Ringadingding
© unknown
Put koji je pred nama bit će vrlo težak zbog osjetljivih pitanja koja Rusija i SAD moraju riješiti.

Dan 12. veljače 2025. ući će u povijest kao dan kada je službeno NATO-ruski posrednički rat u Ukrajini počeo da se završava. Ministar obrane Pete Hegseth započeo je sve izjavom da:
Ukrajina neće u NATO; SAD ne vjeruje da Ukrajina može vratiti svoje granice prije 2014.; SAD neće rasporediti trupe u zonu sukoba; SAD želi da Europljani umjesto toga preuzmu neke odgovornosti za održavanje mira tamo; ali SAD neće proširiti jamstva članka 5. na snage EU tamo.
Uslijedio je razgovor Trumpa i Putina prvi put otkako se prvi vratio na dužnost. Dogovorili su se započeti mirovne pregovore bez odgode, nakon čega je Trump nazvao Zelenskog da ga izvijesti o tome i vjerojatno iznudi od njega ustupke koje je vjerojatno obećao Putinu. Trump je također nagovijestio da će se uskoro sastati s Putinom u Saudijskoj Arabiji te da da kasnije dolaze u obzir i bilateralne posjete Moskvi i Washingtonu kao dio mirovnog procesa.

Evo nekih kratkih informacija o širem kontekstu:

3. siječnja: "Kreativna energetska diplomacija može postaviti temelj za veliki rusko-američki dogovor"
17. siječnja: "Zasluge demilitarizirane regije 'Trans-Dnjepar' koju kontroliraju nezapadni mirovnjaci"
3. veljače: "Teritorijalni ustupci mogu prethoditi prekidu vatre koji vodi do novih ukrajinskih izbora"
4. veljače: "Trumpov interes za ukrajinske rijetke zemne minerale mogao bi se obiti o glavu Zelenskom"
7. veljače: "Trumpov posebni izaslanik bacio je više svjetla na ukrajinski mirovni plan svog šefa "


Komentar: Gore su Korybkovi članci na substacku, dakle njegovi brifinzi.


Prva analiza o kreativnoj energetskoj diplomaciji sadrži desetak predloženih kompromisa za svaku stranu koji bi mogli pomoći u kretanju njihovih razgovora. Zapravo, onaj o tome da SAD ne produžuje jamstva iz članka 5. na snage EU-a u Ukrajini sada je politika prema Hegsethu, pa je moguće da bi ga slijedili i neki drugi. Uz to, Trump je upravo primijetio koliko je Zelenski postao nepopularan, što sugerira da planira "faznu tranziciju vodstva" putem novih izbora, što je također predloženo u tom članku.

Ostaje za vidjeti koji bi od ovih drugih prijedloga uskoro mogli postati američka politika, a isto se kaže i za one koje bi Rusija mogla provesti, poput pristanka na ograničena vojna ograničenja na svojoj strani demilitarizovane zone (DMZ) koja će se vjerojatno stvoriti do kraja ovog procesa, na primjer. Ono što slijedi je pet glavnih pitanja koja će oblikovati rusko-američke mirovne pregovore o Ukrajini između njihovih čelnika, diplomata i bilo kojeg od njihovih stručnjaka koji bi mogli biti pozvani da sudjeluju u ovome putem komplementarnih razgovora Track II:

Teritorijalni parametri

Najneposrednije pitanje koje se mora riješiti je gdje će pasti nova rusko-ukrajinska granica. Hegsethova tvrdnja o nesposobnosti Ukrajine da vrati svoje granice prije 2014. nagovještava da bi Trump mogao natjerati Zelenskog da se povuče barem iz cijelog Donbasa, koji je u središtu teritorijalne dimenzije njihovog sukoba, iako je moguće da bi se njegove snage mogle povući sve do grada Zaporožja. Dopustiti Rusiji da kontrolira taj grad i dijelove njegovih novih regija zapadno od Dnjepra malo je vjerojatno u ovom trenutku.

To je zato što Trump možda ne želi prihvatiti kritiku koja bi uslijedila da Rusiji da grad od preko 700.000 stanovnika čiji stanovnici nisu glasovali na referendumu u rujnu 2022. Isto vrijedi i za dijelove novih ruskih regija zapadno od rijeke. Umjesto toga, mogao bi predložiti referendum pod nadzorom UN-a negdje nakon što se borbe zamrznu kako bi se riješio ovaj aspekt njihovog teritorijalnog spora, a sve to dopuštajući Rusiji da i dalje službeno polaže pravo na ta područja. To bi moglo biti dovoljno pragmatično da se Putin složi.

Uvjeti DMZ-a i uloge mirovnih snaga

Sljedeće pitanje koje treba riješiti nakon gornjeg su uvjeti DMZ-a duž njihove privremene granice i uloga mirovnih snaga koje bi se tamo vjerojatno rasporedile da je nadziru. Hegsethova izjava da SAD neće proširiti jamstva iz članka 5. tamošnjim snagama EU-a mogla bi ih odvratiti od igranja glavne uloge, koju bi Rusija u svakom slučaju morala odobriti putem Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a prema stalnom predstavniku Vasiliju Nebenziji, inače će biti legitimne mete. Ne-zapadnjaci su stoga mnogo prihvatljiviji.

Kako se ispostavilo, velika većina mirovnih snaga UN-a je iz nezapadnih zemalja, tako da bi se tamo mogli prospektivno rasporediti pod mandatom Vijeća sigurnosti UN-a prema Nebenzijinoj sugestiji i moguće čak rezultirati potpunim isključenjem svih zapadnih mirovnih snaga ako se dogovori da nitko neće doprinijeti ovoj misiji. Njihovi bi uvjeti morali biti prihvatljivi i Rusiji i SAD-u kako bi ova rezolucija prošla, tako da je nejasno što točno mogu učiniti ili ne učiniti, ali to izravno prelazi na sljedeće pitanje.

Demilitarizacija i denacifikacija

Dva glavna ruska cilja u specijalnoj operaciji su demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, što je isprva nastojala učiniti vojnim prisiljavanjem Ukrajine na to prema uvjetima utvrđenim u nacrtu mirovnog sporazuma iz proljeća 2022., iako to nije uspjelo zbog Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske. Nerealno je zamisliti da će Trump pristati dopustiti Rusiji da rasporedi svoje oružane snage po cijeloj Ukrajini kako bi to proveli, tako da se to može postići samo sličnim diplomatskim sredstvima koja uključuju prešutno pristajanje Kijeva.

U tome leži moguća uloga koju mirovne snage UN-a mogu odigrati u nadziranju i provođenju onoga što je konačno dogovoreno za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine. To bi moglo biti u obliku inspekcije sumnjivih ilegalnih mjesta s oružjem i cjelokupnog ukrajinskog prekograničnog prometa (uključujući u njezinim lukama), dok bi imali pravo naložiti promjene u medijskom izvješćivanju i školskim programima prema potrebi. To je jedini način da se osigura da Ukrajina ostane demilitarizirana i denacificirana nakon završetka sukoba.


Komentar: Faktori opasnosti za mirovne snage mogu biti značajni. Ukrajina nije osobito stabilno mjesto za provedbu.


Ublažavanje sankcija

Rusija je u više navrata zahtijevala ukidanje svih zapadnih sankcija, ali može se iznijeti argument da "majstor dogovora" Trump nikada ne bi pristao učiniti sve to odjednom, umjesto toga radije bi izradio plan za postupno ublažavanje sankcija kao nagradu za rusko pridržavanje primirja ili mirovnog sporazuma. To bi moglo poprimiti oblik onoga što je predloženo u analizi kreativne energetske diplomacije prema kojoj bi se dio ruskog izvoza u EU mogao nastaviti tijekom prve faze kao mjera za izgradnju povjerenja.

Iako bi Rusija više voljela da se svi oni odmah ukinu, njezini bi kreatori politike mogli zaključiti da je bolje prihvatiti plan u fazama ako je to sve što Trump želi ponuditi. Ipak, bilo bi mu dobro da se uključi u gestu dobre volje ukidanja sankcija i na ruski izvoz nafte morskim putem jer bi to moglo uvjeriti one kreatore politike da ozbiljno namjerava smanjiti pritisak na Rusiju. To bi zauzvrat Putinu olakšalo prodaju kompromisa postupnog ublažavanja sankcija kod kuće.

Nova sigurnosna arhitektura

Rusija je predvidjela stvaranje nove europske sigurnosne arhitekture kroz međusobne sporazume sa SAD-om i NATO-om u prosincu 2021. u skladu sa zahtjevima za sigurnosno jamstvo koje je u to vrijeme podijelila s njima. Oni su, gledajući unatrag, trebali diplomatski riješiti njihovu sigurnosnu dilemu, čiji su korijeni u kontinuiranom širenju NATO-a prema istoku nakon starog Hladnog rata i posebno njegovom tajnom širenju u Ukrajinu, umjesto specijalne operacije koju je Putin tada planirao kao alternativu.

Toliko se toga promijenilo od tada da odvojeni sveobuhvatni razgovori o tome moraju započeti odmah nakon bilo kakvog sporazuma o Ukrajini. Nova pitanja uključuju vojno jačanje NATO-a na istoku, nova članstva Finske i Švedske, ruske hipersonične Orešnike, njihovo raspoređivanje u Bjelorusiji, rusko raspoređivanje nuklearnog oružja tamo, budućnost Novog START- a koji istječe sljedeće godine, i novu utrku u svemirskom naoružanju, itd. Dogovor o novoj sigurnosnoj arhitekturi će stoga stabilizirati svijet.


Komentar: Dogovori su uljepšavanje izloga. Predanost obvezama su stabilizatori.


Kao što se vidi, put pred nama bit će vrlo težak zbog osjetljivih pitanja koja Rusija i SAD moraju riješiti, no njihovi su čelnici pokazali da imaju volju pregovarati u dobroj vjeri. Niti jedna strana vjerojatno neće postići svoje maksimalne ciljeve, ali diplomacija je umijeće mogućeg, pa će svaka učiniti sve da postigne što više može u tom pogledu s obzirom na okolnosti. Najbolji scenarij je pošten i trajan mir koji uistinu rješava temeljne uzroke u srži ovog sukoba.