telefona i prijenosnih računala do električnih vozila.
Rusija kontrolira 42% ukrajinskog metala i 33% rijetkih zemnih metala, kao i 63% njenih nalazišta ugljena, 11% nafte i 20% prirodnog plina, prema Američkoj gospodarskoj komori.
Komentar ruskog analitičara na Trumpovu ideju
Postoje i druge regije u kojima su nalazišta rijetkih zemnih metala, na primjer Grenland, primijetio je Andrej Sidorov, voditelj Odsjeka za svjetsku politiku na Moskovskom državnom sveučilištu za rusku Nezavisimaju Gazetu. Trumpu rude neće biti dovoljan razlog za uplitanje u situaciju u Ukrajini, jer je trenutačno fokusiran na okončanje sukoba kako se on za Washington ne bi pretvorio u reprizu Afganistana, tvrdi ruski analitičar.
Za američkog predsjednika pitanje rijetkih zemnih elemenata i Ukrajine općenito dio je šire strategije. To uključuje i rješavanje aktualnog sukoba s Rusijom i redefiniranje odnosa između dviju vodećih nuklearnih sila, što je ključno za cijeli svijet, objasnio je Sidorov. Prema njegovim riječima, Trumpova administracija još je u procesu formiranja i tek treba odrediti svoj pristup ukrajinskom pitanju.
Ipak, dužnosnici administracije nastavljaju pripremati pozornicu za buduće pregovore. Naime, čini se da Washington baš ne razumije - ili ne želi razumjeti - da Moskva ima vlastite nacionalne interese, kao što je jasno rekao ruski predsjednik u prosincu 2021. i lipnju 2024, ističe Sidorov. Bijela kuća oprezno ispituje diplomatske vode, a dio ispitivanja terena mogu biti i ovakve zapaljive izjave. Analitičar ne isključuje da će se "ispitivanje terena" nastaviti tijekom nadolazećeg putovanja posebnog američkog izaslanika Keitha Kellogga u Ukrajinu i Europu sredinom veljače.
Komentari čitatelja
na naše novosti