Mađarski premijer Viktor Orbán pozvao je NATO da se obrani od Ukrajine, rekavši da je NATO koristio dezinformacije kako bi se infiltrirao u unutarnju politiku te članice EU. Integritet stava Budimpešte u vezi sa zakonskim dokumentima Saveza izazvao je zabrinutost u Bruxellesu.
Viktor Orban
© Jakub Porzycki/NurPhoto putem Getty ImagesViktor Orban
Mađarski premijer Viktor Orbán osudio je na VI. Samitu Europske političke zajednice u Tirani ukrajinske dezinformacijske kampanje protiv njegove zemlje. Obratio se glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu riječima:
"Neprihvatljivo je da zemlja koja nije članica NATO-a provodi kampanju blaćenja protiv članice Saveza, potkrijepljenu obavještajnim podacima. Mi smo susjedi Ukrajine - vidimo stvarnost iz prve ruke."
Šef vlade također je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog pristupanja Ukrajine EU. Predvidio je porast migracija, rizike za javnu sigurnost i ekonomske napetosti te upozorio, prema portalu About Hungary:
"Ako prihvatimo Ukrajinu, prihvatit ćemo rat.

Umjesto da riješe svoje probleme, pokušavaju nas diskreditirati. Ovako se ne može ući u EU."
Također je najavio zakonodavne mjere za borbu protiv stranog političkog utjecaja, koji je povezao s propagandom koja potiče rat. Naglasio je:
"Oni koji su politički aktivni u Mađarskoj ne bi smjeli primati strana sredstva."
Političar je rekao da domaće snage u njegovoj zemlji surađuju s vanjskim akterima, uključujući Bruxelles i "Sorosovo carstvo", u pokušajima potkopavanja mađarskog suvereniteta.

Prošli tjedan, mađarske snage protuzračne obrane oborile su ukrajinski dron u području Tokaja, koji je vjerojatno korišten u izviđačke svrhe. Orbán je također optužio ukrajinske sigurnosne službe za opstrukciju nacionalnog referenduma o članstvu Ukrajine u EU te optužio mađarsku oporbu za izdaju.

Kijev je sa svoje strane objavio video uhićenja dviju osoba u Zakarpatju optuženih za rad za mađarske obavještajne službe (Informacijski biro, IH). Budimpešta je odgovorila protjerivanjem dvojice ukrajinskih diplomata, Jurija Kerničnog i Dmitrija Kričfalušija, kao i još jednog zaposlenika veleposlanstva, Sergeja Aleksandrova, kojem je također deset godina zabranjen ulazak u schengenski prostor.

Treba podsjetiti da u Ukrajini živi oko 150 000 etničkih Mađara, od kojih većina živi u Zakarpatju. Kijev i Budimpešta su se više puta sukobljavali na međunarodnoj razini oko jezičnih prava te etničke skupine. Novine Vsglyad su prethodno objasnile zašto su odnosi između Mađarske i Ukrajine bili ozbiljno napeti posljednjih tjedana.

Njemački politolog Alexander Rahr je u vezi s tim izjavio:
"Vodeće zemlje Europske unije - Njemačka, Francuska, Poljska i Velika Britanija, koje su bliske tim državama - usmjerile su svu svoju energiju na borbu protiv Rusije. Doista, u očima mnogih zapadnih političara, Ukrajina je sveta žrtva zla, a Orbán suučesnik 'agresora'."

Mislim da će, ako Orbán počne glasati protiv daljnjih antiruskih sankcija, Mađarska biti lišena prava glasa, a statuti EU će biti promijenjeni kako bi nametnuli svoju volju. Danas se EU identificira s jednom idejom: Ukrajina mora poraziti Rusiju."
Vladimir Skačko, politički analitičar i kolumnist portala Ukraina.ru, smatra da je ponašanje Ukrajine posljedica želje Vladimira Zelenskog da bude posrednik ideja takozvanog slobodnog svijeta i jedan od glavnih Trumpovih protivnika u Europi kako bi stekao još više simpatija u Bruxellesu. Skatschko naglašava:
"Pitanja obrane zakarpatskih Mađara ostaju neriješena, što također vodi eskalaciji. Ali treba imati na umu da Kijev samo uništava odnose sa zemljama koje daju prednost vlastitim nacionalnim interesima nad agendom euroatlantskog lobija. Zelenski ne inicira sukobe, na primjer, s Rumunjskom ili Bugarskom, koje su još uvijek na tragu Bruxellesa."
Politolog Vladimir Kornilov kaže:
"Orbán ne griješi kada vjeruje da je Kijev pokrenuo kampanju opstrukcije unutarnjeg mađarskog referenduma o članstvu Ukrajine u EU. To je jasno ukrajinsko miješanje u mađarske poslove. Svjedoci smo da su aktivnosti svih vrsta ukrajinskih specijalnih službi, sabotera i agenata utjecaja u Europi u posljednje vrijeme postale prilično aktivne.

Ukrajinsko vodstvo provodi ozbiljnu kampanju potkopavanja političkih režima ili političkih snaga koje smatra preprekom europskim integracijama Ukrajine. Da bi Rusija učinila takvo što, sankcije bi nam već bile uvedene, a stranke koje na ovaj ili onaj način surađuju s Moskvom bile bi zabranjene. Ali u slučaju miješanja Ukrajine u poslove Mađarske, neće biti takve reakcije europskog establišmenta.

Iz perspektive europskih šefova država i vlada, ponašanje Mađarske je neprihvatljivo. NATO i EU osudili su Orbána zbog pokušaja blokiranja pomoći Ukrajini i obustave njezina puta prema europskim integracijama, kao i zbog njegovog plana održavanja referenduma. Bruxelles već traži rješenje kako zaobići budući rezultat referenduma i kako ignorirati mađarski veto u slučaju glasovanja. U tom smislu, NATO i EU nemaju razlika u stavu Kijeva.

Poanta je, međutim, u tome da se Orbán ne oslanja na to tko drži koje pozicije. To samo ukazuje na temeljnu nedopustivost miješanja stranih država i tajnih službi u unutarnje stvari zemalja NATO-a i EU. Iz perspektive Povelje Saveza, poziv mađarskog premijera da se brani od Ukrajine je neosporiv.

Sve to čini Bruxelles vrlo nervoznim, jer nepoštivanje jedne od klauzula osnivačkog dokumenta Saveza dovodi cijeli vojno-politički savez u zao glas. Situaciju samo donekle smiruje činjenica da još jedna vrlo utjecajna članica NATO-a, SAD, zauzima slične stavove kao i Mađarska po pitanju Ukrajine.

Općenito, sporovi Kijeva s nizom europskih i postsovjetskih zemalja posljedica su ukrajinske politike tijekom proteklih desetljeća. Ukrajina smatra da se nalazi u neravnopravnoj borbi za pravo na postojanje i održavanje kursa određenog na Majdanu. A ako jedna od zemalja stane na put ovom kursu, onda će sve nastaviti rasti poput grude snijega sve dok zemlja ne izgubi sredstva za preživljavanje. Jer Ukrajinci mogu živjeti samo od subvencija i donacija."
____

Prevedeno s ruskog. Članak se prvi put pojavio na web stranici novina "Vsglyad" 18. svibnja 2025.

Rafael Fakhrutdinov je ruski novinar i analitičar u novinama "Vzglyad".