Ruska mornarička ekspedicija na čelu sa nosačem aviona "Admiral Kuznjecov" suočila se sa problemima na obali Španije.

Bezbednosni zvaničnici, kako prenose svetski mediji, tvrde da NATO treba da naredi španskim vlastima da onemoguće ruskim brodovima da prime gorivo u luci Seuta.

Ipak, španski zvaničnici su se oglušili o te predloge i dozvoliće dopunu goriva, nakon što ekspedicija prođe kroz moreuz na Gibraltaru u sredu ujutru.

Bivši britanski ministar odbrane ser Džerard Hovart rekao je da bi bilo "neadekvatno" da država članica NATO dozvoli ruskim brodovima da dobiju gorivo, dok je nekadašnji šef britanske mornarice lord Vest rekao da postoje sankcije protiv Rusije i da je čudno to što se Španija oglušila o naredbu NATO.

Iz španskog Ministarstva spoljnih poslova je rečeno da se zahtevi ruske mornarice razmatraju "jedan po jedan", kao i da se ruski brodovi "godinama javljaju u španske luke".

"Admiral Kuznjecov" i drugi brodovi ruske mornarice su krenuli ka istoku Sredozemnog mora, odakle će verovatno uzeti učešće u okršajima u Siriji.

Jutros je započela operacija ponovnog zauzimanja iračkog grada Mosula od terorista Islamske države. Zapovjednik anti-Daeš "koalicije" general pukovnik Stephen Townsend je rekao kako bi bitka mogla trajati tjednima, a "možda i duže", te da bi mogla "biti duga i teška". Irački vojni izvor je naveo kako bi ista mogla biti završena za dva tjedna (taman za vrijeme američkih izbora!). CENTCOM navodi sudjelovanje 19 nacija, što u biti znači Irak i Sjedinjene Države, uz veliku navijačku grupu koja će možda pomoći prilikom pokojeg zrakoplovnog napada.

Pripadnici Daeša su zauzeli grad u lipnju 2014., uzrokujući bijeg polovice gradskog stanovništva, dok je 1,3 milijuna civila ostalo. Broj snaga u anti-Daeš koaliciji varira od 30 000 do preko 65 000 i do 80 000, s 4000 kurdskih Pešmerga i 24 000 pripadnika različitih milicija, i na koncu 6000 američkih vojnika. (Međutim, Kurdi su se dogovorili s iračkim vlastima da neće ulaziti u sam grad.) Oni se sukobljavaju s otprilike 3000 do 4500 militanata Daeša (po pretpostavkama američke vojske).

U veljači 2015. kolale su glasine da se u Mosulu nalazi oko 30 000 boraca Daeša - tu brojku je odbio prihvatiti jedan irački časnik smatrajući kako je riječ o propagandi Daeša, te da je stvarni broj oko 12 000 boraca. U ožujku 2016. CNN je objavio procjenu o "gotovo 10 000 boraca ISIS-a" tamo. A samo prije četiri mjeseca, u lipnju, Osama al-Nujaifi, zapovjednik Ujedinjene koalicije u Iraku, potvrdio je kako se u Mosulu i njegovim predgrađima nalazi 12 000 militanata. U isto vrijeme pukovnik američkih koalicijskih snaga, Christopher Garver, naveo je kako ISIS ima "manje od 10 000" boraca u Mosulu.

Drugim riječima, u periodu od godinu i pol dana, broj militanata Daeša u Mosulu je, po američkim i iračkim izvorima, varirao od 10 000 do 12 000. Sada Amerikanci tvrde kako se tamo nalazi samo njih 3000 do 4500. (Ta cifra najvjerojatnije uključuje različite lokalne pobunjenike baathiste i vojsku sufista Naqshbanda.) Znači, po tim brojkama, od 5000 do 9000 boraca Daeša je "nestalo u akciji". Kamo su nestali?

Kolicija protiv Islamske države, predvođena SAD-om, nije poduzela dovoljne mjere opreza kako bi izbjegla civilne žrtve u Siriji i podcijenila je utjecaj svojih operacija na civile, objavio je Amnesty International.

U priopćenju koje je potpisao zamjenik ravnatelja za istraživanja u regionalnom uredu Amnesty Internationala u Beirutu Lynn Maalouf stoji da je krajnje vrijeme da američke vlasti postanu iskrene u vezi stradavanja civila u koalicijskim napadima u Siriji.

"Strahujemo da koalicija predvođena SAD-om značajno podcjenjuje štetne posljedice po civile u njihovim akcijama u Siriji", kazao je Maalouf, prenosi Reuters.

U 11 napada ubijeno 300 civila

Amnesty International je izvijestio da je 300 civila ubijeno u 11 napada koje je provela SAD-ova koalicija od rujna 2014.

"Analiza dostupnih dokaza upućuje na to da su u svakom od ovih slučajeva koalicijske snage propustile poduzeti odgovarajuće mjere opreza kako bi se smanjila šteta prema civilima i civilnim objektima", rekao Maalouf.

Pentagon, koji nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, izvijestio je da vodi veliku brigu kako bi se smanjila šteta prema civilima. U srpnju je Pentagon otkrio da je u zračnim udarima protiv vojnih ciljeva u Iraku i Siriji ubijeno 14 civila, između 28. srpnja prošle i 29. travnja ove godine.

Saborski zastupnik Živog zida Ivan Pernar pohvalio se da je njegov govor o EU i NATO-u iz Sabora pogledalo više od 600 tisuća ljudi, ali da ga mediji neće objaviti. No, taj broj sada je prešao milijun, a govor su objavili mediji čak i izvan Hrvatske.

"Video u kojem govorim o EU i NATO-u u samo par sati ima 600.000 pogleda, prebrutalan je i otvara oči i slijepima, niti jedan medij ga ne želi objaviti, a da je kojim slučajem netko napravio video u kojem me optužuje da sam mu ukrao bicikl svi bi mediji to objavili.

Probudite se ljudi i shvatite kako vas šopaju lažima i glupostima, a bitne stvari od vas skrivaju!", napisao je Pernar jučer.

Video možete pogledati ovdje:

Više od 80 humanitarnih organizacija i organizacija za ljudska prava tražilo je od članica Ujedinjenih naroda da ne izaberu Rusiju u Vijeće UN-a za ljudska prava zbog vojnih akcija Moskve u Siriji.

Među potpisnicima ovog apela, koji je upućen pred izbore za 14 mjesta u 47-članom Vijeću, su Human Rights Watch, CARE International i Refugees International, javlja AFP.

Generalna skupština UN-a u petak gdje će glasati o izboru novih članova Vijeća UN-a za ljudska prava, čiji će trogodišnji mandat početi 2017. godine.

Rusija, Mađarska i Hrvatska su se kandidovale za dva mjesta koja predstavljaju grupu zemalja istočne Evrope u Vijeću.

Nevladine organizacije su pozvale članice UN-a da "ozbiljno preispitaju da li je Rusija, zbog podrške vojnim akcijama u Siriji, u kojima stradaju civili i civilni objekti, podobna da bude u glavnom tijelu UN-a za ljudska prava".


Rusija, navodi AFP, podržava rat sirijskog predsjednika Bashara al-Assada protiv opozicionih pobunjenika i grupe Islamska država Irak i Levant od septembra 2015.

"Američka televizija CNN je inscenirala napad na zastareli veb-sajt Ministarstva inostranih poslova Rusije kako bi održala u životu temu američko-ruskog sajber rata", izjavila je portparolka MIP-a Marija Zaharova.

"Zbog čega je uopšte bila potrebna cela ta priča? Verovatno kako bi u životu održali temu rusko-američkog sajber rata, koju je izmislila Bela kuća zbog predizborne kampanje, ali i za pripremu efikasnih napada na ruske informativne resurse, kao što je obećao potpredsednik SAD Džo Bajden“, napisala je ona na svom nalogu na Fejsbuk .

Zaharova je prethodno potvrdila da se hakerski napad zaista dogodio, ali da je napadnuta stara verzija sajta koji više nije u upotrebi. Istovremeno, predstavnica televizije CNN Sofija Šin rekla je za RIA Novosti da je informaciju o hakerskom napadu dobila od samog hakera koji je samoinicijativno stupio u kontakt sa novinarima.

Julianu Assangeu će biti blokiran pristup internetu do kraja američkih predsjedničkih izbora, izjavila je u ponedjeljak njegova advokatica Melinda Taylor.

Dodala je kako je malo vjerovatno da će taj potez ugroziti aktivnosti WikiLeaksa.

Ekvadorska vlada priznala je prošle sedmice da je prekinula pristup internetu osnivaču WikiLeaksa u svojoj ambasadi u Londonu nakon što je internetska stranica objavila brojne email poruke koji štete predizbornoj kampanji Hilary Clinton.

Savjetnik ministra vanjskih poslova SAD istakavši da je Front El Nusra jedan od neprijatelja SAD, reako je da će nakon akcija oslobađanja Mosula, SAD krenuti u pripreme za oslobađanje Rake.

Antoni Blinken, tokom konferencije o budućnosti Mosula koja je organizovana u Parizu, rekao je da je od velikog značaja da što brže dođe do oslobađanja tog grada iz ruku terorista DAIŠ-a. Prošlog četvrtka Francuska je bila domaćin konferencije o budućnosti Mosula nakon oslobađanja iz ruku trorista. Blinken je istakao da je oslobađanje Mosula samo prvi stepen za oslobađanje Rake i ostalih teritorija iz ruku terorista DAIŠ-a.

Amnesty International (Amnesti internešenel) je, objavljujući izvještaj pod nazivom ''Ostrvo beznađa'', objavio da australijska vlada zlostavlja migrante i azilante na ostrvu Nauru.

Prema novom izvještaju Amnesty Internationala, australijska vlada je odgovorna za sistematsko i namjerno zlostavljanje azilanata na ostrvu Nauru i prema međunarodnim zakonima treba odgovarati za to. Izvještaji organizacija za zaštitu ljudskih prava kažu kako Australija zlostavlja izbjeglice u logorima ne bi li na taj način spriječila dolazak azilanata. Svakodnevno nasilje, pokušaji samoubistva i djeca ostavljena bez medicinske pomoći samo su neke od stvari koje Amnesty International i Human Rights Watch (Hjuman rajts voč) predbacuju Australiji.

Zloglasni australijski kamp za izbjeglice nalazi se, inače, na prilično udaljenom pacifičkom otoku Nauru. HRW-ov viši savjetnik Michael Bochenek (Majkl Bočenek) bio je jedan od dvojice istražitelja koji su posjetili kamp. “Na temelju dosadašnjeg iskustva, ne znam ni jednu drugu zemlju koja se ovako odnosi prema ljudima koji traže zaštitu i slobodu, a da nisu osuđeni ni za jedan zločin”, rekao je. “Ne postoji ništa uporedivo s ovim.”

U istom izvještaju stoji i kako je australijska vlada dobro upoznata s uslovima u kampu te da se njima koristi kako bi spriječila novi priliv izbjeglica. No, australijska vlada poručila je u međuvremenu kako je niko nije kontaktirao u vezi ovih optužbi te je odbacila mnoge od navedenih optužbi. “Preporučili bismo Amnestyju da kontaktira nadležno ministarstvo prije nego što objavi ovakve optužbe. Ministarstvo odbacuje većinu optužbi iz izvještaja”, rekao je glasnogovornik australijskog ministarstva imigracije i zaštite granica.

Zapad je uništio zemlje poput Iraka, Sirije, Libije i Jemena zbog toga što su održavale dobre odnose sa Rusijom, izjavio je brat ubijenog libijskog lidera Muamera Gadafija - Ahmed Gadafi u intervjuu za RT povodom pete godišnjice od njegove smrti.

On je rekao da je Gadafi takođe nastojao da ujedini afričke zemlje, što je poslužilo kao jedan od većih razloga da se te zemlje unište, jer je takva inicijativa protumačena kao potencijalno ograničavanje dostupnosti afričkom bogatstvu.

„Pre pet godina u Libiji se dogodio zločin, za koji su odgovorne zapadne zemlje. Mi želimo da se sprovede istraga, s obzirom da je NATO izvršio ofanzivu na našu zemlju, zbog čega je poginulo 30.000 ljudi. Pet godina je prošlo od tog trenutka, a Savet bezbednosti nije za sve to vreme uputio nijednu komisiju da istraži slučaj. Mi ćemo istragu zahtevati od novog generalnog sekretara UN“, istakao je Ahmed Gadafi.

On je naglasio da je i sam predsednik SAD Barak Obama izjavio da je njegova najveća greška bila svrgavanje režima u Libiji, što su reči predsednika zemlje koja je članica Saveta bezbednosti UN.

„Čak je i britanski parlament potom potvrdio da se u Libiji revolucija nije odvijala, već da je u pitanju bila zabluda“, dodao je Gadafijev brat.