Broj gradova koji su djelimično ili potpuno zabranili fosilna goriva skočio je 2020. godine pet puta na 43, dok 1.300 gradova sa ukupno milijardu stanovnika ima ciljeve ili politike obnovljive energije, prema danas objavljenom izvještaju tink-tenk grupe REN21 (Renewable Energy Network21).

U Izvještaju o globalnom statusu obnovljivih izvora u gradovima za 2021, navodi se da su gradovi u kojima živi 55 odsto svjetske populacije odgovorni za 75 procenata globalnih emisija, prenosi agencija Anadolija.

Grupa REN21 ističe da je brza zamjena fosilnih goriva obnovljivom energijom u sistemu grijanja, hlađenja i transporta presudan faktor za uspjeh klimatskih strategija gradova.

"Zbog svog velikog uticaja na klimu, gradovi su najbolji izbor za planiranje, razvoj i izgradnju obnovljive budućnosti. Ali, prečesto je njihov potencijal za takav preobražaj u velikoj mjeri nedovoljno iskorišćen", kaže izvršna direktorka REN21, Rana Adib.

Dodaje da je u urbanim i gusto naseljenim sredinama težak posao pretočiti ambicije o niskoj emisiji ugljenika u stvarnost, te da nacionalne vlade treba novac, kapacitete i prije svega zakonodavnu moć da prepuste lokalnim vlastima.

Pored 43 grada, koja su zaključno s prošlom godinom uvela zabranu fosilnih goriva za grijanje i transport, što je pet puta više nego 2019, u izvještaju se otkriva da to uskoro namjerava da učini još 20 gradova.

Prema izvještaju, prošlogodišnje zaključavanje koje je naglo paralisalo saobraćaj, i potpuna promjena načina života, rezultirali su čistijim vazduhom i manje bučnim okruženjem i "omogućili građanima da vide kako izgledaju alternative krcatim putevima i zagađenom nebu".

Danska vlada predložila je zakon po kojem bi se postotak "nezapadnih stanovnika" smanjio na najviše 30% u "četvrtima u nepovoljnom položaju", s ciljem da se izbjegne stvaranje kulturnih i religijskih geta.

Kako javlja britanski Guardian, riječ je o izmjenama postojećeg zakona o suzbijanju "paralelnih društva". U dosadašnjoj verziji zakona navedeni su i precizni kriteriji po kojima se gradska četvrt službeno proglašava "getom", no u novoj verziji taj će termin zamijeniti politički korektniji naziv "četvrt u nepovoljnom položaju".

Radi se o četvrtima u kojima stanuje više od 1000 ljudi u kojima je više od polovice stanovnika "nezapadnog porijekla", te koje ispunjavaju barem još dva od četiri kriterija: više od 40% nezaposlenih, više od 60% osoba između 39 i 50 godina bez srednje škole, stopa zločina je tri puta viša od državnog prosjeka, prihodi stanovnika su 55% niži od prosjeka za danu regiju.

Prema službenoj listi, koja se osvježava svakog prosinca, ukupno 15 četvrti u Danskoj ispunjava potrebne kriterije, a još 25 četvrti se smatraju "pod rizikom" od dolaska u "nepovoljan položaj".

Prema novim izmjenama zakona, cilj je ograničiti postotak nezapadnih stanovnika u takvim četvrtima na najviše 30% u narednih deset godina. Postojeći zakon već predviđa smanjenje postotka općinskih stanova - namijenjenih socijalnim slučajevima- u takvim četvrtima na najviše 40% dostupnih stanova.

Danska već godinama ima jednu od najstrožih imigracijskih politika u Europi, koju je socijalistička premijerka Mette Frederiksen nastavila provoditi od dolaska na vlast prije dvije godine. Prema danskom Zavodu za statistiku, 11% od 5,8 milijuna građana Danske su porijeklom stranci, od kojih se 58% vode kao "nezapadni".

Novi problemi, moguće povezani s AstraZenecinim cjepivom protiv koronavirusa - ovoga puta u Gruziji.

Naime, prema danas objavljenim podacima tamošnjih medija, mlada medicinska sestra u bolnici "Imedi", u gruzijskom gradu Akhaltsikheu, pala je u komu nakon što je, danas, u toj medicinskoj ustanovi primila cjepivo britansko-švedske farmaceutske kuće AstraZeneca protiv koronavirusa Covid-19.

Kako se navodi, još uvijek nije provedena službena istraga koja bi potvrdila da je uzrok pada u komu bilo spomenuto cjepivo, ali kako navodi tamošnji portal, upravo je to prema svoj prilici bio uzrok.

Nedugo nakon toga ispred bolnice je stigla rodbina unesrećene, tražeći razgovor s upravom. Navodno je došlo i do sukoba sa zaštitarima te je rodbina razbila prozore bolnice (okupljanje ispred bolnice i metež možete vidjeti na video snimkama objavljenim na poveznici spomenutog portala). Službeno još nitko nije komentirao nastalu situaciju.

Ovu vijest potvrđuje i ruska agencija RIA, koja navodi kako se radi o prvom slučaju ozbiljne komplikacije nakon cijepljenja cjepivom AstraZeneca u Gruziji: navodi se kako je 27-godišnja medicinska sestra primljena je na intenzivnu njegu, vjerojatno s anafilaktičkom reakcijom. Riječi su to Amirana Gamkrelidzea, voditelja Nacionalnog centra za kontrolu bolesti i javno zdravstvo Ministarstva zdravstva, izrečene na medijskoj konferenciji.

Ranije je i gruzijska TV kuća Rustavi 2 izvijestila da je medicinska sestra pala u komu nakon što je cijepljena AstraZenecom. Nakon toga, njezina rodbina i rođaci pokušali su provaliti u kliniku, razbili prozore zgrade i došli u sukob s liječnicima.

U Gruziji se, zapravo, događa slična stvar kao i diljem EU. Ta je zemlja, naime, u pozadini krize i nemogućnosti kupnje američkog cjepiva Pfizer, 13. ožujka dobila prvu seriju cjepiva AstraZeneca u količini od 43.200 doza. 15. ožujka počelo je cijepljenje u tzv. prvoj fazi tj. zdravstvenih djelatnika, nakon čega će biti cijepljeni i drugi ljudi iz rizičnih skupina. Nije potrebno naglašavati koliko je sve to skupa sporo i nedostatno.

Čim sam danas vidio naslov "Umro Predsjednik Tanzanije" sve mi je bilo jasno. I prije nego sam otvorio članak znao sam da će biti "iznenadna smrt" i da će se vjerojatno raditi o srčanom problemu. I gle čuda, upravo tako je i bilo.

Iako su ga sistemski mainstream mediji prikazivali kao nekog afričkog plemenskog primitivca, John Magufuli je bio vrlo obrazovan čovjek. Školovani kemičar i matematičar prije politike predavao je u školi a radio je i kao industrijski kemičar. U parlament je izabran 1995 godine, postao je ministar 2000, a za predsjednika Tanzanije izabran je 2015. Čovjek opširnog obrazovanja i političkog iskustva, imao je 61 godinu i bio je dobrog zdravlja. Službeno, umro je od problema sa srcem.

Magufuli je osoba zaslužna za priču o famoznim Tanzanijskim papajama, koja je većini nas poznata. Kad je počela priča sa korona-plandemijom on je među prvima posumnjao u učinkovitost PCR testova. Stoga je poslao na analizu uzorke voća od papaje, koze, i još neke, i svi testovi su se vratili kao pozitivni. Nakon toga, izjavio je kako je nešto jako sumnjivo u cijeloj toj priči, i izbacio je predstavnike Svjetske Zdravstvene Organizacije iz svoje zemlje. To je bilo još u 5. mjesecu 2020.

Do današnjeg dana, Magufuli je odbijao da stavi svoju zemlju u lockdown, nije koristio PCR testove, i nije slao nikakve podatke SZO-u o broju zaraženima, kao što to uredno rade sluganski političari većine zemalja. Osim toga, govorio je i protiv cjepiva. U januaru 2021 izjavio je: "Cjepiva su opasna. Da bijelci mogu tako brzo napraviti cjepivo, napravili bi cjepivo za AIDS i malariju, i istrijebili bi tuberkulozu dosad."

Dakle, svakako je bio trn u oku kabali koja vodi ovu organiziranu plandemiju. Napadali su ga kroz svoje kontrolirane medije, ali nije lako marginalizirati nekoga ko je predsjednik relativno velike države od 58 miliona stanovnika. Očito su morali naći neko efikasnije rješenje.

Ugledni znanstveni medicinski časopis The Lancet objavio je prije tjedan dana studiju koja je alarmirala Španjolce.

Naime, Španjolska je u usporednoj analizi sedam razvijenih zemalja (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Južna Koreja i Španjolska) s najviše slučajeva koronavirusa kod maloljetnika imala najveću stopu smrtnosti od covida-19 kod djece i mladih do 19 godina. Prema podacima Ministarstva zdravstva, koji se koriste u studiji, u Španjolskoj je od covida-19 od ožujka 2020. do veljače ove godine umrlo 54 djece i mladih do 19 godina.

Međutim, pedijatrijska društva koja su se bavila takvim pacijentima osporila su ove podatke, a španjolsko Ministarstvo zdravstva daje im za pravo i kaže kako su podaci o djeci preminuloj od covida-19 pogrešno zabilježeni.

"Najveća stopa smrtnosti na 100.000 djece zabilježena je u Španjolskoj, 0.64 kod djece do 9 godina i 0.53 kod djece i mladih od 10 do 19 godina", stoji u studiji, no španjolski su pedijatri odmah upozorili da u njihovoj zemlji nije umrlo 54 djece od covida-19, nego samo sedmero.

Njihovi podaci potječu iz izvještaja na kojima su dva pedijatrijska društva, koja se bave liječenjem djece s covidom-19, radila više od godinu dana.

Demonstranti okupljeni ispred zgrade francuskog Senata u Parizu osudili su u utorak kontroverzni Zakon o globalnoj bezbednosti, koji bi ograničio deljenje snimaka i fotografija policije tokom akcija čiji je cilj zaštita identiteta policajaca tokom akcija. Vlada Francuske podržala je taj zakon.

Demonstranti su palili baklje i nosili transparente sa natpisom - "Moja kamera protiv tvoje palice". Uzvikivali su parole protiv policije i tražili ostavku ministra unutrašnjih poslova Žerara Darmanina.

Predlog Zakona o globalnoj bezbednosti, koji je vladajuća stranka predsednika Francuske Emanuela Makrona predstavila prošle godine, zabranjivaće prikazivanje lica policajaca s ciljem zaštite njihovog fizičkog ili psihičkog integriteta. Vlada insistira da je mera neophodna za zaštitu policije od prestupnika.


Nacrt zakona, koji bi policiji takođe dao veća ovlašćenja da koristi snimke sa nadzornih kamera i dronova, usvojio je donji dom francuskog parlamenta u novembru, a od utorka je na raspravi u Senatu, prenosi RT.

Španija je suspendovala davanje AstraZeneca vakcine protiv Covid-19, nakon što su izvještaji o neželjenim efektima podstakli više drugih država da učine isto, uprkos uvjeravanjima regulatora EU da je vakcina sigurna.

Španski zdravstveni službenici rekli su u ponedeljak uveče da će zaustaviti vakcinaciju AstraZeneca vakcinom na najmanje dvije nedelje, dok se ne preispita bezbjednost, a odluka je kopirana u Francuskoj, Portugaliji, Kipru i Sloveniji istog dana. Svi su ukazali na nedavne izvještaje o zgrušavanju krvi i nekoliko smrtnih slučajeva kod primalaca vakcine.

Iako je glavni regulator EU za lijekove, Evropska agencija za lijekove (EMA), rekla da sada pregleda izvještaje - koji uključuju smrtne slučajeve u Austriji, Danskoj, Italiji i Norveškoj - tvrdila da "blagodati vakcine AstraZeneca u sprječavanju Covid-19 , sa povezanim rizikom od hospitalizacije i smrti, prevazilaze rizike od neželjenih efekata". Svjetska zdravstvena organizacija ponovila je taj stav, rekavši da ne postoji dokazana veza između zgrušavanja krvi i vakcine. EMA je rekla da će odlučiti o svom sljedećem koraku nakon hitnog sastanka zakazanog za četvrtak.


Austrija je postala prva država koja je prošlog ponedeljka djelimično obustavila svoje davanje vakcine AstraZeneca, zaustavivši distribuciju jedne serije nakon što je primaocu dijagnostikovana multipla tromboza (zgrušavanje u nekoliko krvnih sudova odjednom) i koji je preminuo 10 dana nakon vakcinacije. Najmanje tri druge osobe imale su negativne efekte od iste serije.

Nekoliko dana kasnije, Danska je prekinula vakcinaciju AstraZeneca vakcinom, a Norveška i Island su to slijedile. Tokom vikenda, norveški zdravstveni službenici prijavili su još tri hospitalizacije i jedan smrtni slučaj kod primalaca vakcine, sve povezane sa krvnim ugrušcima ili krvarenjem u mozgu. Danske vlasti takođe su najavile smrt 60-godišnje žene od zgrušavanja krvi u nedelju.

Vladajuće socijaldemokrate pozitivno su reagovale na prijedlog, dok desničarske opozicione stranke smatraju da je predložena liberalizacija "klizav teren", "potpuno ludilo" i "element istinski otrovne ideologije".

Danski etički savjet preporučio je da se djeci od 10 do 12 godina pruži prilika da legalno promjene pol.

Ideja je da će promjena uvjerenja o zdravstvenom osiguranju pomoći u borbi protiv rodne disforije, to je stanje onih koji se osjećaju nelagodno sa dodijeljenim polom pri rođenju. Štaviše, početne faze promjene pola često počinju u ovom dobu.

"Djeca u ovom uzrastu najčešće već imaju jasnu predstavu kojem polu pripadaju, za razliku od vrlo male djece čija je percepcija pola fleksibilnija i dvosmislenija. Upravo u ovom dobu tretman transrodne djece koja žele promjenu njihovog pola počinje", rekla je Anne-Marie Aksø Gerdes, koja predsjedava Danskim etičkim savjetom, za list Berlingske.

Prema Anne-Marie Aksø Gerdes, Danski etički savjet je saslušao porodice i djecu o kojima je riječ, kao i stručnjake za tu temu. Savjet je, međutim, preporučio i više istraživanja, jer se do sada zna vrlo malo. Na primjer, postoje oskudne informacije o tome koliko se djece kaje zbog legalne promjene pola, o čemu je nekoliko nordijskih država, uključujući Finsku i Švedsku, alarmiralo.

"Naravno, ne možemo biti 100 % sigurni da je ovo ispravna odluka. Zasniva se na znanju koje danas imamo, ali važno je i dalje prikupljati podatke. Ali ovo nije spontana nerazumna odluka. Konsultovali smo mnoge stručnjake koji se generalno slažu da je ovo doba optimalno", uvjerava Anna-Marie Akso Gerdes.

Danas je politička većina koja uključuje vladajuće socijaldemokrate i kolege iz lijevog centra "crvenog" bloka već spremna da odobri odluku o snižavanju trenutne starosne granice od 18 godina.

Kriza koronavirusa imala je neviđen uticaj na ekonomiju EU, kao i na tržište rada i društvo, navodi se u novom izveštaju Evropske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uslova (Eurofound).


Prema agenciji, "Do proleća 2020. u EU je bilo zaposleno 5,7 miliona ljudi manje nego krajem 2019.", pri čemu se stopa nezaposlenosti u 27-članom bloku povećala sa 6,6 na 6,7 procenata u istom periodu.

U 12 meseci koji su prethodili proleću 2020. godine, zaposlenost u EU opala je za 2,4 procenta, nedeljni sati onih koji još uvek rade pali su za skoro jedan sat, a udeo zaposlenih koji su radili, ali nisu radili više nego udvostručen je na 17 procenata. "Do jula 2020. godine, gotovo 50 posto radnika EU prešlo je na ekskluzivni ili delimični rad na daljinu, otvarajući nove zalive na tržištu rada, jer su visokoobrazovani i oni u urbanim sredinama bili u boljoj poziciji da rade od kuće."

Velika njemačka tvornica automobila Volkswagen objavila je plan ukidanja radnih mjesta bez tačnih brojeva, ali bi mogao obuhvatiti 5.000 radnih mjesta do kraja 2023. godine, u okviru smanjenja troškova kojim bi se finansirao prelaz na proizvodnju električnih automobila.

Volkswagen očekuje da će se "oko 900 zaposlenika" kratkoročno odlučiti za prijevremenu penziju.

Između 2.000 i 4.000 ljudi bi otišlo iz kompanije u okviru postepenog prekida radnog odnosa, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Ti otkazi trebaju smanjiti troškove grupacije koja želi provesti skupu tranziciju prema električnim modelima, a dugoročno autonomnim vozilima.

Ambicija proizvodnja električnih automobila

Ovaj novi plan ukidanja radnih mjesta dolazi nakon što je 2019. godine najavljeno ukidanje 7.000 radnih mjesta koja se odnose na glavnu marku unutar grupacije.

VW je nedavno objavio da želi do 2020. godine postići električni udio u svoj prodaji u Evropi do 70 posto.