Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije je izjavila: "Napadi Saudijske Arabije imaju tragične posljedice."

Prema izvještaju Međunarodne televizije Sahar, Marija Zaharova, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije je na konferenciji za novinare kazala: "Cijeli svijet je zabrinut posljedicama saudijskih napada nad Jemenom i njegovim stanovništvom."


Prema izvještajima, u dosadašnjim napadima, smrtno stradalo je 7500 Jemenaca, od kojih je 1729 dijece i 1309 žena, te je oko 14 hiljada povrijeđenih. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije je ukazujući na ove podatke upozorila: "Saudijski vojni napadi su do sada uništili 922 industrijskih centara, 122 centra proizvodnje struje, više od 500 dućana, 300 tržnica, više od 150 spremnika vode."

Ona je nastavila: "Dalje je uništeno; 101 turističko sjedište, 51 kulturni centar, oko hiljadu džamija i više od 500 škola, 45 sportskih salona, a kao posljedica bombardovanja, zatvoreno je još 4000 škola."

Ona kaže da su napadi Saudijske Arabije i njenih partnera na Jemen zabrinjavajući, jer, kako kažu podaci, mete napada su uglavnom ustanove koje su ispunjene civilnim društvom, kao i infrastruktura ove zemlje.

Ona nastavlja: "Prema procjenama stručnjaka, napadi nad Jemenom imaju za posljedicu da će rekonstrukcija svega koštati Jemen najmanje deset godina."

Zaharova je rekla: "Jemen će imati potrebu za dosta vremena i finansija za rekonstrukciju zemlje, ali jasno je da će to biti jako teško."

Azijska banka za infrastrukturne investicije zvanično je počela da radi. Ceremoniji otvaranja prisustvovali su predstavnici 57 zemalja-osnivača banke. Ceremonija otvaranja banke održana je u Pekingu.

Šefovi delegacija 57 zemalja istovremeno su pritisnuli dugmad, simbolično pokrećući rad banke. Predsednik Kine Si Đinping takođe je učestvovao u svečanosti.

Rusija je među tri najkrupnija vlasnika akcija, posle Pekinga i Delhija. Među učesnicima su i Nemačka, Velika Britanija, Francuska i Južna Koreja.

Sporazum o osnivanju banke potpisan je u junu prošle godine.

Početni kapital banke je sto milijardi dolara. U sferu njene delatnosti spada široki spektar finansijskih usluga: kreditiranje, davanje garancija, tehnička pomoć.

Eksperti smatraju da je Azijska banka potencijalna alternativa Međunarodnom monetarnom fondu i Svetskoj banci koji su bazirani u SAD. Vašington je odbio da učestvuje u ovoj organizaciji.

Ovaj potez preduzet je za manje od jednog dana nakon što su SAD i EU ukinule sankcije zbog nuklearnog programa.

Vašington je najnovijom odlukom nametnuo sankcije za 11 kompanija i pojedince zbog njihove navodne uloge u razvoju iranskog programa balističkih raketa

„Iranski program balističkih raketa predstavlja značajnu pretnju regionalnoj i globalnoj bezbednosti, i to će i dalje biti pod međunarodnim sankcijama“, izjavio je Adam Suzbin, vršilac dužnosti podsekretara za terorizam.

„Sjedinjene Države će snažno primenjivati sankcije protiv iranskih aktivnosti izvan zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana — Uključujući one koji se odnose na podršku Irana za terorizam, regionalnu destabilizaciju, kršenje ljudskih prava, i program balističkih projektila.“

Teroristička organizacija DAEŠ je izgubila deo svojih pozicija u Siriji i Iraku, ali je istovremeno pojačala aktivnost u Libiji. Sve veće prisustvo džihadista u toj zemlji brine predstavnike američke obaveštajne službe.

„DAEŠ bi uskoro mogao da zauzme velike teritorije u Libiji. Organizacija nastavlja da širi svoj uticaj u toj zemlji i osvaja nove teritorije. U Libiji se okupljaju strani borci koji žele da stupe u odrede DAEŠ - a. Neću biti začuđen ako odjednom vidimo da su džihadisti zauzeli znatan deo teritorije te zemlje“, izjavio je bivši prvi zamenik direktora CIA Majkl Morel.

Prema mišljenju predsednika Asocijacije za međunarodna strateška istraživanja Gregorija Koplija, DAEŠ pokušava da nađe zamenu za izgubljeni izvor prihoda od sirijske i iračke nafte.

Rusija povećala bojevu gotovost u Tadžikistanu zbog bojazni od napada islamista iz Avganistana. Tamo se nalazi najveća baza ruske vojske u inostranstvu

Rusija je podigla bojevu gotovost u svojoj vojnoj bazi u Tadžikistanu, a zadatak tamošnjih jedinica je da spreče ulazak radikalnih islamista iz susednog Avganistana. O tome se krajem decembra razgovaralo na sastanku Saveta organizacije država kolektivne bezbednosti koji je održan u Moskvi. Članice te vojne organizacije su neke od bivših sovjetskih republika, a sada samostalne države.

Eksperti kažu da, ukoliko se otvori front u Tadžikistanu i Kirgiziji, Rusija će tamo morati da angažuje od pet do sedam divizija. Neki postavljaju pitanje da li će ona imati snage da duže vreme ratuje i tamo i u Siriji.

U Tadžikistanu nije dobra ni unutrašnja situacija. Prošle godine su radikalni islamisti, na čelu sa zamenikom ministra odbrane Abdulahom Nazarzodi, organizovali pobunu, ali su bili likvidirani.

Zbog svega toga, zbog realne opasnosti širenja Islamske države na zemlje centralne Azije i Kavkaz, Rusija ove godine namerava da glavnu bojevu pripremu armije sprovede na strateškim manevrima „Kavkaz 2016″, kazao je ministar odbrane RF Sergej Šojgu.

Sirijski ambasador pri UN-u, Bashar Ja’afari, rekao je u razgovoru za rusku novinsku agenciju TASS kako američki zračni napadi u Siriji ciljaju civile te kako su do sada uništili sirijsku infrastrukturu u vrijednosti od više milijardi USD. "Zapadni zračni napadi nastoje potrošiti kapacitet naroda i zaustaviti post-ratnu rekonstrukciju", rekao je Bashar Ja’afari.

Tvrdi kako američki zračni napadi ciljaju infrastrukturu koja je nužna za preživljavanje Sirijaca. Kao primjere istaknuo je rušenjevodenog tornja u provinciji Raqqa što je eliminiralo pristup pitkoj vodi za stanovnike okolnih naselja. Nadalje, ističe kako su američke snage u listopadu bombardirale dvije elektrane u provinciji Aleppo što je prouzrokovalo štetu od oko 1,2 milijardi USD.

Navodi kako su mete također i infrastruktura sirijske naftne i plinske industrije. Ističe kako su početkom ovog mjeseca ciljali naftne rafinerije koje se nalaze na oko 80 kilometara od Raqqe.

Novi projekat gasovoda "Bugarski tok" treba bar delom da pomiri sukob interesa unutar članica Evropske unije i nađe izvesnu ravnotežu između planiranog gasovoda "Severni tok 2" i izjalovljenih očekivanja prihoda i snabdevanja energijom zemalja koje su oštećene napuštanjem izgradnje gasovoda "Južni tok".

"Bugarski tok" snažno gura Sofija, a o tome kako bi se u projekte isporuka ruskog gasa Evropi mogla uključiti Italija i njene kompanije u Moskvi, ovih dana razgovarali su ruski predsednik Vladimir Putin i italijanski premijer Mateo Renci.

Renci je ranije oštro zamerio Evropskoj komisiji da nema ništa protiv "Severnog toka 2", a zaustavila je "Južni tok", za koji je snažno zainteresovana bila Italija.

"Bugarski tok" bi delom bio priključen na već izgrađenu infrastrukturu "Južnog toka", ruski, azerbejdžanski i gas iz bugarskih i rumunskih izvora bi se slivao u veliko skladište i čvorište "Balkan" na obali Crnog mora, a odatle bi išao takođe u Srbiju, Mađarsku, Sloveniju, Italiju.

Evropski i američki energetski stručnjaci i analitičari sad počinju ozbiljno da gledaju na izjavu bugarskog premijera Bojka Borisova da će postrojenja "Bugarskog toka" biti stopostotno bugarska, dakle saglasna pravilima EU, ali da će se preko njih u skladište "Balkan" slivati i ruski gas, po količini šestina onog što je predviđano "Južnim tokom".

U Vašingtonu se, kao i dosad kad je reč o energetskom povezivanju Evrope i Rusije, s krajnjom pažnjom i odbojnošću gleda na mogućnosti da ruski gas ipak u zamašnom obimu dolazi u Evropu, naročito ako to znači da će ubuduće zaobilaziti Ukrajinu.

Američka agencija sa strategijske prognoze "Stratfor" tako izražava sumnju da će proraditi "Bugarski tok", mada kaže da će Bugari i Rusi zakucati na otvorena vrata posebno u Srbiji, Mađarskoj i Italiji, kuda gas treba da protiče u Evropu.

"Stratfor" navodi da se svakoj vrsti povezivanja Rusije s evropskim kontinentom i kad je u pitanju dostavljanje ruskog gasa preko "Severnog toka 2" u Nemačku, protive naročito Poljska, Litvanija, Estonija, Letonija, Slovačka, kao i Ukrajina.

"Bugarski tok" i "Severni tok 2" bi išli na ruku odluci Moskve da od 2019. obustavi isporuke gasa Evropi preko Ukrajine, koju Rusi smatraju nepouzdanom, i pređe na nove puteve snabdevanja.

Ali to znači da Ukrajina, koja je u ogromnim ekonomskim i geopolitičkim teškoćama, gubi oko tri milijarde dolara godišnje prihoda od tranzita ruskog gasa u EU, a za Slovačku, recimo, to je gubitak od skoro 400 miliona evra.

Prijevod: Sott.net

WBAI: U proteklom desetljeću, Amerika je tiho proširila svoju vojnu prisutnost u cijeloj Africi. Povedite nas tamo za početak i educirajte nas.

Eric Draitser: Posljednje desetljeće je dobar vremenski okvir za razgovor o tome jer je došlo do takvih značajnih promjena u smislu onoga što se dogodilo na kontinentu Afrike, te u smislu kako su Sjedinjene Države i njihov vojni establišment odgovorili na to. Ljudi se možda sjećaju, ili se možda u stvari i ne sjećaju, da smo još 2007. godine krajem Bushove administracije imali osnivanje takozvanog Afričkog zapovjedništva (AFRICOM) američke vojske. Od svojih skromnih početaka, da tako kažemo, u smislu "kooperativnih aranžmana sigurnosti" i "protuterorizma", AFRICOM se tiho proširio i postao vojna prisutnost SAD-a diljem kontinenta, koju SAD koristi za sve vrste ciljeva. Naime, američki vojni establišment se umetnuo u gotovo svaku zemlju na kontinentu, s izuzetkom dvije (Zimbabvea i Eritreje).

I tako su, iako to ne dobiva mnogo medijske pozornosti, iako to ne dobiva mnogo eksponiranosti, Sjedinjene Države vojno duboko prodrle u Afriku, i izravno sudjeluju u svim važnim sukobima na kontinentu. Bilo da želite razgovarati o ratu SAD/NATO-a u Libiji 2011. godine, Sjedinjene Države su bile najvažniji dio tog sukoba. SAD je duboko angažiran u zapadnoj Africi, i u pogledu takozvanih protuterorističkih operacija protiv Boko Harama, i po tome što je glavni sudionik u sukobima oko korita jezera Čad. Duboko su prodrli u Sahel regiju s protuterorizmom i nadzorom. I mogli bismo nastaviti s nabrajanjem. Stvar je u tome da gdje god da pogledate u Africi, američka vojska je već tamo.

Austrijski kancelar Verner Fajman je rekao da Austrija stavlja privremeno van snage Šengenska pravila i sprovodi pojačane granične kontrole.

Fajman je istakao da će Austrija privremeno staviti van snage Šengenska pravila i da odmah važi obaveza posedovanje dokumenata na granici.

„Ako EU ne uspe da obezbedi spoljne granice dovodi se ceo Šengen u pitanje. Tada mora svaka zemlja da kontroliše svoje nacionalne međe“, poručio je kancelar.

On je, u intervjuu bečkom dnevniku „Esterajh“, rekao da je svesno, usled rekonstrukcije vlade, izabrao dosadašnjeg šefa policije u pokrajini Burgenland Hans Petera Doskocila za budućeg ministra odbrane, ističući da novine u vladi znače i kontrolu azilanata na granicama.

„Doskocil će kao praktičar veoma brzo izraditi projekat kako je moguća bolja kontrola na granicama“, objasnio je Fajman za sutrašnje izdanje „Esterajha“.

On je istakao da će Austrija, kao i Nemačka, pojačano kontrolisati svoje granice i sprovoditi vraćanje azilanata.

Američki kolumnist Jay Hallen objavio je ovog tjedna tekst u listu The National Review te tamo istaknuo kako je došlo vrijeme da Washington prihvati "neugodnu istinu", a to je da ruski predsjednik Vladimir Putin ima ispravnu strategiju po pitanju Sirije te da je došlo vrijeme da SAD stane na stranu sirijske vlasti, odnosno sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Ističe kako će to svakako biti neugodno za Washington, no to je ujedno i jedini način na koji se može zaista degradirati ISIL. "Razumljivo je kako je Obaminoj administraciji vrlo teško javno stati na stranu Rusije, ali u najmanju ruku trebali bismo dati prešutnu potporu", istaknuo je.

"To znači da bismo trebali prestati s neprestanom kritikom ruskih aktivnosti u Siriji. Također bismo trebali prestati vršiti pritisak na Grčku i Bugarsku da drže svoj zračni prostor zatvorenim za ruske zrakoplove koji prebacuju oružje u Siriju", istaknuo je Jay Hallen.