Fotografije napadnute škole u selu Has u sirijskoj provinciji Idlib su računarska grafika, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

"Stručnom analizom fotografija sela Has u Siriji utvrđeno je da nije bilo udara iz vazduha na lokalnu školu i da nema žrtava. Fotografije su proizvod računarske grafike, a ubijena deca užasna fantazija `aktivista` iz katarske 'Al džazire' i britanskog dnevnika 'Indipendent'", kaže Zaharova.

Ona je podsetila da je juče šef francuske diplomatije Žan-Mark Ero na konferenciji za novinare izjavio da su za napad na školu u Idlibu odgovorni Moskva ili Damask.

"Ko je odgovoran? Nije sirijska opozicija jer nemaju avione za bombardovanje. To su uradile snage sirijskog predsednika Bašara al Asada ili Rusi", podsetila je Zaharova na Erove reči.

Ona kaže da pristojni ljudi u sličnim slučajevima objave izvinjenje i ističe da će sačekati da vidi šta će se desiti.

Rezultati pokazuju da je Hilari Klinton “kraljica rata.“ Nju u potpunosti podržava praktično ceo establišment SAD-a; dvopartijska, neokonzervativna, “humanitarna“ imperijalistička osa.

S druge strane, u svim svojim istupima, Donald Tramp je rekao da ako bude izabrana, Hilari će iskoristiti Siriju da otpočne Treći svetski rat piše “RT”

Hajde da proverimo da li te tvrdnje imaju smisla.

“Kraljica rata,“ na završnoj predsedničkoj debati u Las Vegasu: “Zona zabrane letova u Siriji može spasiti živote i ubrzati kraj sukoba.“

Predsednik komiteta načelnika štabova, general Džozef Danford, govoreći Odboru za spoljne poslove američkog Senata: zona zabrane letova u Siriji “bi zahtevala da uđemo u rat, protiv Sirije i Rusije.“

Predvidivo, Klinton mašina nemilosrdno promoviše Hilarinu zonu zabrane letova. Kad god je saterana u ćošak, mašina prebacuje priču na rusko hakovanje DNC. Edvard Snouden, koji zna o informatičkom ratovanju, naglašava da ne postoji čvrst dokaz da su Rusi hakovali demokratsku/Klinton mašinu. I da su to zaista uradili, NSA bi znala. Činjenica da NSA ćuti o tome, otkriva da to nije ništa više od informacionog rata.

Donesite raketne lansere, molim

Tramp je takođe insistirao na tome da će predsednik Putin, koga je ona demonizovala kao Hitlera, nadmudriti Hilari - kao što je već bio slučaj u prošlosti.

Hilari neće lako pokrenuti akciju protiv Rusije jer je njena zona zabrane letova već implementirana u Siriji od strane Rusije. A Pentagon - uključujući Danfordove komentare - to zna.

Najmanje 232 osobe ubio je IS ovog tjedna blizu Mosula u Iraku, dok su se iračke postrojbe približavale tom gradu, izjavila je u petak u Ženevi glasnogovornica UN-a.

Informacije govore o "pogubljenju 232 osobe mecima u srijedu" 26. listopada, kazala je glasnogovornica Visokog povjerenstva za ljudska prava Ravina Shamdasani. Među žrtvama je "190 nekadašnjih iračkih časnika sigurnosti".

Te informacije "potvrđene su koliko je bilo moguće", dodala je ona ističući da bi ukupni broj ubijenih osoba mogao biti viši.

Glasnogovornica je kazala da su ubojstva u obliku pogubljenja izvedena dok IS provodi strategiju kojom se primorava stanovnike iz područja blizu Mosula da se okupe u gradu, posljednjem velikom uporištu IS-a u Iraku.

Visoko povjerenstvo za ljudska prava dodalo je da džihadisti žele iskoristiti te osobe kao "ljudske štitove" u bitci za Mosul protiv elitnih iračkih postrojbi koje podržava SAD. Tako su prema informacijama UN-a borci ISIS-a od 17. listopada unutar granica grada povukli "desetke tisuća ljudi" koje planiraju koristiti kao ljudski štit.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da predsednik Rusije Vladimir Putin veruje da obnavljanje vazdušnih napada na sirijski grad Alepo za sada nije neophodno.

- Putin odbacuje obnavljanje napada kako bi se dalo vremena SAD da razdvoje umerenu opoziciju od terorističkih grupa i omoguće ekstremistima i civilima da napuste Alepo - kazao je Peskov, a prenosi Rojters.

Peskov je dodao da "Rusija ipak zadržava pravo na korišćenje svih svojih sredstava i sile kako bi pomogla Vojsci Sirije".

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je ranije da je Generalštab Vojske Rusije zatražio od predsednika Putina dozvolu za obnavljanje vazdušnih napada na ekstremiste u istočnom sirijskom gradu Alepu, posle desetodnevnog zatišja.

Ministarstvo je kao obrazloženje zahteva navelo jačanje aktivnosti ekstremista i nastavak stradanja civila, prenosi Rojters informaciju ruske agencije Interfaks.

Žestoke borbe izbile su u i oko Alepa, pošto su pobunjenici opkoljeni u istočnom delu tog sirijskog grada najavili ofanzivu da bi probili opsadu vladinih snaga, javljaju agencije.

Napad je započeo ispaljivanjem stotina raketa po zapadnom delu grada, koji je pod kontrolom vladinih snaga, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Direktor američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) James Comey izjavio je da ponovo pokrenuta istraga o e-mail pošti Hillary Clinton, prenosi BBC.

Istražitelji su otkrili nove e-mailove povezane s privatnim serverom Hillary Clinton dok je bila na čelu State Departmenta.

Comey je rekao istražiteljima da utvrde da li e-mailovi sadrži povjerljive informacije, a FBI mora provjeriti njihov značaj.

Hrvatska je izabrana za članicu vijeća na trogodišnje razdoblje od 2017. do 2019., stoji u priopćenju MVEP-a, prenosi Hina.

Vijeće za ljudska prava ključno je međuvladino tijelo uspostavljeno rezolucijom Opće skupštine UN-a 2006., s mandatom jačanja promicanja i zaštite ljudskih prava na globalnoj razini, kao i razmatranja stanja ljudskih prava u svim zemljama svijeta.

Svih 193 država članica UN-a glasalo je o popunjavanju 14 mjesta u tom odboru od 47 država kojem je cilj nadgledanje i istraživanje kršenja ljudskih prava diljem svijeta.

Opća skupština je umjesto dosadašnje članice Rusije odabrala Hrvatsku i Mađarsku kao predstavnike istočne Evrope, što je veliki udarac za Moskvu koja od 2006. samo jednu godinu nije bila članica vijeća, piše AFP.

Više od 80 humanitarnih i udruženja za ljudskih prava pozvalo je članice UN-a da glasaju protiv Rusije zbog vojne podrške sirijskom predsjedniku Bašaru Al-Assadu u ratu u Siriji.

Još je od vremena starih Latina dobro znano kako neki nešto mogu, a drugi to isto ne mogu. Izraženo je to u izreci “što priliči Jupiteru (bogu), to ne priliči volu”. Prenesemo li to na današnji svijet, istu bismo izreku mogli formulirati i kao “kada isto nije isto”. Jer, svjetska je scena puna primjera koji dokazuju ne samo postojanje dvostrukih aršina (ili standarda), nego i upravo besramnu sklonost da se jedno vidi, a drugo ne vidi. U eri masovnih medija koji su - ne zavaravajmo se - osim tzv. neprofitnog sektora što ga se nastoji ugušiti pod svaku cijenu - itekako kontrolirani, mada formalno slobodni, to postaje iznimno opasno. Zašto? Jednostavno zato što selektivno iznošenje podataka, krivotvorenje informacija, tendenciozno izvještavanje utječu na formiranje onoga što se zove javno mnijenje. Malo grublje rečeno, može se kazati da usmjeravani mediji (a to je najblaži mogući izraz) igraju presudnu ulogu pri kreiranju raspoloženja javnosti. A ta javnost, to su birači. Pa tako na biračka mjesta izlaze u najboljem slučaju nepotpuno informirani, a u najgorem - temeljito indoktrinirani birači. I onda imamo to, što imamo. Imamo svijet u kojemu živimo. Imamo ljude pune predrasuda, klišea, sklonih iracionalnoj mržnji i netoleranciji.

No, da ne bismo ostali na općenitim konstatacijama. Evo prvoga, posve konkretnog i nadasve aktualnoga primjera. Alep, najveći grad u Siriji. Mjesecima smo izloženi krvavim scenama iz toga sirijskog grada odakle jedinice predsjednika Asada, uz zračnu podršku Rusije (koja je tamo na zahtjev legalne sirijske vlade) nastoje istjerati nekih tisuću džihadista. Da ne bi stradali civili, odnosno da bi se njihovo stradanje svelo na najmanju moguću mjeru, Amerikanci i Rusi dogovorili su, nije tome davno, prekid vatre. Nije dugo trajao. Prekršili su ga tzv. pobunjenici, mada ćete u većini “slobodnih” medija naići na tvrdnju da su to učinile ruske i sirijske snage. Nakon toga posrednik za Siriju UN-a, Stafan de Mistura, predložio je džihadistima da pod njegovim vodstvom napuste Alep, precizirajući da je na njima da odluče hoće li njih “tisuću držati 270.000 građana Alepa kao svoje taoce, ili će napustiti grad sa svim svojim naoružanjem”. Ta je izjava bila jednodnevna vijest i nakon toga nitko je više ne spominje. Ali zato se uporno izvještava o nastavljanju rusko-sirijskog bombardiranja i o civilnim žrtvama tih napada. Nema sumnja, džihadiste se zaista i dalje napada (a da je tu i tzv. Islamska država potvrđuje, usprkos američkim demantijima, i njezina zastava snimljena teleobjektivom, kako vijori na jednoj zgradi u Alepu). I nema sumnja, u tim napadima stradaju (i) civili koje džihadisti svjesno koriste kao tzv. živi štit.

Rusija vidi očigledan nedostatak alternative pojačavanju napora na suzbijanju terorizma kako bi se eliminisao rizik od poraza na Bliskom istoku, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov tokom razgovora u Moskvi sa svojim iranskim i sirijskim kolegama Mohamedom Džavadom Zarifom i Validom Mualemom.

„Za nas apsolutno ne postoji alternativa pojačavanju napora na suzbijanju terorista, jer u suprotnom rizikujemo da izgubimo ovu bitku, ne samo u Siriji, već i na čitavom Bliskom istoku i u Severnoj Africi“, istakao je Lavrov na sastanku sa sirijskim ministrom spoljnih poslova Validom Mualemom.

Rusija će raditi sve što je potrebno kako bi podržala Sirijce, naročito u uslovima sankcija protiv njih, izjavio je Lavrov.

On je na sastanku sa sirijskim i iranskim ministrom spoljnih poslova rekao da očekuje da bude pronađeno konstruktivno rešenje za sirijsku krizu.

„Mi u Siriji smo spremni da radimo na postizanju političkog rešenja za sirijsku krizu, a takođe smo spremni za hitnu obnovu međusirijskog dijaloga bez spoljnjeg uticaja“, izjavio je šef sirijske diplomatije Valid Mualem.

On je dodao da je poziv za sastanak učesnika političkog života u Siriji upućen još u maju ove godine.

„Međutim, SAD i njihovi saveznici ne dozvoljavaju da se održi nova runda“, istakao je on.

Oružani sukob u Siriji traje od marta 2011. godine.

Situacije u dva bliskoistočna grada u kojima se trenutno vode teške bitke protiv džihadista, Alepu i Mosulu, nazivaju se „oslobodilačkom ofanzivom“ ili „humanitarnom katastrofom“ u zavisnosti od toga ko te borbene akcije predvodi, da li sirijska vojska uz podršku ruske avijacije, ili iračko-kurdska armija potpomognuta američkim avionima.

Zašto Zapad naziva „agresijom“ ono što se odigrava u sirijskom gradu Alepu, a istovremeno se dešavanja u iračkom gradu Mosulu doživljavaju kao „razumna operacija“? Ima li izgleda da terorizam na Bliskom istoku bude iskorenjen? O svemu tome bilo je reči u jednom od dva ovonedeljna izdanja emisije „Svet sa Sputnjikom“, koje je emitovano u sredu, 26. oktobra od 17 do 19 časova na talasima Radija „Novosti“.


Gosti Ljiljane Mentus bili su predsednik Foruma za terorizam i nacionalnu bezbednost prof. Milan Pašanski, Stevan Gajić, sa Instituta za evropske studije, i politički filozof Dragoljub Kojčić.

Dvostruke aršine Zapada kada je reč o bombardovanju Mosula i udara na teroriste u Alepu, profesor Pašanski vidi kao „školski primer različitog kvalifikovanja istih fenomena, posmatranih kroz različite političke prizme“.

Zvanična predstavnica MIP-a Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je odluku Norveške da na svojoj teritoriji rasporedi 330 američkih vojnika.

„Kako se predstavlja, ova odluka Vlade Norveške je još jedna karika u lancu vojnih priprema pod rukovodstvom SAD, koje su primetno intenzivirane u poslednje vreme u kontekstu ruske histerije“, navodi se u izjavi Marije Zaharove, objavljenoj na sajtu ruskog MIP-a.

Po njenim rečima, ovakve akcije su u suprotnosti sa politikom Norveške o neraspoređivanju vojnih baza u mirnodopsko vreme na svojoj teritoriji.

Ranije je saopšteno da je Norveška dozvolila SAD da rasporedi više od 300 pripadnika morske pešadije na svojoj teritoriji.