Amerikanac Tolmedž Delija izgubio je život kada je u njegovoj ruci eksplodirala elektronska cigareta čiji su djelići završili u njegovoj lobanji, potvrdila je obdukcija.

On je takođe zadobio opekotine na 80 odsto tijela u incidentu koji se dogodio 5. maja.

Vatrogasci su pronašli tijelo Delije /38/ u sobi u porodičnoj kući u mjestu Sent Pitersburg na Floridi.

U njegovoj lobanji pronađeni su fragmenti elektronske cigarete, a usljed eksplozije izbio je požar koji je oštetio sobu u kojoj je boravio.

Vjeruje se da je on prva žrtva eksplozije elektronske cigarete u SAD, navodi Bi-Bi-Si.

Njegova smrt registrovana je kao nesretan slučaj.

Država Island je "zemlja leda", što se iščitava iz imena. Nalazi se između Grenlanda i Norveške. Island kulturno pripada Europi. Na njemu živi 334.000 stanovnika, a glavni grad je Rejkjavik. Kao i Hrvatska, Island je Republika koja ima svoj parlament, vladu i predsjednika. Video koji vam prenosimo, objašnjava kako su Islanđani pobijedili financijske, medijske i političke manipulatore koji su pokušali razvlastiti Islanđane i baciti ih na koljena. Slična sudbina pogađa sve države Balkana koje također po identičnoj formuli trebaju razotkriti financijske, medijske i političke manipulatore koji su nas sve doveli u stanje agonije.


Više o Islandu možete pročitati ovdje.

Pilot zrakoplova Sichuan Airlines, kojega na društvenim mrežama slave kao heroja, morao je prisilno sletjeti nakon što je iznenada tijekom leta puklo vjetrobransko staklo na pilotskoj kabini.

U incidentu su ozlijeđeni jedan putnik i kopilot, izletio sa sjedala, a pola njegovog tijela visilo je kroz prozor.

Iznenada, bez prethodnog upozorenja, u pilotskoj kabini je došlo do naglog pada tlaka i temperature, koja je iznosila -40 Celzijevaca.

Kapetan leta Liu Chuanjian rekao je da je zrakoplov Airbus A319 morao prizemljiti ručnim upravljanjem, a incident se dogodio dok je avion letio na visini od oko 9.700 metara.

Pilot je iznenada čuo zaglušujući zvuk koji se probio kroz pilotsku kabinu. Ostao je u šoku kada je shvatio da se razbilo vjetrobransko staklo i da njegov kopilot visi kroz prozor.

- Torbe su popadale, putnici su vrištali, a kutije s hranom letjele po avionu. Zrakoplov se toliko zatresao da nisam mogao čuti radio, instrumeti nisu funkcionirali kako treba, ispričao je pilot.

Danas je pušten u promet most koji će Krim povezati s Rusijom i smanjiti prometnu izoliranost poluotoka koji je ponovno ujedinio s Ruskom Federacijom nakon referenduma održanog 2014. godine.

Krimski most je dug 19 kilometara i prelazi preko Kerčkog tjesnaca koji razdvaja Azovsko od Crnog mora i povezuje poluotok Krim s Krasnodarskom regijom na jugozapadu Rusije.

Most je osobno otvorio Vladimir Putin, koji je vozio prvi kamion u koloni koja je prva prešla cestovni dio mosta s četiri trake. Uz ova će se naknadno izgraditi željeznički dio s dva kolosijeka.

Izgradnja mosta je počela u veljači 2016. godine i koštao je oko 2,9 milijardi eura. Tijekom posjete radovima u ožujku, nekoliko dana prije pobjede na predsjedničkim izborima, Putin je zatražio "da most bude gotov već u svibnju, kako bi se ljudi njime mogli koristiti tijekom ljeta". Most će biti otvoren za automobile i autobuse od sutra, 16. svibnja, priopćio je Kremlj, što znači da je jedinstvena inženjerska struktura, Krimski most, otvoren šest mjeseci prije planiranog roka. Prema planu, vlakovi će željezničkim dijelom mosta početi prometovati krajem 2019. godine.

Daily Telegraph: Krimski most je postao simbol geopolitičke pobjede Putina

Vladimir Putin je osobno otvorio most koji je postao jedina cestovna veza koja povezuje Krasnodarsku regiju s Krimom. Za Daily Telegraph je ovaj projekt geopolitička pobjeda ruskog predsjednika i ne treba skrivati istinu da je ovaj most ujedno i pravi uspjeh inženjerske misli.

Tri osobe su poginule kada se manja letjelica srušila u Španiji, saopštili su zvaničnici.

Zasad nije poznato iz koje zemlje su ljudi koji su se nalazili u manjem avionu koji je poletio iz Kaškaiša u Portugaliji za međunarodni aerodrom Reus na sjeverozapadu Španije.

Nesreća se dogodila u oblasti Taragona u Kataloniji, prenio je Reuters.

Iza samoubilačkih napada na kršćane koji su u nedjelju pohodili misu u tri crkve u drugom najvećem indonezijskom gradu Surabayi stoji šesteročlana obitelj, a u njima ubijeno najmanje 13 ljudi, a 40 je ranjeno.

Indoneziju, većinski muslimanska zemlju, pogodio je novi val islamskog ekstremizma. Policija je objavila da je obitelj koja je izvela današnje napade jedna od 500 poznatih simpatizera Islamske države koji su se vratili s ratišta u Siriji.

Napad na prvu crkvu je izveo suprug koji se automobilom krcatim eksplozivom zabio u dvorišna vrata ispred crkve. U drugom napadu su sudjelovale supruga i njezine dvije kćeri, dok se u treću crkvu na motoru s eksplozivom zabilo ostalo dvoje djece.

Dvije kćerke su bile stare 9 i 12 godina, a dvoje ostale djece, za koje se vjeruje da su bili sinovi, bili su stari 16 i 18 godina.

Policija prst odgovornosti upire u islamističku skupinu Jemaah Ansharut Daulah (JAD), sljedbenicu IS-a.

Islamska država je preuzela odgovornost za napade u poruci koju je objavila na svojoj novinskoj agenciji Amaq.

Na blogu američkog ekonomista srpskog podrijetla Branka Milanovića se pojavio vrlo zanimljiv osvrt na povijesnu i geopolitičku histeriju liberala o "lažnim vijestima". Stručnjak pojašnjava razloge ovakve reakcije angloameričke elite koja je navikla imati sveobuhvatni globalni monopol nad informacijama. Takozvane "fake news" ili "lažne vijesti" su posljedica gubitka tog monopola, koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata kada u jedinstvenom svjetskom medijskom prostoru angloamerička elita nije imala konkurencije. Rusi, Kinezi, Arapi, Turci i drugi ne samo da nisu bili u stanju razbiti taj monopol na svojim tržištima, nego nisu uspjeli razviti alternativni narativ angloameričkoj dominaciji koja se širila iz dvorišta Zapada.

"Fake news" - Histerična reakcija Zapada zbog gubitka globalnog monopola nad informacijama

Vrlo malo ljudi može vidjeti smisla u trenutnoj histeriji o "lažnim vijestima", a gotovo nitko nije spreman to smjestiti u povijesni kontekst i razumjeti zašto se taj problem uopće pojavio.

Razlog koji se pretvorio u histeriju, posebno u Sjedinjenim Državama, je reakcija, više ili manje razumljiva, zbog gubitka globalnog monopola angloameričkih medija, posebno od 1989. godine, ali praktički od 1945. nadalje.

Razlozi zapadnog monopola između 1949. i 1989. godine su brojni. To je veliki protok vijesti iz informativnih kanala kao što su BBC, kasnije CNN, koji je bio znatno veći od onih koje su pružale nacionalne agencije mnogih zemalja. Mnogo širim opsegom su velike informacijske kuće na engleskom jeziku novinarski pokrivale sve zemlje, dok su nacionalni mediji nisu mogli priuštiti nadmetanje s dvije ili tri najveće svjetske metropole. To je i komponenta širenja engleskog kao drugog jezika i posljednje, ali ne najmanje važno, najbolja kvaliteta vijesti, odnosno veća vjerodostojnost u usporedbi s nacionalnim izvorima.

Ove prednosti zapadnih medija su osobito bile vidljive građanima takozvanog "Drugog svijeta", gdje su vlasti održavale strogu cenzuru, tako da je SSSR morao posezati za ekstremnim mjerama blokiranja zapadnih radio postaja. Ali čak i u ostatku svijeta su zapadni mediji često bili bolji od lokalnih, zbog razloga koji sam spomenuo.

Australska televizija ABC našla se na udaru kritika nakon što su objavili prilično bizaran prilog u kojem 'stručnjakinja za seksualnost' Deanne Carson poziva roditelje da ne mijenjaju bebama pelenu ako prethodno nisu dobili njihov pristanak.

Komentator Sky Newsa Rowan Dean osudio je isječak emitiran u utorak, nazvavši ga 'ljevičarskim ludilom', piše Daily Mail.

Na snimci Deanne Carson priča o tome kako uspostaviti 'kulturu pristanka' u obitelji, počevši od rođenja. Ona, inače, već dulje vrijeme naglašava važnost učenja djece pristanku, kako bi čim prije postali svjesni da su sami gazde svojih tijela i da im nakon 'ne' nitko nema pravo ništa nametati.

No, Carson je tada dala bizaran primjer kako roditelji mogu početi uvoditi 'kulturu pristanka' već kod mijenjanja pelena.

'Možete reći bebi da ćete joj sad promijeniti pelenu i pitati je je li to u redu. Naravno da vam beba neće odgovoriti: 'Da, mama, to bi bilo sjajno. Bilo bi mi jako drago da mi promijeniš pelenu.' Ali ako joj date malo vremena i prostora, pričekate govor tijela i da uspostavi kontakt očima, tad ćete bebi dati do znanja da je njezin odgovor važan.'

Priča o tome da je Crvena armija spasila Evropu od nacista briše se iz zapadnih istorijskih knjiga, a sovjetske vojnike sve češće nazivaju agresorima.

Dokumentarac "Sjećanje" televizije "RT" prenosi ocjenu Tadeuša Kovalčuka, rezervnog brigadira poljske vojske, prema kojoj će za 50 godina većina Poljaka vjerovati da Poljsku nije oslobodila Crvena armija.

Kako navode autori filma, veoma malo ljudi na Zapadu zna da su Amerikanci tokom Drugog svjetskog rata u Evropi izgubili oko 300.000 vojnika, dok je Sovjetski Savez podnio 25 puta više žrtava.

Crvena armija, koja se borila na Istočnom frontu, ubila je četiri puta više njemačkih vojnika od SAD i njihovih saveznika na Zapadnom frontu.

Poljski parlament usvojio je Zakon o rušenju spomenika iz sovjetske ere, uključujući spomenike vojnicima Crvene armije. Zakon je predložio Institut za nacionalno sjećanje Poljske, a jedan od njegovih profesora izjavio je:

"Mogu sa sigurnošću reći da mi Crvenu armiju vidimo kao osvajača koji je okupirao našu zemlju".

Poljski vodiči u koncentracionom logoru Aušvic više ne pominju da su sovjetski vojnici pomogli u njegovom oslobađanju, te tvrde da Drugi svjetski rat nije započeo samo Adolf Hitler, nego i Josif Visarionovič Staljin.

Međutim, Kovalčuk prenosi stavove onih koji misle drugačije: "Poljski narod je stekao nezavisnost i slobodu od njemačkog fašizma uz pomoć sovjetske vojske. Mi, poslijeratni naraštaj, kažemo da se ne bismo rodili da je Hitler pobijedio Staljina".

Glavni inspektor UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Tero Varjoranta iznenada je podnio ostavku, objavila je ta agencija u petak ne navodeći razloge ostavke.

Odlazak Varjorante dolazi u osjetljivom trenutku, tri dana nakon što su Sjedinjene Države objavile da istupaju iz sporazuma svjetskih sila s Iranom oko nuklearnog programa te zemlje, što je potaknulo pitanja hoće li ga Teheran i dalje poštivati.

Finac je bio zamjenik ravnatelja IAEA i od listopada 2013. je vodio odjel koji utvrđuje poštivanje sporazuma o sprječavanju širenja nuklearnog naoružanja. Vršitelj njegove dosadašnje dužnosti bit će čelnik odjela za Iran, priopćila je IAEA.

"Gospodin Tero Varjoranta ostavku je podnio od 11. svibnja 2018.", rekao je glasnogovornik IAEA. "Glavni ravnatelj je za vršitelja dužnosti zamjenika glavnog ravnatelja i čelnika odjela za nadzor imenovao Massima Apara, vršitelja dužnosti voditelja odjela za verifikacije u Iranu".

Sporazum koji su 2015. potpisali Iran i svjetske sile je, u zamjenu za ukidanje sankcija Teheranu, uspostavio stroga ograničenja za iranske nuklearne aktivnosti kako bi se osiguralo da se ne usmjere u razvoj nuklearnog oružja.

IAEA, koja nadzire ta ograničenja, je u srijedu, dan nakon Trumpove objave, rekla da Iran još uvijek poštuje svoje obveze iz sporazuma.

Ta agencija je također branila sporazum tvrdeći da on predstavlja postignuće za nadzor nuklearne tehnologije.

"Agencija će aktivnosti nadzora nastaviti visoko profesionalno", rekao je glasnogovornik.

Na pitanje zašto je Varjoranta dao ostavku glasnogovornik je rekao da "agencija ne može komentirati osobne stvari koje su povjerljive".

Glavni ravnatelj IAEA Yukiya Amano planira odrediti njegovu trajnu zamjenu što je prije moguće, dodao je.