Plodovi društvaS


Eye 1

Sarajlija ubio i isjekao na komade biznismena Dragu Mašulovića

Obren Zirojević iskasapio biznismena Dragu Mašulovića
Obren Zirojević
Obren Zirojević (35) iz Sarajeva sumnjiči se da je iskasapio srpskog biznismena Dragu Mašulovića (60). Zbog pomaganja, uhićeni su i Obrenov otac Budimir, rodom iz sela Brajevići kod Gacka te brat. Naime, u stanu ubojice u Beogradu, u ostavi i hladnjaku, nađeni su dijelovi odsječenih nogu ubijenog biznismena.

Mašulovića je iskasapio u svom stanu još 1. veljače. Prvo mu je šipkom smrskao lubanju, a potom električnom brusilicom odsjekao obje ruke do ramena i noge iznad koljena. Raskomadano tijelo stavio je u vreće i žrtvinim audijem odvezao u Mirijevo, u podrum zgrade u Ulici Jovanke Radaković. Šokirani stanari naknadno su prijavili kako se u podrumu nalaze odsječeni ekstremiteti, dok su nedostajale dvije natkoljenice.

Motiv se još utvrđuje. Drago Mašulović otac je nekadašnjeg košarkaša Crvene zvezde Vladimira Mašulovića. U središte javnosti došao je u svibnju 2009. kada je, zbog neizmirenih dugova od 27.000 eura prema njegovu sinu, skidao koševe s terena ovog kluba KK na Kalemegdanu.

Pistol

Narednica Heidi Ruth navodno počinila samoubojstvo u američkoj vojnoj bazi Bondsteel

Slika
Bondstil
Narednica Hajdi Rut počinila samoubistvo u američkoj bazi Bondstil na Kosovu i Metohiji, piše vojni magazin „Stars end strajps“.

Istraga o razlozima samoubistva je u toku. Istražni tim američke vojske utvrdio je, posle autopsije i provere mesta događaja, da je narednica Rut ispalila metak u usta, što je bio uzrok njene smrti.

Hajdi Rut je u vojsci SAD bila od 2003. godine, a pre Kosova služila je u Avganistanu.

Komentar: Pitamo se što se zapravo dogodilo. Bondsteel je jedna od najvećih američkih vojnih baza na svijetu i služi, između ostalog, za kontrolu jugoistočne Europe i za širenje imperijalističkih interesa SAD-a.


Heart

Ruski narod voli Putina: 85% Rusa vjeruje u njegovu politiku

Putin
© RIA Novosti / Aleksey NikolskyiRuski predsjednik Vladimir Putin
Poslednje istraživanje javnog mnjenja u Rusiji pokazuje da 85% Rusa veruje u politiku Vladimira Putina, a da bi 74% glasalo za njega na sledećim izborima.

Istraživanje obavljeno 7. i 8. februara, a objavljeno juče, navodi da svega 7% građana Rusije ne prihvata način na koji aktuelni predsednik vodi državu.

Generalni odnos prema Putinu je takođe veoma pozitivan, 75% Rusa navodi da simpatiše svog lidera, 14% ima pomešana osećanja, dok 7% ima negativno mišljenje.

Sud javnosti o ostalim političarima na ruskoj sceni je u suštini nepromenjen u odnosu na prethodna istraživanja, 5% bi glasalo za populističku levičarsku partiju Vladimira Žirinovskog, 4% podržava Komunističku partiju Genadija Zjuganova, dok je 1% spremno da pruži podršku milijarderu Mihailu Prohorovu.

Direktor Insitututa za socijalna, ekonomska i politička istraživanja Dmitrij Badovskij ističe da je rast poverenja u Putina posledica njegove jake pozicije u vezi sa krizom u Ukrajini i ličnog diplomatskog uspeha na ovonedeljnom samitu u Minsku.

Drugi važan faktor je i to što ljudi imaju nadu da će Putin uspeti da se izbori sa ekonomskom krizom i da će uspeti da povrati stabilnost u nacionalnu ekonomiju.

Prema ovakvim rezultatima, smatra se da bi Putin na predsedničkim izborima koji bi se održali uskoro mogao da dobije 90% podrške.

Komentar: Putin zaslužuje podršku jer, kao što to Paul Craig Roberts kaže, samo zahvaljujući njemu svijet nije u nuklearnom ratu.

Također pogledajte: http://dearputin.com/hr/


Bomb

Kirurg o situaciji na istoku Ukrajine: Velik broj osoba kojima su amputirani ekstremiteti

ukraine shell russia
© Lifenews
Austrijski hirurg Mihael Reš, koji je u organizaciji "Lekara bez granica" (MSF) nedelju dana u istočnoukrajinskom gradu Gorlovka, prenosi da nikada do sada nije video toliko osoba kojima su amputirani udovi kao u tom mestu.

Reš je, u izveštaju prosleđenom "Lekarima bez granica", koji prenosi APA, napisao da su bolnice ovog grada suočene sa ogromnim brojem lica povređenih granatiranjem.

U bolnici, u kojoj radi, iz bezbednosnih razloga, samo je jedna operaciona sala u upotrebi, a dnevno se dovodi pet do 20 žrtava granata. Prema njegovim rečima nedostaju lekovi, a tri dana je bilo i prekida snabdevanja vodom, zbog čega se samo najhitniji slučajevi operišu, a sve ostalo otkazuje.

„Bez vode se ne može ništa sterilisati“, objasnio je Reš koji je preneo da zbog nedostatka opreme pacijentima rane ušiva i najlonom za pecanje.

- „Ja sam hirurg i u svom životu nisam video toliko amputiranih osoba. Ljudi idu u kupovinu i sat vremena kasnije više nemaju noge. Svakih sat do dva jedna zgrada biva pogođena granatom. Većina ljudi biva ranjena na otvorenoj ulici, iako nastoje da se što manje zadržavaju napoljui“ - opisuje stanje austrijski lekar.

Reš ukazuje da, iako građani deluju hrabro, smireno i kontrolisano, može da se oseti da su beznadežni i da se osećaju napušteni. MSF je jedina međunarodna organizacija koje je aktivna u ovom gradu koje drže proruske snage, podvukao je on.

Komentar: U popularnim medijima nećemo čuti ovakve informacije jer bi to razotkrilo laž da je Rusija odgovorna za situaciju u Ukrajini. Vidimo da je zapravo odgovorna vlada u Kijevu, te SAD koji su ih postavili na vlast.


Attention

Građani Londona poručuju: "Recimo ne islamofobiji!"

Anti-racism protest
© Anadolija
Na ulice Londona danas su izašli brojni građani kako bi mirnom šetnjom i okupljanjem iskazali solidarnost s troje studenata muslimana koji su u utorak ubijeni u oružanom napadu u Sjevernoj Carolini.

Građani Londona, okupljeni ispred sjedišta britanske medijske kuće BBC, uzvikivali su parole, noseći transparente na kojima je pisalo "Život muslimana je važan", "Ustanimo protiv rasizma", "Recimo ne islamofobiji", "Prestanimo predstavljati muslimane kao teroriste, terorizam ne poznaje religiju", a desetine građana na sebi su imali majicu na kojoj se nalazila palestinska zastava s natpisom "Slobodna Palestina".

U mjestu Chapel Hill u utorak su u kampusu ubijeni student stomatologije Deah Barakat (23), njegova supruga Yusor Mohammed Ebu Salha (21) i te njena sestra Razan Mohammed (19).

Hicima iz vatrenog oružja usmrtio ih je Craig Stephen Hicks, koji se potom predao policiji, a izjašnjava se kao ateist. Policija tvrdi da je ubojstvo uslijedilo nakon nesporazuma o parking mjestu.

Komentar: Pogledajte također:


Gingerbread

Demokratska Ukrajina: Potukla se dvojica poslanika Vrhovne rade

Slika
© UnknownPetro Oleksiyovych Poroshenko
Dvojica poslanika Vrhovne rade, ukrajinskog parlamenta, opasno su se potukla ispred sale za sednice, a bogami je pala i krv.

Dograbili su se Jegor Soboljev iz Samopomoći i Vadim Ivčenko iz Batkovščine, javljaju ukrajinski mediji. Soboljev je gore prošao - Ivčenko mu je razbio nos.

Povod za tuču bio je nacrt zakona koji lokalnim poslanicima da je pravo da promene namenu zemljišta van naselja i da je slobodno dele.

"Oni (Batkovščina) predlažu da se deputatima da pravo da menjaju namenu zemlje van naselja i da je dele. Mi kažemo 'stoj, stoj, stoj'. U većini mesnih savete po većini regionima širom zemlje nema normalnog katastra, a vi hoćete da im damo državnu zemlju, vlasništvo države? Dajte da prvo napravimo državni katastar, dajte da izaberemo nove predstavnike i usvojimo odgovarajući zakon... Danas je taj drug došao da agituje 'Samopomoći' o tom zakonu. Zatim je počela tuča", izjadao se Soboljev na svojoj Fejsbuk stranici.

Predsedavajući Vrhovne rade Vladimir Grojsman izjavio je da je takvo ponašanje "savršeno nedopustivo" u zgradi parlamenta i zabranio Soboljevu i Ivčenku da učestvuju u pet skupštinskih rasprava.


Boat

Kapetan Costa Concordije, Francesco Schettino, osuđen na 16 godina zatvora

Kapetan Costa Concordije osuđen na 16 godina zatvora
© Guliver Image / Getty Images, FAH
Talijanski sud priopćio je u srijedu navečer da je Francesca Schettina, bivšeg kapetana kruzera Costa Concordia u čijem su brodolomu prije tri godine poginule 32 osobe, osudio na šesnaestgodišnju zatvorsku kaznu.

Bivši kapetan tog broda proglašen je krivim za ubojstvo i potonuće broda na sudu u Grossetu, u Toscani, gdje mu je suđenje počelo u srpnju 2013.

Schettino je u srijedu, u završnoj izjavi pred sudom u Grossetu u očekivanju presude zbog havarije broda, ustvrdio da je postao žrtveni jarac u nesreći u kojoj je u siječnju 2012. poginulo 32 ljudi. Na Costa Concordiji bilo je oko 120 hrvatskih državljanina od kojih su neki bili dio osoblja kruzera.

U završnoj izjavi Schettino je rekao da je izložen medijskom linču, tijekom kojega je njegova uloga pogrešno prikazana i "sva odgovornost za taj incident svaljena na mene, bez obzira na istinu".
Francesco Schettino
Francesco Schettino
Istražitelji su žestoko kritizirali njegovo ponašanje u nesreći, optuživši ga da se brodom dugačkim 290 metara previše približio obali i pritom udario u otočić Giglio, pri čemu je probijen trup broda i kaotično organizirao evakuaciju.

Dollars

Dobit će svaka preko 3 milijuna kuna odštete jer su ih prije više od 20 godina zamijenili u rodilištu

Baby-swap Cannes France
© Youtube
Sud je presudio da zbog zamjene beba u rodilištu u francuskom gradu Cannesu klinika i osiguravajuća kuća moraju isplatiti sveukupno 1,88 milijuna eura odštete.

Klinika Jourdan u francuskom gradu Cannesu i jedna osiguravajuća kuća morat će isplatiti 1,88 milijuna eura odštete zbog zamjene beba u rodilištu koja se dogodila prije više od 20 godina.

Asistentica medicinske sestre zabunom je u srpnju 1994. bebu Manon Serrano, koja je bila u inkubatoru, dala drugoj majci, a bebu koja je bila pokraj nje dala Sophie Serrano, pravoj majci Manon. Iako su obje majke izrazile sumnju u to da je riječ o njihovim bebama zbog razlike u duljini kose, iz bolnice su ih otpravili s pogrešnom novorođenčadi.

Deset godina kasnije, otac Manon Serrano počeo je sumnjati da to nije njegova kćer jer je imala puno svjetliji ten od njegovog. Napravio je test i ispostavilo se da Manon zaista nije njegova. Nakon toga je test napravila i majka. Pokazalo se da ni ona nije biološka majka svoga djeteta.

Zajedno s drugom obitelji, koja je odlučila ostati anonimna, podigli su tužbu protiv klinike 2010. godine. U utorak je presuđeno u njihovu korist.

Komentar: Za stvari koje se događaju po bolnicama zapadne Europe, s mogućim veoma teškim posljedicama, pogledajte:


People 2

Tijekom prosvjeda u Tuzli ima ozlijeđenih, špekulira se o policijskoj brutalnosti

Demonstrations Tuzla
© Youtube
Oko 300 radnika Fabrike obuće Aida izašlo je na prosvjed ispred zgrade Skupštine Tuzlanskog kantona. Pridružili su im se i drugi radnici. U naguravanju s policijom dvije žene su zatražile pomoć, a pojavila se i informacija da je policajac udario jednu ženu u trbuh.

Radnici Aide prosvjedovali su zbog rada Suda i Tužiteljstva TK-a. Nakon što su istjerali direktora Bahrudina Bašićaiz njegove kancelarije, radnici su tražili da se vlasti obrate radnicima jer ukoliko se ne obrate, krenut će u zgradu Skupštine.


Tijekom prosvjeda došlo je do naguravanja policije i prosvjednika. Pojavila se i informacija da je jedan policajac navodno udario radnicu, ali vijest nije potvrđena iz službenih izvora. U međuvremenu je tijekom naguravanja, pozlilo još dvjema ženama koje su zatražile pomoć, javlja Radio Sarajevo.

Komentar: O ponašanju današnje policije pogledajte:



Attention

Nevrijeme uzrokovalo tragediju - 300 imigranata se vodi kao nestalo, a 29 ih se smrznulo u moru blizu Libije!

Immigrants
Tijekom nevremena u nedjelju 29 imigranata se smrznulo u moru blizu Libije, a oko 300 drugih se vode kao nestali, prema svjedočenju devetorice preživjelih koji su u srijedu ujutro stigli na talijanski otok Lampedusu, rekla je UN-ova agencija za izbjeglice.

Prema podacima UN-ovog Visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodne organizacije za migracije (OIM) četiri gumena broda su u subotu krenula s plaže 15 km udaljene od Tripolija u Libiji s po više od 100 imigranata u svakom iz subsaharske Afrike, uglavnom muškaraca i mladića.

Putnici prvog broda, koje je u nedjelju spasila talijanska obalna straža, u ponedjeljak su stigli u Lampedusu, ali 29 ih se smrznulo.

U srijedu ujutro obalna straža je na Lampedusu dovela još 9 preživjelih koje je u ponedjeljak spasio jedan trgovački brod. Dvojica od njih su se nalazila na drugom gumenom čamcu, a 7 na trećem.

Ispričali su da se prvi gumeni čamas prevrnuo, drugi se ispuhao i potonuo i 203 ljudi se utopilo.

Bez ikakvih informacija o četvrtom čamcu, OIM i HCR te osobe vode kao nestale.

"Na polasku ih je bilo oko 420 pa se može smatrati da je oko 330 osoba stradalo", rekao je glasnogovornik talijanskog OIM-a.

"Radi se tragediji ogromnih razmjera, koja nas okrutno podsjeća da su životi u opasnosti ako one koji traže sigurnost prepustimo na milost mora. Spašavanje života bi trebalo biti naš prioritet. Europa si ne bi smjela dozvoliti da premalo i prekasno djeluje", rekao je direktor HCR za Europu Vincent Cochetel.

Obje organizacije su oštro kritizirale beskrupuloznost osoba koje prebacuju imigrante, bez obzira na nevrijeme i oluju, valove od 8 metara i vjetrove koji su puhali 120 km/h.