Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice Izraela u znak protesta protiv rukovodstva Benjamina Netanyahua, samo nekoliko dana prije predstojećih izbora u zemlji.

Snimke sa protesta pokazale su ulice i raskrsnice bombardovane demonstrantima koji su vijorili izraelske zastave i nosili antinetanjahuovske znakove.

Prema Pokretu crne zastave, koji je organizovao demonstracije, u protestima je učestvovalo približno 50.000. Prema drugim procjenama lokalnih medija, ukupan broj u Jerusalimu je blizu 20.000.

Hiljade su u subotu krenule od zgrade Knesset do ulice Balfour uzvikujući slogane poput: "Idi, Bibi, idi!"

Poslije marša, hiljade ljudi okupilo se u blizini zvanične rezidencije premijera.

"Za tri dana ga više nema!" Izraelski glumac i aktivista Lior Ashkenazi rekao je okupljenima u jednom trenutku. "Najtvrdokorniji protest koji je Izrael ikada doživio, a možda čak i najopravdaniji, svrgnut će vladu i pružiti nam svima priliku da ponovo izaberemo svoje vođe. Naša budućnost."

U Bristolu su izbili sukobi između policije i demonstranata tokom skupa protiv novog zakona o policiji o kojem se raspravlja u parlamentu Velike Britanije. Demonstranti su zaljuljali policijski kombi nakon čega je protest postao nasilan.

Hiljade demonstranata ispunilo je ulice da bi izrazili nezadovoljstvo zbog predloženog prijedloga zakona, kršeći trenutnu zabranu masovnih okupljanja.

Predloženi prijedlog zakona o policiji, kriminalu, kažnjavanju i sudovima izazvao je kritike aktivista koji osuđuju povećanje policijskih ovlašćenja i napad na građanska prava.

Nova zakonska rješenja omogućiće policiji, između ostalog, da određuje vrijeme početka i kraja svih budućih demonstracija.

Pauza u izgradnji graničnog zida između USA i Meksika košta američke poreske obveznike oko šest miliona dolara dnevno dok gradilišta miruju, saznaju američki mediji od visokog zvaničnika Ministarstva za nacionalnu sigurnost.

U nedjelju, 21. marta, trebala bi se završiti 60-dnevna pauza u izgradnji graničnog zida. Prema izvoru, troškovi se odnose na narudžbe materijala postavljene prije pauze i na opremu koja trenutno stoji. Kada izdavanje naloga za zaustavljanje prouzrokuje da oprema dobavljača radi u praznom hodu, oni imaju pravo na naknadu troškova najma ili vlasništva.

Ubrzo nakon stupanja na dužnost, predsjednik Bajden potpisao je izvršnu naredbu kojom se privremeno zaustavlja svaki daljnji napredak na graničnom zidu kako bi se mogli ocjenjivati ​​pojedinačni ugovori. Izuzev aktivnosti "osiguravanja" gradilišta, građevinski projekti odmah su stal. Kraj 60-dnevne pauze ne znači automatski ponovni početak gradnje.

U prvim danima moratorija na izgradnju zida glasnogovornik Inženjerskog korpusa američke vojske (USACE) izvijestio je medije da će dobavljači biti obaviješteni o konačnoj odluci nekoliko dana nakon završetka 60-dnevne pauze. Vrijeme se trebalo iskoristiti za ocjenu svakog ugovora kako bi se donijela odluka o razlozima za eventualni raskid ugovora ili nastavk. Bajdenova administracija nije navela u kojem će se smjeru kretati u vezi s krajem pauze. Malo podataka o imigracionoj krizi na granici stiglo je od rukovodećeg tima DHS-a i američke carine i zaštite granica.

Visoki službenici DHS-a (Ministarstvo unutrašnjih poslova) izvijestili su da im je naloženo da ne razgovaraju sa nacionalnim medijima o pitanjima s kojima se DHS suočava na granici. Informacije iz drugih agencija u novoj administraciji su podjednako neuhvatljive. USACE nije odgovorio na zahtjev za informacijama u vezi s krajem pauze i ugovorima o graničnom zidu koji se trenutno ocjenjuju. Kako se bliži rok za donošenje odluke, oprema i dalje ne radi.

Virusolog dr Ana Gligić provela je 13 dana u bolnici na kiseoničkoj podršci pošto je tri dana posle druge doze kineske vakcine osetila simptome zaraze korona virusom. Ona je sada kod kuće, oporavila se, pobedila koronu, a za eKliniku objašnjava kako se i zašto zarazila i morala u bolnicu i pored imunizacije. I ponovo kaže: samo nas vakcina može spasiti!

Zašto sam se zarazila

Inače, slučajeva kao što je i slučaj dr Gligić - zaraza i posle vakcinacije, ima mnogo, što otvara dodatne dileme i pitanja... Čemu vakcina, da li kineska vakcina stvara antitela ili ne...

- Da, to je donelo pitanje na pitanje, ali vrede vakcine! Moji prijatelji su merili antitela, visoko su im skočila, ali o tome ćemo kasnije, čeka nas još rezultata istraživanja koje i sama sprovodim u krugu svojih prijatelja. Moji prijatelji koji su vakcinisani kineskom vakcinom imaju visoke vredosti antitela - kaže dr Gligić i objašnjava nam kako je onda, kod nje došlo do zaraze:

- Kod mene se dosta stvari izmešalo. Ja sam osoba od 86 godina, sa svojim osnovnim bolestima koje nisam htela nikada da dajem javnosti "na tacni"... U međuvremenu sam negde ugrabila virus, pred revakcinaciju. Dakle, virus plus moje specifične boljke koje imam, sve to se iskombinovalo u jednu ružnu sliku. Ali pobedili smo! Pored toga - precenila sam svoje proračune - trebalo je da napravim malo veći razmak između dve doze vakcine s obzirom na to da je moj status imuniteta poremećen, jer ja imam autoimunu bolest. Tu sam se prevarila.

− Dakle, po mom mišljenju: kad neko ima problem sa imunim statusom, neku autoimunu bolest bez razmišljanja neka sačeka sa drugom dozom vakcine čak možda i mesec dana, biće mu bolje. Po mojoj proceni da sam to uradila bilo bi bolje. Kada sam zakačila virus, proveravana sam u tri zdravstvene ustanove na PCR, baš zbog te specifičnosti jer se javila bolest pored vakcinacije i revakcinacije. Na sva tri mesta je PCR bio pozitivan - kaže dr Ana Gligić.

Suosnivač Microsofta je poznati "filantrop" i borac protiv "klimatskih promjena", koji stoga nastoji da testira i u svoj život primjeni mnoge ekološki prihvatljive inovacije, što savjetuje i drugim ljudima.

Tokom rasprave o svojoj novoobjavljenoj knjizi o klimatskim promjenama Bill Gates je rekao da je spreman da doprinese ublažavanju efekata globalnog zagrijavanja.

U svojoj sesiji Ask Me Anything na Redditu, 65-godišnji suosnivač Microsofta rekao je da je takođe promijenio aspekte svog života kako bi smanjio emisiju ugljenika, odgovarajući na pitanje jednog korisnika o tome šta ljudi mogu učiniti da smanje njihov otisak.

Gates je, između ostalog, savjetovao ljude da troše manje, a drugi korisnik je odgovorio pitanjem šta čuveni milijarder radi kako bi smanjio sopstvenu potrošnju.

"Na ličnom planu radim mnogo više", napisao je Gates. "Vozim električne automobile. Imam solarne panele u svojoj kući. Jedem sintetičko meso (ponekad!). Kupujem zeleno avio gorivo. Plaćam direktno letenje putem Climeworksa. Pomažem u finansiranju električnih toplotnih pumpi u jeftinim kućama kao zamjenu za prirodni gas."

Prošle godine Gates je predvidio da će nova pandemija koronavirusa eliminisati više od polovine svih poslovnih putovanja, sada je na Redditu uvjeravao da namjerava da smanji broj svojih letova. "Planiram da letim mnogo manje sada kada je pandemija pokazala da se možemo snaći sa manje putovanja", napisao je.

Microsoft je predstavio aplikaciju Teams koja zaposlenima omogućava da ćaskaju i sastaju se putem video poziva. Iako je Gates prošle godine izašao iz upravnog odbora Microsofta, on i dalje ostaje Microsoftov investitor i nastavlja da testira proizvode kompanije.

Vlasti Danske su danas objavile da je jedna osoba preminula, a druga ozbiljno oboljela od stvaranje krvnih ugrušaka i cerebralne hemoragije nakon primanja AstraZeneca vakcine, objavio je Reuters.

Obje osobe su članovi kliničkog osoblja i primile su vakcinu AstraZenecu manje od 14 dana prije nego što su se razboljele.

Iz Danske agencije za lijekove su potvrdili da su primili dvije prijave o ozbiljnim reakcijama na vakcinu, ali nisu iznijeli detalje.

Danska je 11. marta obustavila upotrebu vakcine kako bi naučnici mogli utvrditi kakva je veza između prethodno prijavljenih slučajeva ugrušaka u mozgu i AstraZenece.

Neke su zemlje, uključujući Njemačku i Francusku, ove sedmice poništile odluku o obustavi upotrebe vakcine nakon istrage izvještaja o stvaranju ugrušaka koje je provelo nadzorno tijelo Evropske unije, čiji zvaničnici su u četvrtak rekli da su i dalje uvjereni da blagodati vakcine premašuju rizike.

Vlasti Danske, zajedno sa Švedskom i Norveškom, su izjavile da im treba više vremena da odluče hoće li koristiti vakcinu.

"Dajemo prioritet izvještajima o sumnjama na ozbiljne nuspojave poput ovih i temeljito ih ispitujemo kako bismo procijenili postoji li moguća veza sa vakcinom. Trenutno se bavimo istraživanjem ova dva slučaja", napisala je Tanja Erichsen iz Danske agencije za lijekove na Twitteru.

Prosvjedi protiv korona mjera okupili su u subotu tisuće ljudi koji su u Njemačkoj, Švicarskoj, Bugarskoj, Austriji i drugim europskim zemljama osudili politiku epidemioloških restrikcija koje su im nametnute u pandemiji, a u njemačkom Kasselu došlo je i do sukoba s policijom.

Prosvjednici koji su se okupili na ulicama grada Kassela, izražavajući na taj način nezadovoljstvo zbog restriktivnih mjera njemačke vlade, sukobili su se policijom koja je protiv sudionika demonstracija koristila papar sprej i pendreke, javila je agencija dpa.

Policija je izvijestila da se na prethodno neprijavljenom skupu u središtu grada okupilo nekoliko tisuća ljudi. U policijskom izvješću stoji da je nasilje izbilo nakon što su prosvjednici ignorirali upute i upozorenja njihovih pripadnika te su probili policijske prepreke.

Na istom su mjestu prijavljeni manji sukobi s protudemonstrantima. Policija je izvijestila da je nekoliko osoba privedeno, no nije objavljen točan broj.

Na snimkama i fotografijama s mjesta događaja vidi se mnoštvo prosvjednika, od kojih mnogi ne nose zaštitne maske niti vode računa o fizičkom razmaku.

Američki car koronavirusa Anthoni Fauci ponovo je ukrstio koplja sa republikanskim senatorom (i kolegom ljekarom) Random Paulom zbog vladinog mandata za maske. Paul se uvukao Fauciju pod kožu osuđujući trenutna pravila za maske kao "pozorište".

Senator iz Kentuckija zatražio je od Faucija da objasni zašto bi Amerikanci koji su već bili bolesni od Covida-19 i oporavili se ili su primili vakcinu trebalo da "nose maske do 2022. godine" tokom saslušanja u Senatu u četvrtak. Insistirajući da "nema naučnih studija koje tvrde ili dokazuju da infekcija Covidom ne stvara imunitet", Paul je zahtjevao da ljekar navede "specifične studije" kako bi pojačao svoje tvrdnje da "svi" treba da nose masku (ili dvije maske, kako Faucijevi televizijski nastupi podstiču).

"Ako oporavljeni i vakcinisani ljudi ne šire zarazu, nije li nošenje maske samo pozorište?" upitao je senator, tvrdeći da se od prošle jeseni, samo pet od 38 miliona potvrđenih slučajeva virusa smatralo ponovnim infekcijama.

Poslije nelagodne pauze, Fauci je odbacio ideju da su dvostruke maske kod vakcinisanih samo za pokazivanje, tvrdeći da bi čak i vakcinisani Amerikanci bili bespomoćni pred južnoafričkom varijantom Covida-19 koja se nedavno pojavila. Međutim, dok se južnoafrička varijanta pokazala otpornijom na vakcinu AstraZeneca, pojedinci vakcinisani vakcinama Moderna ili Pfizer-BioNTech izgleda da zadržavaju sve koristi koje bi inače imali od vakcinisanja.

Dok je Fauci pokušavao da govori o jačini južnoafričke varijante, za koju se nije pokazalo da je zaraznija ili štetnija za pacijente od bilo koje druge virusne varijante, Paul ga je optužio da je kreirao politiku zasnovanu na pretpostavkama - sve na osnovu sugerisanja da će novi sojevi prodrijeti u zemlju i početi zaražavati bespomoćne vakcinisane Amerikance, htjeli ili ne htjeli, poništavajući sav naporan posao koji je vladina kampanja vakcinacije uradila i vraćajući Amerikance na početak ako ne nose maske.

Broj gradova koji su djelimično ili potpuno zabranili fosilna goriva skočio je 2020. godine pet puta na 43, dok 1.300 gradova sa ukupno milijardu stanovnika ima ciljeve ili politike obnovljive energije, prema danas objavljenom izvještaju tink-tenk grupe REN21 (Renewable Energy Network21).

U Izvještaju o globalnom statusu obnovljivih izvora u gradovima za 2021, navodi se da su gradovi u kojima živi 55 odsto svjetske populacije odgovorni za 75 procenata globalnih emisija, prenosi agencija Anadolija.

Grupa REN21 ističe da je brza zamjena fosilnih goriva obnovljivom energijom u sistemu grijanja, hlađenja i transporta presudan faktor za uspjeh klimatskih strategija gradova.

"Zbog svog velikog uticaja na klimu, gradovi su najbolji izbor za planiranje, razvoj i izgradnju obnovljive budućnosti. Ali, prečesto je njihov potencijal za takav preobražaj u velikoj mjeri nedovoljno iskorišćen", kaže izvršna direktorka REN21, Rana Adib.

Dodaje da je u urbanim i gusto naseljenim sredinama težak posao pretočiti ambicije o niskoj emisiji ugljenika u stvarnost, te da nacionalne vlade treba novac, kapacitete i prije svega zakonodavnu moć da prepuste lokalnim vlastima.

Pored 43 grada, koja su zaključno s prošlom godinom uvela zabranu fosilnih goriva za grijanje i transport, što je pet puta više nego 2019, u izvještaju se otkriva da to uskoro namjerava da učini još 20 gradova.

Prema izvještaju, prošlogodišnje zaključavanje koje je naglo paralisalo saobraćaj, i potpuna promjena načina života, rezultirali su čistijim vazduhom i manje bučnim okruženjem i "omogućili građanima da vide kako izgledaju alternative krcatim putevima i zagađenom nebu".

Danska vlada predložila je zakon po kojem bi se postotak "nezapadnih stanovnika" smanjio na najviše 30% u "četvrtima u nepovoljnom položaju", s ciljem da se izbjegne stvaranje kulturnih i religijskih geta.

Kako javlja britanski Guardian, riječ je o izmjenama postojećeg zakona o suzbijanju "paralelnih društva". U dosadašnjoj verziji zakona navedeni su i precizni kriteriji po kojima se gradska četvrt službeno proglašava "getom", no u novoj verziji taj će termin zamijeniti politički korektniji naziv "četvrt u nepovoljnom položaju".

Radi se o četvrtima u kojima stanuje više od 1000 ljudi u kojima je više od polovice stanovnika "nezapadnog porijekla", te koje ispunjavaju barem još dva od četiri kriterija: više od 40% nezaposlenih, više od 60% osoba između 39 i 50 godina bez srednje škole, stopa zločina je tri puta viša od državnog prosjeka, prihodi stanovnika su 55% niži od prosjeka za danu regiju.

Prema službenoj listi, koja se osvježava svakog prosinca, ukupno 15 četvrti u Danskoj ispunjava potrebne kriterije, a još 25 četvrti se smatraju "pod rizikom" od dolaska u "nepovoljan položaj".

Prema novim izmjenama zakona, cilj je ograničiti postotak nezapadnih stanovnika u takvim četvrtima na najviše 30% u narednih deset godina. Postojeći zakon već predviđa smanjenje postotka općinskih stanova - namijenjenih socijalnim slučajevima- u takvim četvrtima na najviše 40% dostupnih stanova.

Danska već godinama ima jednu od najstrožih imigracijskih politika u Europi, koju je socijalistička premijerka Mette Frederiksen nastavila provoditi od dolaska na vlast prije dvije godine. Prema danskom Zavodu za statistiku, 11% od 5,8 milijuna građana Danske su porijeklom stranci, od kojih se 58% vode kao "nezapadni".