Kalifornijska Uprava za regulaciju korištenja vodenih resursa u utorak je donijela odluku o zabrani zalijevanja travnjaka 48 sati nakon pljuska, što je posljednje u nizu nastojanja da se stanovnici Kalifornije potaknu na štednju s obzirom na to da ta američka savezna država ulazi u četvrtu sušnu godinu zaredom.

Budući da mnogi vlasnici zemljišta sami ne vode dovoljno računa o štednji, državna Uprava za regulaciju korištenja vodenih resursa pooštrila je i druga pravila. Uprava je ranije zabranila zalijevanje travnjaka više od dvaput tjedno.

"Žao mi je što se ovo događa, no situacija je ozbiljna", rekla je šefica Uprave Felicia Marcus prije glasovanja, te dodala da je Kalifornija jedina američka savezna država koja regulira korištenje vode na ovaj način.

Suša se nastavlja unatoč kišnim razdobljima u prosincu i u veljači. Ona su pridonijela da se državni rezervoari napune u većoj mjeri nego u isto doba prošle godine, no vode je još uvijek manje nego što je uobičajeno i potrebno za ovo doba godine.

Snijeg sa Sierra Nevade koji se u proljeće otapa i najčešće jamči trećinu državnih vodenih rezervi iznosio je samo 12 posto od količine uobičajene za 17. ožujak.

Predsednik Vanuatua Boldvin Londsdejl izjavio je danas da je neophodna "obnova svega" posle razornog ciklona koji je zahvatio taj arhipelag u Pacifiku.

"Hitno nam je potrebna humanitarna podrška. Na duži period treba nam finansijska podrška i pomoć, kako bismo počeli da obnavljamo infrastrukturu. Moramo sve da obnovimo", rekao je Londsdejl u Sendaju, u Japanu, gde je učestvovao na konferenciij UN o prevenciji prirodnih katastrofa.

On je ranije rekao da su katastrofi doprinele klimatske promene.

"Svedoci smo porasta nivoa mora, meteoroloških promena, i to se svugde dešava", rekao je Londsdejl australijskoj televiziji.

Nevladine humanitarne organizacije danas se suočavaju sa ozbiljnim teškoćama kako bi dopremile pomoć stanovnicima najudaljnijih ostrva Vanuatua.

Za sada nema zvaničnih podataka o definitivnom broju žrtava, a ranije je objavljeno da UN imaju nepotvrđene podatke da je samo u jednoj od provincija Vanuatua poginulo 44 ljudi.

Vanuatu ima 270.000 stanovnika i bivši je kondominijum Francuske i Velike Britanije.

Prema ranijim navodima humanitarnih agencija, ciklon, koji je skrenuo sa svog očekivanog puta, pogodio je naseljene oblasti i izazvao "totalno razaranje".

Ciklon Pam je praćen vetrovima jačine 270 kilometara na sat i jakom kišom.

Vanuatu se nalazi na četvrtini puta od Australije do Havaja. Taj arhipelag ima 65 ostrva, a oko 47.000 ljudi živi u glavnom gradu Port Vili.

Tropska oluja Pam već je izazvala velike štete na drugim ostrvima u Pacifiku, uključujući Kiribati i Solomonska ostrva.

Snažna solarna oluja danas je stigla do Zemlje s iznenađujuće jakim geomagnetskim udarima koji bi mogli da utiču na mreže za napajanje strujom i GPS navođenje, saopštili su američki meteorolozi.

Za sada nije zabeležena neka šteta od solarne oluje.

Tomas Berger iz američkog Centra za predviđanje svemirskog vremena (Space Weather Prediction Center) rekao je da su dva snažna talasa magnetske plazme napustila Sunce u nedelju i zajedno stigla danas, i to brže i snažnije nego što se očekivalo.

Ova Sunčeva oluja ima četvrti rang na skali američke Nacionalna uprava za okeane i atmosferu, koja ih po geomagnetskim efektima svrstava od jedan do pet.

Solarna oluja koja bi mogla da traje ceo dan, može privremeno onesposobiti i elektro-mreže.

U američkoj saveznoj državi Idaho zabilježen je neobičan fenomen - blizu 2000 snježnih gusaka palo je s neba, a stručnjaci pretpostavljaju da se radi o veoma zaraznoj ptičjoj koleri.

Radnici Odjeljenja za ribolov i divlje životinje danima skupljaju leševe ptica u blizini vodenih površina i na drugim zaštićenim područjima, prenosi Srna.

Biolozi čekaju laboratorijske rezultate i službenu potvrdu da je riječ o ptičjoj koleri, čiji je uzrok otporna bakterija sposobna da na zemlji i u vodi preživi do četiri mjeseca.

Opasnost po ljude je minimalna, ističu liječnici, ali upozoravaju da su ovoj bolesti izložene divlje životinje koje se nađu u blizini leševa. Prema navodima američkog Geološkog zavoda, ptičja kolera je najozbiljnija infektivna bolest koja pogađa ptice u Sjevernoj Americi.

Obrazac globalnih poplava se nastavio prošlog mjeseca - poplave su ponovno pogodile Balkan, Grčku, Boliviju, Argentinu, Saudijsku Arabiju, sjeverozapad SAD-a, Australiju, te istočnu Afriku. Veljača je vidjela "narančasti" snijeg, "plavi" snijeg i "prljavu" kišu, dok se čestice iz sve više eruptirajućih vulkana i pristiglih meteora nastavljaju nakupljati u atmosferi. Ne mijenjaju se samo uvjeti iznad površine: alarmantan broj kitova, morskih lavova i drugih morskih stvorenja se nastavlja nasukavati u već mrtvom stanju ili umirući na plažama diljem svijeta.

Veljača je zabilježila meteore - u rasponu od vatrenih kugla koje su jakim bljeskom trenutačno noć pretvorile u dan nad Novim Zelandom, Floridom i Korejom... sve do dugotrajno izgarajućeg bolida veličine kometa/asteroida koji se raspao nad zapadnom polovicom Sjeverne Amerike. Bilo je i nekoliko velikih isklizavanja vlakova iz tračnica u veljači, posebice u SAD-u, gdje naftne kompanije zaobilaze mrežu cjevovoda kako bi transportirale naftu iz bušotina. Sumnjamo na to da se mnoge željezničke pruge deformiraju zbog povećane seizmičke aktivnosti.

Još više glasnih eksplozija čulo se i osjetilo u SAD-u tijekom veljače. Iako se one pripisuju "ledenim potresima", gdje voda ulazi u zemlju i smrzava se pri čemu lomi stjenovito tlo, te lokalizirane eksplozije se također događaju i u regijama gdje nema leda, što upućuje na to da ih uzrokuje neki drugi mehanizam. Osim snažnih potresa kod Japana i uzduž srednjoatlantskog grebena, neobično snažan potres u središnjoj Španjolskoj je uspaničio ljude. U Japanu su opet rušeni snježni rekordi, divlje vrijeme je nastavilo pogađati istočni Mediteran, a Bliski istok je opet bio pod snijegom.

NAJVEĆI vremenski događaj u veljači 2015. je bio rekordni snijeg i hladnoća na sjeveroistoku SAD-a. Jug i srednji zapad su također bili jako pogođeni, ali sjeveroistok je izgleda imao svoj najsnježniji i najhladniji mjesec ikada, barem otkada su se počeli bilježiti podaci sredinom 19. stoljeća. Meteorolozi su ovo pripisali lutajućoj polarnoj struji vjetrova koja je dostavila "Sibir Express", neprekidne zimske oluje sa sjevernog Pacifika nadolje prema jugu i preko sjevernoameričkog kontinenta. Drugi faktor bi mogao biti super-hladni zrak koji se spušta iz stratosfere.

Stiže li nam to novo ledeno doba?

Zemljotres jačine 4,6 jedinica Rihterove skale potresao je istočnu Rumuniju, a osetio se i u Bukureštu.

Direktor Nacionalnog instituta za planetarnu fiziku Konstantin Jonesku rekao je da je zemljotres registrovan u 17.49 sati po lokalnom vremenu, u županiji Vranča, na 140 kilometara severoistočno od Bukurešta.

To je bio najjači zemljotres koji se osetio u Bukureštu ove godine, a za sada nema podataka o povređenima i materijalnoj šteti, prenosi Tanjug.

U martu 1977. zemljotres jačine 7,2 stepena Rihtera pogodio je istočnu Rumuniju kada je poginulo više od 1.500 ljudi i porušeni veliki delovi Bukurešta, prenela je agencija AP.

Vrtložeći se kroz zrak u očaravajućim - poput diskova - oblicima, ovi iznimno rijetki lentikularni oblaci su najčešća objašnjenja za mnoga NLO viđenja. Ove izuzetne oblike je zamijetio amaterski fotograf Glenn Spencer (42) na nebu iznad Chestera u okrugu Cheshir.

Ove formacije, znane još i kao valni oblaci, su bile raštrkane kilometrima na nebu stvarajući zapanjujući spektakl. Rijetko viđeni u Velikoj Britaniji, lentikularni oblaci se formiraju kada visoka geografska struktura, poput vrha planine, ometa protok snažnog vjetra.

Prekidi u strujanju zraka stvaraju valove vjetra u atmosferi na jednoj strani planine, a na vrhu tih valova se vlaga u zraku kondenzira i formira oblak. Dok se zrak kreće prema dolje u korito ovih valova, voda opet isparava, ostavljajući iza sebe oblake u karakterističnom lentikularnom obliku.

Gosp. Spencer ih je primijetio za vrijeme vožnje i bio je toliko oduševljen da je morao zaustaviti auto kako bi uzeo kameru. "Pokušao sam ih pratiti kako bih došao do višeg terena zbog boljeg pogleda. Bili su tako očaravajući i zapanjujući. Lako je vidjeti zašto ih ljudi miješaju s NLO-ima. Nisam ništa slično ovome vidio", rekao je.

Boston je ovih dana doslovno zatrpan bijelim prekrivačem, a zabilježena je i rekordna visina snijega u većem broju "kategorija".

Visina snijega na međunarodnom aerodromu Logan u nedjelju je iznosila 274 centimetra po godišnjoj sezoni. Prema Nacionalnom meteorološkom servisu, 1995. godine zabilježena je približna količina snježnih padavina.

Tadašnja zbirna visina snježnog pokrivača iznosila je 271 centimetar, a ključna tri centimetra razlike desila su se zahvaljujući ovogodišnjim februarskim padavinama koje su iznosile 165 centimetara. Riječ je o rekordu jer je dosadašnji držao januar 2005. godine kada je na Boston palo 109 centimetara snijega.

Ipak, zvanična zimska količina snijega mjeri se od decembra i ona iznosi 250 centimetara, što opet predstavlja rekord u odnosu na prethodni koji je postavljen 1993. godine.

Zemljotres jačine 6,3 stepena Rihterove skale registrovan je rano jutros sjeverozapadno od mjesta Rabaul u Papui Novoj Gvineji, saopćeno je iz američkog Instituta za geofiziku.

Prema prvim informacijama, nema povrijeđenih niti veće materijalne štete.

Epicentar je registrovan devet kilometaera sjeverozapadno od grada Rabaula, na dubini od 198,87 kilometara.

NASA i naučnici ove organizacije upozoravaju da Kalifornija ima pijaće vode za samo još godinu dana. Oni savetuju pametnije trošenje ovog prirodnog resursa koji postaje veliki problem za ovu američku državu.

Kalifornija već duže vreme prolazi kroz periode ogromnih suša, a ovaj januar bio je najsuvlji još od 1895. godine.

- Kalifornija nema dobro osmišljen plan za uporne suše poput ove, a da ne spominjemo suše duge i po 20 godina. Jedino što mogu da urade u trenutku krize je da se mole za kišu - rekao je Džej Familjeti iz NASE.

Tim NASA naučnika koristio je satelite za klimatska proučavanja i otkrili su da su korita reka Sakramento i San Hoakin na 41.6 triliona litara ispod normalnog sezonskog nivoa. Ovaj nagli pad postao je primetan od 2002. godine.

Stanovnici Kalifornije u proseku troše oko 700 litara vode dnevno i oko 10 triliona litara vode godišnje. Džej Familjeti zato poziva na hitnu i dramatičnu racionalizaciju potrošnje vode, uključujući i privatne i državne korisnike.

Zato je u San Dijegu otvoreno postrojenje za desalinizaciju vode iz okeana i pretvaranje iste u pijaću vodu. Iz ovog postrojenja se nadaju da će pomoći u slučaju ekstremnih suša, a ovu metodu već primenjuju u Izraelu, Australiji i Saudijskoj Arabiji.

Još jedna metoda o kojoj razmišljaju vlasti Kalifornije je reciklaža kanalizacione vode i pretvaranje iste u pijaću vodu kojom bi se ponovo punili rezervoari.