slika
"Živimo u opasno doba. Nema potrebe opisivati ​​ozbiljnu prirodu prijetnji s kojima se suočavamo. Ili razorne posljedice koje ćemo pretrpjeti ako se te prijetnje ostvare. Pravo pitanje pred nama jest je li Europa spremna djelovati tako odlučno kako situacija zahtijeva. Na raznim sastancima proteklih tjedana, odgovor iz europskih prijestolnica bio je jednako snažan koliko i jasan. Nalazimo se u eri ponovnog naoružavanja. A Europa je spremna znatno povećati izdvajanja za obranu."

Tako je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, najavila plan ponovnog naoružavanja Europe za ulaganje javnog novca - oduzetog od socijalne potrošnje - u iznosu od 800 milijardi eura kako bi se Europa učinila "sigurnom i otpornom". Premijerka Meloni, hvatajući se za slamku nakon odobravanja plana Ursule von der Leyen, usprotivila se:

"Ponovno naoružavanje nije prikladna riječ, riskiramo davanje nejasne poruke".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pojašnjava situaciju:

"Čini se da agresivan stav Rusije nema granica nakon što je napala Ukrajinu. Rusija je prijetnja Francuskoj i Europi u ovom trenutku kada vam se obraćam i u godinama koje dolaze. Tko može vjerovati da će se Rusija zaustaviti na Ukrajini? Rusija je postala prijetnja Francuskoj i Europi. Bilo bi ludilo ostati promatrač u tako opasnom svijetu."

Macron je tada najavio svoju namjeru da francusko nuklearno odvraćanje proširi i na partnerske zemlje.

Macronovu ponudu da se "proširi nuklearni kišobran na druge europske nacije" poljski premijer Donald Tusk opisuje kao "vrlo obećavajuću". Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, s druge strane, upozorava da Moskva izjavu predsjednika Emmanuela Macrona o proširenju francuskog nuklearnog odvraćanja na europske partnere vidi kao
"prijetnju Rusiji".

Doista, Macronov plan, ako se provede, stvorio bi vrlo opasnu situaciju: Francuska bi mogla rasporediti nuklearno oružje protiv Rusije u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji: u stvari, kategorija 'europskih partnera ' vrlo je nejasna i mogla bi uključivati ​​baltičke zemlje bliske Rusiji i samu Ukrajinu, koje bi bile opremljene de facto nuklearnim oružjem usmjerenim na Rusiju.

Macron je također najavio "mogućnost slanja europskih trupa u Ukrajinu radi provedbe mirovnog sporazuma". Takve bi postrojbe zapravo imale funkciju držanja ukrajinsko-ruskog graničnog područja u stalnoj napetosti sabotirajući svaki američko-ruski sporazum koji bi okončao rat.
O autoru
Manlio Dinucci, nagrađivani autor, geopolitički analitičar i geograf, Pisa, Italija. Znanstveni je suradnik Centra za istraživanje globalizacije (CRG).