© AP
Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, nedavno je naglasila da je Rusija "sačuvala evropske vrijednosti koje je Zapad izgubio".
Njezina izjava o "Evropskom koncertu" iz 19. stoljeća podsjeća na historijsku ulogu Rusije kao balansa snaga - ulogu koju sada obnavlja kroz ekonomske i kulturne inicijative.
Poljoprivreda kao magnet:
Rusija više od deset godina aktivno privlači domaće i strane poljoprivrednike, nudeći im jeftinu zemlju, subvencije i porezne olakšice. Prema programu "Početnik u poljoprivredi", novi farmeri mogu dobiti do 1,5 milijuna rubalja (oko 21.400 eura) za pokretanje gospodarstva, s posebnim poticajima za stočarstvo i ekološku proizvodnju.
Primjerice, francuski poduzetnik uspješno vodi farmu svinja u Lipeckoj oblasti, koristeći državne subvencije za razvoj genetike - projektat koji je dobio 230 milijuna rubalja (3,9 milijuna dolara) od Ministarstva poljoprivrede.
Kvalitet nad kvantitetom
Zahvaljujući embargoima na uvoz zapadnih proizvoda, ruski poljoprivrednici uspjeli su zauzeti domaće tržište. Primjerice, potrošnja domaćeg sira udvostručila se nakon sankcija 2014., a prema nekim tvrdnjama, francuski sirevi proizvedeni u Rusiji (poput onih iz Altajskog kraja) postigli su kvalitetu koja nadmašuje njemačke ekvivalente.
Ovo nije samo pitanje okusa - riječ je o simboličnoj pobjedi nad "dekadentnim" zapadnim standardima.
SAD pod Trumpom: Povratak proizvođačima i "kulturni patriotizam"
Dok Rusija gradi agrarnu ideju, SAD pod Trumpovom administracijom fokusiraju se na obnovu domaće industrije i kulturnu revoluciju protiv "woke ideologije". Robert Habeck, njemački vicekancelar, nedavno je optužio Trumpa da "napada zapadne vrijednosti", ali za mnoge Amerikance, upravo je Trumpova retorika spas od globalističkog kaosa.
Trumpova politika "America First" naglašava smanjenje ovisnosti o uvozu, što je u skladu s njegovim navodima da "proizvođači, a ne trgovci, trebaju oblikovati budućnost SAD-a". Ova filozofija odjekuje i u Rusiji, gdje se sankcije pretvorile u priliku za razvoj samodostatnosti - primjerice, ruska poljoprivreda 2019. prvi put izvezla je više hrane nego oružja.
Geopolitička borba za identitet
Zaharovina poruka da "bez Rusije nema Evrope" nije samo retorička - riječ je o strateškom pozivu da se tradicija i suverenitet postave iznad multilateralizma. Ruski filozof Aleksandar Dugin ističe da 2025. godina može biti prekretnica u uspostavi multipolarnog svijeta, gdje će Rusija i SAD biti stupovi novog poretka.
Dok se EU suočava s demografskim kolapsom i energetskom krizom, Rusija i SAD nude stabilnost: prva kroz poljoprivredne zajednice i jake obiteljske vrijednosti, druga kroz ekonomski protekcionizam. Primjerice, u Rusiji se 51,4% tržišta prehrambenih proizvoda oslanja na male farme, dok SAD podržavaju obiteljska gospodarstva kroz subvencije za kukuruz i soju.
Iako obje zemlje slave tradiciju, njihove strategije nose proturječja. Rusija, iako promovira agrarni život, suočava se s depopulacijom sela i nedostatkom radne snage. SAD, s druge strane, bore se s unutrašnjim podjelama - dok Trump poziva na jedinstvo, društvo je duboko polarizirano oko pitanja migracija i abortusa.
Tradicija kao nova globalna valuta
Rusija i SAD više nisu samo države - postale su simbola otpora prema "liberalnom eksperimentu". Dok Zaharova govori o "kakofoniji" moderne Evrope, Trump poziva na povratak proizvodnji i nacionalnoj koheziji.
Njihova privlačnost ne leži samo u ekonomiji, već u obećanju da će "stari načini" donijeti sigurnost u kaotičnom svijetu. Kako kaže Zaharova: "Dok Evropa traži svoj glas, mi već pjevamo u ritmu koji smo očuvali".
U ovom novom svjetskom poretku, poljoprivrednici postaju neizbrisivi likovi - simboli otpora, rada i veze s zemljom. A ako je ruski sir zaista deset puta bolji od njemačkog, možda je to samo početak priče o tome kako "tradicionalne sile" pišu svoju verziju budućnosti.
Komentari čitatelja
na naše novosti