Vladimir Putin
© Sputnik / Gavriil Grigorov
Napetosti oko otoka ne treba odbaciti kao "ekstravagantnu priču" američke administracije, prema riječima ruskog predsjednika

Washington već dugo kuje planove da se dočepa Grenlanda, a tekuće napetosti oko najvećeg otoka na svijetu treba shvatiti ozbiljno, upozorio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Govoreći na Međunarodnom arktičkom forumu u Murmansku u četvrtak, Putin se dotaknuo tekućih napetosti oko Grenlanda, danskog poluautonomnog teritorija, i opetovanih obećanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će ga pripojiti.

Trump se još jednom pozvao na temu Grenlanda u srijedu, tvrdeći da je američko vlasništvo nad otokom potrebno za "ispravnu obranu velikog dijela ove Zemlje" i da bi bilo univerzalno korisno - uključujući Dansku.

"Moramo imati zemlju jer nije moguće pravilno obraniti veliki dio ove Zemlje - ne samo SAD - bez nje. Dakle, moramo je imati, i mislim da ćemo je imati", rekao je.

Trumpove izjave treba shvatiti ozbiljno, upozorio je Putin, istaknuvši da SAD već više od stoljeća i pol kuje planove za aneksiju Grenlanda.

"Svi znaju za planove SAD-a da aneksiraju Grenland. Znate, to nekoga može iznenaditi samo na prvi pogled. I duboka je pogreška vjerovati da je to neka vrsta ekstravagantnog govora nove američke administracije", upozorio je Putin.

Američki planovi o zauzimanju Grenlanda datiraju još iz 1860. godine, ali tada nisu dobili potporu Kongresa, istaknuo je ruski predsjednik.

"Dopustite mi da vas podsjetim da je do 1868. godine kupnja Aljaske ismijavana u američkim novinama. Nazivana je ludilom, 'kutijom za led' i 'vrtom polarnih medvjeda' Andrewa Johnsona, tadašnjeg američkog predsjednika. A njegovi prijedlozi za Grenland nisu uspjeli", rekao je Putin.

SAD, Njemačka i Danska također su se približile potpisivanju sporazuma o razmjeni teritorija 1910. godine , što bi rezultiralo predajom Grenlanda Americi, primijetio je Putin. Međutim, dogovor je na kraju propao.

Od ranog 19. stoljeća do 1950-ih, Grenland je bio pod potpunom kontrolom Danske. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je pod okupacijom SAD-a nakon što je samu skandinavsku zemlju zarobila nacistička Njemačka. Trenutno se na otoku nalazi američka vojna baza i infrastruktura za sustav ranog upozoravanja na balističke projektile.

Posljednjih desetljeća otok je sve više autonoman; dobio je domaću upravu 1979., da bi 2009. konačno dobio pravo da proglasi neovisnost ako referendum prođe.