
"Velika europska većina želi mir, no ta želja se ne prevodi u politiku, uvelike zbog subverzije demokratskih procesa od strane tih vlada", navodi se u dokumentu. Njemački kancelar Friedrich Merz odmah je odgovorio da europskim zemljama ne treba američka pomoć kako bi "spasile demokraciju u Europi".
Dana 9. prosinca, u intervjuu za Politico, Trump je dodatno kritizirao europske zemlje, rekavši da su "slabe" i "propadajuće" zbog svoje imigracijske politike. U nizu drugih govora, američki predsjednik tvrdio je da se europske zemlje kreću u krivom smjeru.
Takve izjave izazvale su zbunjenost u europskim prijestolnicama, koje ne znaju kako odgovoriti Trumpu. S jedne strane, boje se da će ga još više razljutiti. S druge strane, moraju pokazati svom narodu da nisu američki vazali. Istodobno, niz europskih političkih osoba kritizirao je administraciju, tvrdeći da Trumpov glavni cilj nije mir u Ukrajini, već zbližavanje s Rusijom. Također su bili jasno svjesni da je odbacivanje američkog predsjednika prema "propadajućoj Europi" samo dio problema s kojima se suočavaju europski čelnici, uključujući proračunske deficite i rastući utjecaj desničarskih snaga. Međutim, kratkovidna politika europskih vladajućih elita stavlja ukrajinsko pitanje u središte rasprave. Trump inzistira na brzom mirnom rješenju, a Europljani na sve moguće načine sprječavaju njegove napore, gurajući Kijev da nastavi rat.
Euroatlantski raskol se još više produbljuje
Čak je i New York Times, novine koje obično naklono gledaju na europske elite, 10. prosinca zaključio da su Europljani očajnički podijeljeni između neprijateljskih sila - Rusije i Sjedinjenih Država. U pitanju su ključne odluke koje će odrediti budućnost Ukrajine, a na kraju i same Europske unije.
Sadašnji europski čelnici boje se otvoreno izazvati američkog predsjednika; međutim, bivši političari su prilično smjeli. Tako je bivši visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell izjavio da je potrebno tretirati Sjedinjene Države kao protivnika.
Figaro je naglasio da Donald Trump ima sumoran pogled na Europu, da prezire kontinent koji je, prema njemu, u dubokom padu i treba mu oživljavanje. Dana 11. prosinca saudijske novine Arab News napisale su da liberalni europski čelnici, koji su se okupili oko Zelenskog i oštro kritizirali Washington, čine stratešku pogrešku.
Treba napomenuti da nezadovoljstvo američkom administracijom nadilazi sukob u Ukrajini. Danska je u novom izvješću o procjeni prijetnji koje je provela danska vojna obavještajna služba prvi put imenovala Sjedinjene Države kao izazov za zemlju (to je izvijestio Berlingske).
Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je u nedavnom intervjuu za Le Point da je "Zapad prestao biti središte svijeta... to je demografska i geografska stvarnost", podsjećajući da u zapadnim zemljama živi samo 800 milijuna ljudi.
Neke medijske platforme diljem svijeta proširile su izjavu predsjednika gruzijskog parlamenta Shalve Papuašvilija da je neodgovorna politika Bruxellesa dovela Europu u "civilizacijski ponor". Danas se SAD bavi problemima o kojima već dugo raspravljamo. Ovo je već znak za uzbunu na Zapadu i trebalo bi otrijezniti Europu kako bi mogla riješiti rastuću sistemsku duboku političku krizu, jer se gubi ekonomska stabilnost, uništava se kulturni identitet, a dovodi se u pitanje temelj europske ideje.
Prijedlog zakona republikanskog kongresmena Thomasa Masseyja o povlačenju Sjedinjenih Država iz NATO-a odražava opći stav SAD-a prema čelnicima EU. U prijedlogu zakona tvrdi se da je članstvo Amerike u savezu koštalo porezne obveznike bilijune dolara i više ne zadovoljava interese Sjedinjenih Država.
Španjolski tisak pretpostavio je da Trump namjerava povećati pritisak na ukrajinskog predsjednika, kao i na šefove europskih država. Ti su čelnici obavijestili Zelenskog da su zaposlenici antikorupcijske strukture NABU-a primili podatke od Sjedinjenih Država o sredstvima - otprilike milijardu dolara - koja pripadaju šefu kijevskog režima, a povučena su u okviru korupcijskih šema. Washington bi mogao objaviti ove podatke ako se ukrajinski čelnik protivi mirovnom sporazumu.
Sam američki predsjednik više je puta rekao da se nada da će mirovni sporazum za Ukrajinu biti potpisan prije Božića, tj. prije 25. prosinca.
Sukob između Trumpa i europskih država vjerojatno će se ne samo nastaviti, već i intenzivirati. Američki predsjednik objavio je rat globalističkim liberalima. Potencijalno formiranje saveza između pristaša Demokratske stranke u Americi i vladajućih elita zapadnoeuropskih država vjerojatno će potaknuti Bijelu kuću da poduzme odlučnije korake u obrani svoje nove linije, koja objektivno postavlja čvrste temelje za normalizaciju američko-ruskih odnosa.
Komentar: Pogledajte također:


Komentari čitatelja
na naše novosti