"Teško mi je prihvatiti ideju da smo bili napadnuti", rekla je Julija Skripal u svojoj prvoj video poruci nakon što u ona i njezin otac navodno otrovani Salisburyu. Prema njezinim riječima, proces oporavka bio je spor i vrlo bolan. Nada se povratku u Rusiju, ali je istaknula kako se ne želi pomoć ruskih diplomata.
"Dobra večer! Julia Skripal prvi put govori ispred kamera nakon što su ona i njezin otac preživjeli trovanje s nervnim agensom u Salisburyu. Opisala je oporavak kao "spor i bolan". Ona je odbila pomoć ruskog veleposlanstva, ali je rekla da se želi vratiti u Moskvu", javlja Sky News koji je objavio video poruku.

Dvojica pilota bezbedno su se katapultirala kada se njihov avion T-38C Talon II srušio u američkoj državi Misisipi, navodi se u saopštenju Kolambas vazduhoplovne baze, piše Sputnjik.

Letelica se srušila oko 8.30 časova u području udaljenom od baze. Oba pilota su uspela da na vreme napuste letelicu.

Kako se dalje navodi u saopštenju, oba pilota odvedena su u bolnicu na evaluaciju.

Iz vazduhoplovne baze još uvek se nisu oglašavali o uzrocima pada aviona.

Nortrop T-38 Talon je prvi supersonični avion na svetu koji se koristi već 50 godina u američkom vazduhoplovstvu, a takođe je i letelica koja se najviše proizvodi. I NASA koristi ove avione.

"Sharenting" (sharing - dijeljenje + parenting - roditeljstvo) je noviji fenomen koji označava roditeljsko zatrpavanje društvenih mreža fotografijama svoje djece, a za kojeg sigurnosni stručnjaci smatraju kako će do kraja sljedećeg desetljeća biti uzrok dvije trećine krađa identiteta i prijevara mladih ljudi (koji su imali neoprezne roditelje).

Budući da su roditelji jako ponosni na svoju djecu onda ih cijelom svijetu žele pokazati na načine koji su prije bili isključivo sadržaj privatnih foto albuma. U svojoj (posve prirodnoj) opčinjenosti svojim potomcima roditelji često zaboravljaju na drugu stranu medalje - a to je zaštita dječje sigurnosti i privatnosti.

Naime, osim gomile (pre)intimnih obiteljskih fotografija, roditelji na društvenim mrežama čestitanjem rođendana svojoj djeci također otkrivaju datume i godine rođenja, dijele informacije o prijateljima, imenima kućnih ljubimaca pa čak i kućnim adresama, gradu u kojem su rođeni i u kojem žive. Sve te objave u njihovim očima izgledaju nevino, ali stručnjaci upozoravaju kako sve te, naizgled nevažne, informacije - ostaju na internetu.

Krajem tekućeg tjedna će na snagu stupiti Opća uredba o zaštiti osobnih podataka koja bi korisnicima trebala jamčiti ipak veću zaštitu i privatnost. Usprkos tome, ostaje za zapitati se tko će korisnike spasiti od njih samih, jer premda društvene mreže nikad nisu bile oličenje privatnosti, mnogim problemima s privatnošću su korisnici sami otvorili put neopreznim objavama.

Nisu samo prijevare i krađe identiteta problem kod fenomena sharentinga. Objavljeni podaci i fotografije također mogu djecu pratiti godinama i ostavljati određeni dojam na druge aspekte života, čak i predstavljati razliku u tome hoće li osoba dobiti novi posao ili ne.

Socijalni i psihološki problemi koje djeca kasnije mogu imati također su zabrinjavajući pa je došlo i do pojava da djeca poslije traže pomoć sudova kada roditelji na njihov zahtjev ne žele ukloniti njihove fotografije koje su godinama dijelili na internetu.

Privatnost, zaštita sigurnosti i psihičko zdravlje djeteta bi roditeljima trebali ipak biti na prvom mjestu, a broj lajkova na zadnjem.

Snage lojalne libijskom generalu Khalifi Haftaru sukobile su se tijekom današnjeg i jučerašnjeg dana s militantima u okolici grada Derna. U isto vrijeme dvojica vojnika su ubijena autobombom dok je treći otet u napadu militanta na njihove položaje.

Izvori s terena govore kako su borbe jugozapadno od grada Derna najintenzivnije otkako su Haftarove snage najavile veliku ofenzivu s ciljem zauzimanja ovog grada.

Podsjetimo, grad Derna postao je ključno uporište ekstremista i terorista u Libiji gdje je kaos na snazi i 7 godina nakon NATO agresije predvođene SAD-om.

Libijska nacionalna naftna kompanija NOC danas je objavila kako dolazi do "manjih zastoja u distribuciji" s naftnog polja Raguba. Naime, informacije govore kako su pojedine skupine napale ovo polje te još jedno naftno polje - Waha. Oba naftna polja nalaze se u udaljenoj regiji Marada na istoku Libije. Militanti su na ovom prostoru već dva puta digli u zrak naftovod od prosinca prošle godine, no čini se kako NOC za sada uspijeva sve pravovremeno sanirati. Štoviše, izgleda kako je izvoz nafte jedino što trenutačno uvelike funkcionira u Libiji.

Nakon navoda o korupciji u njegovom regionalnom uredu u gradu Bremenu, Njemački savezni ured za izbjeglice i migracije (BAMF) će provesti reviziju nad više od 25 000 odluka dodijeli azila.

Za neke od onih koji su dobili azil se na kraju ispostavilo da su potencijalni sigurnosni rizici, navodi magazin Der Spiegel. Među njima su uključuju sirijski obavještajni operativci, krijumčari ljudi i drugi kriminalci, te mogući pripadnici Islamske države.

BAMF trenutno odbacuje gotovo sve zahtjeve za azil obraćenika s islama na kršćanstvo, tvrdi Thomas Schirrmacher, predsjednik Međunarodnog društva za ljudska prava.

Rekao je da se BAMF, kada provodi "testove religije", često oslanja na muslimanske prevoditelje koji namjerno prevode na štetu kršćana ili obraćenika.

Njemački savezni ured za izbjeglice i migracije (BAMF) će provesti reviziju nad više 25 000 odluka o azilu. Razlog je navodna korupciji u regionalnom uredu u Bremenu.

Ministar Horst Seehofer je najavio reviziju nakon što je ustanovljeno da je bivši dužnosnik u BAMF-a u ovom odjelu Bremena navodno primio mito, te uzimao novac u zamjenu za dodjeljivanje azila za najmanje 1200 izbjeglica koji nisu ispunili potrebne kriterije. Pet drugih osumnjičenika, uključujući tri odvjetnika, tumača i posrednika, također su pod istragom.

Trojica odvjetnika su navodno primali isplate u gotovini od "izbjeglica" diljem Njemačke i podnosili njihove zahtjeve za azil u ured u Bremenu.

Nedavno objavljivanje knjige sabranih tekstova Noama Čomskog o Jugoslaviji izazvalo je talas negodovanja na društvenim mrežama među zastupnicima militarnog, "humanitarnog" intervencionizma. Katastrofalne imperijalističke vojne intervencije u Iraku, Libiji i Siriji potpuno su demaskirale retoriku ljudskopravaških vojnih agresija i pokazale da one samo dovode do opšteg kolapsa i tragedije za obične građane. Poslednje utočište koje je ostalo zastupnicima vojnih intervencija je njihova mitološka, holivudska interpretacija događaja u Jugoslaviji gde loši momci (bad guys) Srbi mogu biti zaustavljeni samo NATO bombardovanjem. Najčešće se rat u Bosni upotrebljava kao argument u prilog vojnih intervencija na Bliskom Istoku a poklič "Nikad više Srebrenica" postao je ratnohuškački poklič američke vojne i obaveštajne propagandne medijske mašinerije.

Otuda je Čomskijeva analiza uloge Nemačke u pokretanju rata u Hrvatskoj i uloga Sjedinjenih Američkih Država u pokretanju rata u Bosni stalni trn u oku imperijalističkih agentura - onih koje u Iraku pronalaze nepostojeće oružje za masovno uništenje a u Siriji lažiraju napade hemijskim naoružanjem. Licemerstvo prisutno u zapadnjačkim medijima ogleda se u neprestanom zgražavanju nad zločinima koji su se desili u ratu, žalopojkama što NATO nije agresivnije delovao na njihovom sprečavanju, ali nikada se ne govori o neprestanoj imperijalističkoj podršci ratobornim nacionalistima i separatistima na svim stranama - Aliji Izetbegoviću, muslimanskom fundamentalisti koji je u Jugoslaviji početkom osamdesetih robijao zbog svog verskog mračnjaštva, i Franji Tuđmanu, koji je na vlast u Hrvatsku došao na talasu obnovljenog ustaškog sentimenta. S druge strane, Zapadu nije smetao Miloševićev srpski nacionalizam već njegov "komunizam" pa je tako proglašavan "poslednjim komunističkim diktatorom u Evropi" dok su srpski opozicionari kao što su Vuk Drašković i Zoran Đinđić imali stalnu podršku Zapada zbog svog otvorenog nacionalizma i antikomunizma.

Čomskijeva analiza u potpunoj је suprotnosti sa propagandnom stereotipizacijom rata u Bosni, stereotipizacijom koju sprovode intelektualci u službi militarnog humanizma kao što su Bernar-Anri Levi i Marko Atila Hoare. Umesto da se bavi jalovim zgražavanjem nad ratnim zločinima koji su se događali tokom rata, Čomski govori o imperijalističkim interesima koji su podsticali secesiju jugoslovenskih republika i doveli do početka rata. U zapadnim medijima uvrežen je stav da je Zapad kriv zato što nije intervenisao da spreči ubistva u Srebrenici ali retko kad se može čuti kritika, koju Čomski iznosi, da je Zapad ustvari svojim intervencijama doprineo početku rata tako što je sabotirao mirovni sporazum između sukobljenih strana. Rat u Bosni počeo je upravo usled američkog nagovora muslimanske strane da povuče svoj potpis sa Lisabonskog mirovnog sporazuma (Karington-Kutiljero mirovni plan) i jednostrano proglasi nezavisnost. Čomski nije jedini koji o tome govori, već postoji niz ozbiljnih optužbi na račun američke administracije. Posebno bih izdvojio precizno artikulisana svedočenja kanadskog ambasadora u Jugoslaviji Džejmsa Biseta, kao i kanadskog generala Luisa Mekenzija, glavnog komandanta UN snaga za sektor Sarajevo u vreme rata, koje se može pogledati na ovom snimku:

Rješavanje problema sa britanskom vizom ruskog tajkuna Romana Abramoviča je van nadležnosti Kremlja, izjavio je portparol ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov.

"Taj problem nije u našoj nadležnosti", rekao je Peskov i naveo da je to problem Abramoviča, a ne Kremlja, prenosi Tass.

Ruskom tajkunu i vlasniku fudbalskog kluba Čelzi britanska viza istekla je prije tri nedelje i još mu nije produžena, a britanski mediji pisali su prethodnih dana da je to zbog veza Abramoviča i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Privatni avion se srušio nedugo nakon polijetanja s aerodroma u Hondurasu, a povrijeđeno je šest osoba.

Incident se dogodio u utorak kada je avion polijetao s aerodroma u gradu Tegucigalpa. Radi se o avionu Gulfstream G200 Galaxy N813WM koji je pao na kraj piste Međunarodnog aerodroma Toncontin duge dva kilometra. Ovaj aerodrom je poznat po tome što je među najopasnijim na svijetu, a razlozi su kratka pista i težak pristup. Aerodrom se nalazi na stjenovitom terenu te je okružen naseljima.

U nesreći je povrijeđeno šest osoba, a njihove povrede nisu opasne po život.

Na mjesto nesreće su ubrzo stigli vatrogasci koji su ga posuli protivpožarnom pjenom. Zasad nije poznat uzrok nesreće, kao ni da li je avion pukao prije ili poslije nesreće.

Međunarodni aerodrom Toncontin je drugi najopasniji na svijetu, a najveća nesreća se dogodila 1989. godine kada se srušio Boeing s 131 putnikom. Vlasti su odlučile napraviti novi aerodrom s dužom pistom koji je planiran nešto dalje od naselja i u blizini vojne baze. Radovi su počeli u oktobru 2016. godine, a trebao je biti završen sredinom ove godine. Međutim, uslijedila su kašnjenja zbog kojih aerodrom neće biti otovren do novembra naredne godine.

Nizozemski televizijski program financiran od strane države je napravio parodiju na izraelsku pobjedničku pjesmu Eurovizije, potaknuvši prosvjede kritičara koji su rekli da uradak sadrži antisemitski stereotip o Židovima i novcu, prenosi Times of Israel.

Parodija pjesme "Toy" Nete Barzilai emitirana je u nedjelju u prvom izdanju novog televizijskog showa "Sanne Wallis Show" na nizozemskoj javnoj televiziji BNNVARA. Izvela ju je komičarka Sanne Wallis de Vries.

"Ovdje je zabava, dolazite li i vi? Uskoro u džamiji Al-Aqsa, neće biti nikog...", riječi su kojima počinje tekst pjesme nizozemske parodije na pjesmu "Toy".

Sanne Wallis de Vries pjeva uz snimke koje prikazuju izraelske vojnike koji pucaju na Palestince i spominje džamiju Al-Aqsa, najsvetije muslimansko mjesto na Brdu hrama u Jeruzalemu.

VIDEO - Parodija na pjesmu "Toy" komičarke Sanne Wallis de Vries

Pedeset tri osobe ozlijeđene su, među kojima jedna teško, u hitnom slijetanju zrakoplova saudijske kompanije Saudije u ponedjeljak navečer kojemu su se zablokirale prednje gume, objavile su u utorak vlasti.