Ovo je, naravno, smiješna sugestija njemačkog ministarstva obrane, pogotovo jer je Moskva opetovano naglašavala da ne želi sukob s NATO-om ili bilo što osim svoje posebne vojne operacije u Ukrajini. Umjesto toga, ovo je pokušaj kancelara Olafa Scholza da unese neopravdani strah u njemačko društvo dok njegova popularnost nastavlja padati u kontekstu posrnulog gospodarstva i kontinuirane neuspješne politike.

Više od 70 posto Nijemaca nezadovoljno je Scholzom, pokazalo je istraživanje koje je za Bild proveo Institut INSA. Naime, 72% birača ne odobrava njegov nastup, što je tri postotna boda više nego početkom prosinca. Tek svaki peti, 20%, smatra da je Scholz dobro obavio posao.

Prema istraživačima, 76% ispitanih općenito je nezadovoljno onim što federalna vlada radi, dok je samo 17% građana zadovoljno. Najlošiji je to pokazatelj vladajuće koalicije od njezina formiranja u prosincu 2021., napominje Bild .

Godine 2023. vlada pod vodstvom Scholza suočila se s brojnim gospodarskim i izazovima vodstva koji su potkopali povjerenje javnosti. Trajni inflatorni pritisci, pojačani fiskalnom politikom, potkopali su proračune kućanstava, što je izazvalo opće nezadovoljstvo. Nedostatak strateškog usmjerenja i percipirana neodlučnost o kritičnim pitanjima, kao što je energetska politika nakon usvajanja sankcija protiv Rusije, dodatno su potaknuli skepticizam među biračima. Kriza vodstva, obilježena unutarnjim sukobima i nesuglasicama, naštetila je učinkovitosti i koheziji njemačke vlade.

Ono što Nijemce posebno frustrira je činjenica da su Rusiji, koja je po obujmu postala peta svjetska ekonomija, uvedene sankcije, dok je Njemačka u recesiji. S deficitom javnog proračuna koji se procjenjuje na oko 60 milijardi eura, čini se da je sam model njemačkog gospodarstva ugrožen.

Njemačka je službeno u recesiji i očekuje se da će 2023. završiti s padom BDP-a od oko 0,3%, prema prognozi Europske komisije. Ovo je jedan od najlošijih gospodarskih rezultata u bloku, s obzirom da je prognoza rasta cijele Europske unije u 2023. godini 0,6%. Među uzrocima je energetska kriza koja je Njemačku pogodila jače nego ostatak europskog bloka, uglavnom zato što su Nijemci smanjili opskrbu ruskim energentima nakon početka specijalne vojne operacije u veljači 2022.

Nadalje, s povećanjem cijena energenata kao rezultat sankcija protiv Rusije, Njemačka je također pretrpjela porast opće inflacije cijena u gospodarstvu, zbog čega je Europska središnja banka bila prisiljena povećati kamatne stope, što je utjecalo na kupovnu moć stanovništva i potrošnju. Posljedično, njemačke tvrtke ne samo da su primjenom sankcija protiv Rusa izgubile međunarodnu konkurentnost, već sada zemlja riskira ulazak u proces deindustrijalizacije.

U tim uvjetima, ekstremna desnica doživljava preporod. Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postigla je najveći rejting svih vremena od 24% i ima potencijal dobiti još nekoliko postotnih bodova uz ​​golemi neuspjeh vladajuće koalicije.

Ono što je nepobitno je činjenica da Njemačka doživljava brzi pad, a sve to potaknuto nepromišljenom Scholzovom politikom koja je davala prioritet američkim interesima umjesto njemačkim, a on sada pribjegava lažnoj ruskoj prijetnji u očajničkom pokušaju da odvrati građane od njihovih socijalnih i ekonomskih probleme za koje je odgovoran.

Rusija, Iran i Kina i veći dio svijeta promatraju kako SAD dopuštaju da budu uvučene u niz preklapajućih strateških pogrešaka - jedna vodi do druge - koje će nedvojbeno preoblikovati globalni poredak u njihovu korist.

(...)
Huti su se protiv Saudijaca borili osam godina i nedvojbeno su dobili taj rat. Sada Saudijci imaju primirje s Hutijima i nastavljaju s njima pregovarati o mirovnom sporazumu. Otkrili su da jednostavno ne postoji drugi način da se s njima nose.

Mnogi drugi stručnjaci se slažu:

Laurent Bonnefoy, istraživač koji proučava Jemen na Sciences Po u Parizu, rekao je da su napadi ono što su Hutiji "tražili".

"Oni dobivaju ono što žele, a to je da se pojave kao najhrabriji regionalni igrač kada je u pitanju suočavanje s međunarodnom koalicijom, koja je uglavnom naklonjena Izraelu i ne mari za ljude u Gazi", rekao je. "Ovo stvara neki oblik podrške za njih, na međunarodnoj i unutarnjoj razini."
...
Ibrahim Jalal, analitičar s Instituta za Bliski istok, opisao je Hutije kao spretnu militantnu skupinu očvrsnulu u godinama gerilskog rata u Jemenu i u godinama zračnih napada predvođenih Saudijskom Arabijom.

Imaju "malo na putu velikih, stalnih vojnih lokacija", rekao je, "i umjesto toga koriste mobilne lansirne rampe za rakete i bespilotne letjelice uz mreže tunela i špilja što njihovo ciljanje čini vrlo kompliciranim."

Udari u petak, rekao je Jalal, bili su "kirurški, uglavnom taktički i simbolični". Sumnjao je da djeluju kao sredstvo odvraćanja.

"Houtiji imaju premalo za izgubiti", rekao je, a mogu puno dobiti. Rat u Gazi omogućio je skupini da se pozicionira kao branitelj palestinske stvari u regiji, pridobivši potporu javnosti u zemlji i inozemstvu i odvrativši pozornost od domaćeg nezadovoljstva.
...
Kako je nasilje u građanskom sukobu u Jemenu opadalo, pojavilo se protivljenje Hutijima zbog pritužbi koje uključuju nemogućnost grupe da isplaćuje plaće u javnom sektoru, prema Maysaa Shuja al-Deenu, višem istraživaču u Sanaa Centru za strateške studije. Ali napadi Hutija na trgovinu na Crvenom moru pogodili su žicu u zemlji u kojoj je podrška Palestincima univerzalna.

"Sada svi govore: 'Podržavamo Hutije u ovom pitanju'", rekla je.

Napadi na brodove potaknuli su napore grupe u novačenju, rekla je, a tijekom posljednjih nekoliko tjedana - u razdoblju koje uključuje rijetke sukobe između Huti boraca i helikoptera američke mornarice - broj novaka je naglo porastao, osobito u jemenskim sjevernim plemenskim područjima.

Od početaka Hutija kao pokreta mladih u sjevernom Jemenu prije nekoliko desetljeća, rekla je, grupa je sebe zamišljala kao više od lokalnog aktera - "imali su ambicije da budu regionalna sila."

Sada, dok se izravno suočavaju sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, rekla je, želja im se ispunila. Dokazali su svoju sposobnost da napadaju ciljeve daleko izvan svojih granica.

"Huti će uzvratiti", rekao je Shuja al-Deen. "I mogu."

Video pokazuje da je nakon prvog udara oko milijun ljudi sudjelovalo u velikom prohutijskom antiameričkom skupu u Sani.

Sve je to bilo očito svakome tko je iole pratio Jemen. Zemlju je moguće kontrolirati samo sa zemlje, a Jemenci su izvrsni borci. Britanci su to naučili 1960-ih kada su izbačeni iz zemlje iako su je žestoko bombardirali. Saudijci su to naučili tijekom nekoliko ratova koje su vodili (i izgubili) protiv Jemena.

Zato ne razumijem zašto Bijela kuća izvodi te udare. Ni drugi:

Čini se da [] kampanja zračnog bombardiranja i napada krstarećim projektilima nije vjerojatna da će odvratiti Hutr od nastavka pokušaja, bez obzira na resurse koje zadrže, da ugroze brodarstvo u Crvenom moru. Imaju i druga sredstva na raspolaganju, uključujući eksplozivne čamce bez posade i pomorske mine.

U osnovi, čini se da svaki pokušaj SAD-a da zastraši Hute pati od neusklađenosti između njihovih razina predanosti.

Huti se žele boriti dok Bidenova administracija želi izbjeći još jedan rat tijekom izborne godine.

Kada ova akcija 'odvraćanja' u Jemenu ne uspije postići nikakav rezultat, što je vjerojatno, hoće li poslati kopnene trupe? Kakav je plan kada oni ne uspiju?

• Nova poljska proeuropska vlada smijenila je šefove državnih medija

Prijevod twitta ispod:

Ogromno licemjerje SAD-a ogoljeno je napuštanjem novinara i američkog građanina Gonzala Lire.
Zatvoren zbog mišljenja, brutalno mučen i teroriziran, a zatim ostavljen da umre u ukrajinskom zatvoru.
Evo njegove priče, koja će biti potpuno zanemarena u zapadnim medijima.

• Američko-čileanski novinar Gonzalo Lira umro je u ukrajinskom zatvoru
• Helsinki Times: Ukrajinsko uhićenje Gonzala Lire zbog 'gajenja proruskih osjećaja' razotkriva gušenje slobode medija od strane Kijeva
• Čileansko-američki novinar Gonzalo Lira nestao nakon pokušaja bijega iz Ukrajine