Koordinator civilne koalicije Jemena u registracijskom uredu Ali el Asemi je rekao da je u zračnim i drugim oblicima ratne agresije Kraljevine Saudijske Arabije u njegovoj zemlji smrtno stradalo 8.251 osoba.

Ali el Asemi je na press-konferenciji u jemenskoj prijestonici San'i rekao da je u saudijskim zračnim i drugim napadima na Jemen stradalo 2.236 maloljetnika, 1.725 žena i 4.290 muškaraca, što u zbiru iznosi 8.251 jemenski državljanin.

Među ranjenima u ovim krvavim napadima saudijske ratne avijacije se nalazi 2.254 maloljetnika, 1.668 žena i 12.093 muškarca što u zbiru iznosi 16.015 osoba.

Informativni TV kanal El Alam navodi da je koordinator civilne koalicije Jemena u registracijskom uredu Ali el Asemi na ovoj press-konferenciji prezentirao izvještaj o materijalnoj šteti nanesenoj jemenskom društvu u proteklih 10 mjeseci zračnih i drugih napada arapske vojne koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom.

Iz ruskog ministarstva vanjskih poslova danas su poručili kako se aktivnost terorista u Siriji pojačava kako se približava 25. siječanj, odnosno početak sirijskih mirovnih pregovora u Ženevi. Nadalje, ističe se kako militanti na prostoru sjeverne sirijske provincije Aleppo dobivaju pojačanja iz Turske.

O tome da islamistički militanti dobivaju pomoć iz Turske već se dugo vremena govori, zapravo godinama. No, sve dok glavni turski saveznici na Zapadu, prije svega SAD, budu okretali glavu ili otvoreno dopuštali da se to događa, to će se i događati.

Za vrijeme konferencije ruskog ministarstva vanjskih poslova također je izraženo čuđenje zbog američke tvrdnje kako "ne vide" rusku dostavu humanitarne pomoći Siriji.

Turska s ciljem obuke vojnika u borbi protiv terorističkih grupa iz različitih afričkih zemalja započela je izgradnju jedne vojne baze u Somaliji.

Planirano je da vojna baza bude izgrađena u Mogadišu, prijestonici Somalije. Turskli list Daily Sabah pozivajući se na vojne izvore objavio je da će na osnovu potpisanog sporazuma između vlada Turske i Somalije, oko 200 turskih vojnih eksperata obučavati više od 1500 somalijskih vojnika. Emil Tekin, šef odjeljenja odgovornog za Somaliju pri Ministartvu vanjskih poslova Turske rekao je da će vojni centar biti važna baza za pružanje vojne obuke u cijeloj Africi. Somalija je od 2006. godine svjedok krvavih sukoba između vladinih snaga i terorističkih grupa. Turska je ranije potpisala sporazum o vojnoj saradnji sa Somalijom.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je danas britanske optužbe na račun predsjednika Vladimira Putina za ubistvo bivšeg ruskog špijuna Aleksandra Litvinjenka, ocijenivši da je istraga bila pristrasna i netransparentna.

Britanski istražioci zaključili su u novom izvještaju da je ubistvo Litvinjenka 2006. godine "vjerovatno" odobrio Putin, a da je izvršeno po direktivama ruske Federalne službe bezbjednosti /FSB/.

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova optužila je Britaniju za politizaciju ovog pitanja, prenio je Rojters.

"Žao nam je što je jedan čisto kriminalni slučaj politizovan i što je to narušilo opštu atmosferu naših bilateralnih odnosa. Taj proces nije bio transparentan za rusku stranu ili društvo zato što su materijali ispitani iza zatvorenih vrata pod izgovorom da je to tajna", rekla je Zaharova.

Litvinjenko, u to vrijeme poznat kao kritičar Kremlja, umro je u 43. godini u Londonu nekoliko dana nakon što je otrovan radioaktivnim polonijumom-210. Vjeruje se da mu je taj element podmetnut u šolju čaja.

Andrej Lugovoj, jedan od dvojice Rusa koji su imenovani u istrazi o ubistvu, izjavio je da su optužbe protiv njega "apsurdne", prenio je Interfaks.

"Rezultati istrage koji su danas javno objavljeni ponovo potvrđuju antirusku poziciju Londona, njegovu zaslijepljenost i nespremnost Engleza da utvrde stvarne razloge Litvinjenkove smrti", saopštio je Lugovoj, sada političar u Rusiji.

Jedna je žena osuđena na zatvorsku kaznu zbog vrijeđanja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Žena je, navodno, napravila uvredljiv pokret rukom prema tadašnjem premijeru a ovoga je to očito jako pogodilo. ‘Incident’ se dogodio u travnju 2014. godine u trenutku kada je pored žene prolazio autobus kojim je Erdogan išao posjetiti birače prije lokalnih izbora u gradu Izmiru.

Kakav je točno pokret rukom žena napravila nije precizirano ali osuđena je na 11 mjeseci zatvora i 20 dana.

Kad je čula presudu rasplakala se:

“Nisam kriva. Nisam počinila nikakav zločin”, rekla je, prenose mediji. Inače, sud ju je prvo osudio na šest mjeseci no kasnije je kazna uvećana jer je žena državni službenik. Osim zatvora mora platiti 540 eura za troškove Erdoganova odvjetnika.

U Turskoj posljednjih mjeseci raste zabrinutost javnosti i novinara zbog ugrožavanja slobode govora. Često se pritvaraju novinari i građani zbog vrijeđanja Erdogana.

Njemački ministar vanjskih poslova, Frank-Walter Steinmeier, rekao je kako Njemačka želi surađivati s Iranom po pitanju smirivanja situacije na Bliskom istoku, uključujući i glede narušenih odnosa između Irana i Saudijske Arabije.

Podsjetimo, prije nekoliko dana podignute su međunarodne sankcije protiv Irana nakon što je Iran ispoštivao sve točke sporazuma o nuklearnom programu.

Steinmeier smatra kako je Iran ključ za stabilizaciju sukoba na Bliskom istoku, referirajući se na sukobe u Siriji i Iraku.

"Iran nam treba kako bi se smirili sukobi i ponovno uspostavila stabilnost u ovoj krizom zahvaćenoj regiji. Nadam se da je Iran spreman na takvu ulogu", rekao je Steinmeier.

U bombaškom napadu u blizini ambasade Rusije u Kabulu je ubijeno najmanje četvoro ljudi, a ranjeno najmanje 24 osoba.

U bombaškom napadu u blizini ambasade Rusije u afganistanskoj prijestolnici Kabulu je ubijeno najmanje četvero ljudi, a ranjeno najmanje 24 osoba, saopćilo je ministarstvo unutrašnjih poslova Afganistana.

Izvori su kazali da je meta bombaša samoubice bilo vozilo Vlade Afganistana, u kojem je vjerovatno bilo nekoliko pripadnika vojnog osoblja.

Drugi svjedok koji radi u afganistanskom Ministarstvu unutrašnjih poslova je kazao da se bombaš samoubica motociklom zabio u državno vozilo.

Do napada je došlo tokom svakodnevne gužve na ulicama u blizini puta koji vodi ka afganistanskom parlamentu.

Niko još nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, koji se dogodio samo dva dana od početka druge runde razgovora koji imaju za cilj oživljavanje mirovnih pregovora sa talibanima, prenijela je agencija AFP.

Iranski ministar spoljnih poslova Mohamad DŽavad Zarif kritikovao je danas nove sankcije SAD Teheranu zbog iranskog testiranja balističkih raketa rekavši da to pokazuje "zavisnost Amerike od pritisaka i sankcija".

On je u intervjuu za AP rekao da je iranski balistički program legitimna samoodbrana te da su izgledi za obnavljanje bilateralnih diplomatskih odnosa su "daleko" uprkos nedavno postignutom nuklearnom sporazumu.


SAD su u nedelju, posle ukidanja međunarodnih sankcija Teheranu, uvele sankcije protiv 11 pravnih i fizičkih lica koja su učestvovala u programu u okviru kojeg je Iran testirao balističke rakete srednjeg dometa.

"Verujemo da su ove sankcije neumesne i nelegalne. One krše osnovne principe. Iranski nuklearni program je legitiman odbrambeni program" i dozvoljene su po atomskom sporazumu, rekao je Zarif koji učestvuje na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.

"To pokazuje da SAD imaju zavisnost koju vrlo teško mogu da prevaziđu", rekao je Zarif objasnivši da je reč o "zavisnosti od pritiska, prinude i sankcija".

Avioni ruske avijacije za protekla 24 časa izveli su 16 naleta na 57 objekata infrastrukture militanata u Siriji, saopštio je novinarima načelnik uprave pres-službe Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov.

„Za protekla 24 časa avioni Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije u Siriji izveli su 16 naleta na 57 objekata terorističke infrastrukture“, izjavio je Konašenkov.

Ruski general je izjavio da je „zbog loših vremenskih uslova i radi izbegavanja rizika za lokalno stanovništvo ruska avijacija izvela borbene zadatke u provincijama Latakiji i Deir el Zor“.

Oružane snage Rusije nastavljaju humanitarnu operaciju u Siriji — dana 15. januara je gradu Deir el Zor dostavljeno 50 tona humanitarne pomoći, saopštio je ruski general.

„Oružane snage Rusije nastavljaju da izvode humanitarnu operaciju za pružanje pomoći civilnom stanovništvu u delovima Sirije koje su blokirali teroristi. Dana 15. januara u gradu Deir el Zor vojno-transportni avion Oružanih snaga Sirije je uz pomoć ruske platforme P-7 bacao proizvode i predmete prve pomoći ukupne težine 50 tona“, rekao je general.

Zabranite vojni poligon pokraj Slunja. Može li najavljeno pretvaranje poligona pokraj Slunja u najmodernije vojno vježbalište NATO-a u Europi doista uništiti Plitvička jezera i Rastoke te turizam u središnjoj Hrvatskoj? Radioaktivnost se pribraja i s vremenom postaje sve opasnija. Uslijed višegodišnjeg ispaljivanja projektila, sve veća doza radioaktivnosti ide u drveće, biljke, voće i povrće... Razorni projektili prijete uništenjem Plitvičkih jezera i Rastoka, koji su na vrlo poroznom terenu, upozorava znanstvenik mr. Hazler.

Koliko štete prirodi i ljudima nanosi radijacija s poligona te jesu li točne informacije da zbog raketa s radioaktivnim uranom sve više ljudi u slunjskom kraju obolijeva od raka, upitali smo mr. Dragana Hazlera, stručnjaka za radioaktivnost, ali i predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti domovine i dijaspore te rođenog Slunjanina, čije je otvoreno pismo - u kojem je zatražio da se zakonom zabrani slunjski vojni poligon prije nego uništi Plitvička jezera - izazvalo veliku buru u javnosti.

Hazlerov apel za hitnim zatvaranjem vojnog poligona prenijeli smo, da podsjetimo, u tekstu pod naslovom: ‘Mr. Hazler, ekspert za radioaktivnost: Bit će kasno kada vojni poligon UNIŠTI PLITVICE!, a objava tog teksta izazvala je burne polemike i lavinu komentara.

Većina čitatelja pozdravila je zahtjev za zatvaranjem vojnog vježbališta, no neki su predbacili protivnicima poligona što se nisu za vrijeme Jugoslavije usprotivili vojnim vježbama JNA na istom mjestu gdje sada projektile ispaljuju vojnici NATO-a.

O svim tim nedoumicama, povijesti, kao i o razlozima nastanka vojnog poligona kojega su pokraj Slunja izgradili šezdesetih godina prošlog stoljeća, razgovarali smo s Draganom Hazlerom, nekadašnjim dogradonačelnikom Slunja i vijećnikom Karlovačke županije, koji je po struci kemijski i farmaceutski znanstvenik, stoga dobro upućen u probleme s radioaktivnošću.