© Sputnik / SERGEI ILNITSKY
Televizijski kanal "Rusija 1" prikazao je danas film "Predsjednik", u čijem je središtu dvosatni intervju s Vladimirom Putinom, povodom 15. godišnjice njegovog stupanja na dužnost šefa države.
Film obuhvaća razdoblje od kolovoza 1999. godine do današnjih dana i govori o putu koji je Rusija prošla zajedno s predsjednikom - o najdramatičnijim momentima ruske povijesti tog razdoblja - ratu u Čečeniji, pogibije posade podmornice "Kursk", terorističkom aktu u Dubrovka, pripajanju Krima, kao i o budućnosti Rusije.
Putin je terorističke napade u kazalištu u Dubrovka 2002. i u školi u Beslanu 2004. godine nazvao najtežim momentima svog šefovanja državom.
"To su, naravno, ti užasni teroristički napadi. To je Beslan, to je centar u Dubrovka ", rekao je on.
Film se bavi i odnosom predsjednika prema oligarsima.
"Predsjednik govori o tome kako mu je, kada je tek stupio na dužnost, došla skupina oligarha i rekla: 'Razumijete da vi niste nikakav predsjednik? Mi ćemo upravljati zemljom', a on im kaže: 'Hm, vidjet ćemo'", ispričao je Vladimir Solovjov, novinar koji je intervjuirao Putina.
Pored toga, u filmu se razmatraju teme ekonomskih kriza 2008. i 2014, Olimpijskih igara u Sočiju, formiranja oporbe i odnosa sa Zapadom. Putin je izjavio da se stječe dojam da Zapad voli Rusiju samo onda kada je ona slaba i kada joj treba slati humanitarnu pomoć.
Obamina prazna prijetnja
Putin je rekao da su ruske specijalne službe registrirale izravne kontakte boraca sa Sjevernog Kavkaza i predstavnika specijalnih službi SAD.
"Jednom prilikom su naše specijalne službe registrirale direktan kontakt boraca sa Sjevernog Kavkaza i predstavnika specijalnih službi Sjedinjenih Država u Azerbajdžanu. Tamo su im pomagali čak i u transportu", rekao je Putin.
Putin je naveo da je o tome obavijestio aktualnog predsjednika SAD.
"I kada sam to rekao aktualnom američkom predsjedniku, on mi je odgovorio: 'Ja ću im ...', izvinjavam se, preneću kako je rekao - 'Ja ću im isprašiti tur'. A kroz deset dana moji podčinjeni, rukovoditelji Federalne službe sigurnosti, dobili su od svojih kolega iz Washingtona pismo: 'Mi smo podržavali i podržavaćemo odnose sa svim oporbenim snagama Rusije. I smatramo da imamo pravo to raditi i nadalje'", prisjetio se predsjednik Ruske Federacije.
Komentar: Teroriste, naciste... SAD nije briga sve dok se te iste skupine bore protiv nacija koje oni smatraju prijetnjom njihovoj hegemoniji.
Putin je također izjavio da se teroristi ne mogu koristiti za rješavanje političkih ili geopolitičkih zadataka.
"Ni u kom slučaju, nikada i nigdje. Ne treba čak ni pokušavati se teroristi iskoriste za rješavanje trenutnih političkih ili čak geopolitičkih zadataka, jer ako im se da podrška na jednom mjestu, oni će podići glavu na drugom i obavezno udariti na one koji su ih jučer podržavali ", rekao je Putin.
Ruski predsjednik je podsjetio i da je upozoravao zapadne partnere na moguće posljedice.
"Netko je tamo očito smatrao (potogovo specijalne službe zapadnih zemalja) da ako netko radi protiv njihovog glavnog geopolitičkog suparnika (što je Rusija, kako sada shvaćamo, u njihovoj svijesti bila i ostala), to je onda uvijek u njihovu korist. Ispostavilo se da nije tako ", dodao je Putin.
Zapad ipak nije žurio da "radosno dočeka" Rusiju
Od raspada SSSR-a ništa se kardinalno nije promijenilo, rekao je Putin i dodao da su Sovjeti bili u iluziji o brisanju ideoloških razlika sa zapadnim zemljama, ali da Zapad ipak nije žurio da "radosno dočeka" Rusiju.
Zapadne zemlje nakon raspada Sovjetskog Saveza trebalo je shvatiti da Rusija ima svoje geopolitičke interese i da se prema tome treba odnositi s poštovanjem, tragati za ravnotežom, smatra on.
"I nama se činilo da će s nestankom ideološke zaostavštine, koja je bivši Sovjetski Savez dijelila od ostatka civiliziranog svijeta, 'spasti okovi i da će nas sloboda radosno dočekati na ulazu i da će nas braća srdačno dočekati i predati nam loptu'. Ali 'braća' nisu toliko žurila. Ne samo da nam nisu predali nikakvu loptu, nego su sa zadovoljstvom uzeli sve ostatke one vojne moći koju je nekada imao Sovjetski Savez", rekao je Putin.
Ipak, kako je naveo predsjednik Rusije, ništa se kardinalno nije promijenilo.
"Ja sam o tome već govorio. Gotovo dvadeset godina radio sam u KGB, u kontraobaveštajnoj službi. I čak se meni činilo da će se s padom te ideološke pregrade, u vidu monopola vladajuće komunističke partije, sve iz korijena promijeniti. Ali ništa se nije promijenilo, jer i te proste stvari ne dolaze odjednom, a tu su još i geopolitički interesi, koji uopće nisu povezani s ideologijom", rekao je predsjednik.
"I tu je trebalo da naši partneri shvate da zemlja poput Rusije ne može nema svoje geopolitičke interese. I potrebno je da se s poštovanjem odnosimo jedni prema drugima, da tragamo za ravnotežom, za rješenjima koja svima odgovaraju", dodao je Putin.
Rusija će ići do kraja štiteći svoje interese
Rusija nije mogla odbaciti ljude koji su željeli da se vrate Ruskoj Federaciji i nisu htjeli biti pod vlašću ekstremnih nacionalista i banderovaca, izjavio je Putin.
Prema njegovim riječima, Rusija će ići do kraja štiteći svoje interese. Putin smatra da je u slučaju vraćanja Krima u sastav Ruske Federacije sve bilo učinjeno ispravno i ni zbog čega ne žali.
Predsjednik Rusije je u filmu "Predsjednik" izjavio da je najvažnije bilo shvatiti što žele ljudi koji žive u Krim.
"Ja sam im govorio da su za nas životno važno pitanje - ljudi. Ja ne znam kakve ćete vi interese štititi, ali mi ćemo, štiteći svoje, ići do kraja. I to je izuzetno važna stvar", rekao je Putin, objašnjavajući da je riječ o povijesnoj pravdi.
Republika Krim i grad Sevastopolj koji se nalazi na Krimskom poluotoku postali su ruski regioni nakon referenduma 16. ožujka 2014. godine, kada se više od 90 posto građana izjasnilo za istupanje tih regija iz sastava Ukrajine i za pripajanje Rusiji.
Komentar: Drugim riječima, Putin nije zauzeo ili okupirao Krim, ljudi su izabrali.
Mnogi su dvehiljaditih bili uvjereni da će Rusija prestati postojati
Putin je ispričao kako su mu šefovi i premijeri stranih država govorili o tome da su početkom dvehiljaditih smatrali da će Rusija prestati postojati u dotadašnjem obliku, nakon zaoštravanja situacije na Sjevernom Kavkazu.
"Ništa drugo nije bilo moguće učiniti osim ugušiti terorizam. Bilo je nemoguće dogovoriti se. Ja se odlično sjećam i, čini mi se da sam već govorio o tome, budući da sam bio direktor Federalne službe sigurnosti u to vrijeme, čitao sam razne operativne dokumente među kojima su i izvještaji o hvatanju međunarodnih terorista, u kojima su jedni drugima pisali: 'Sada je jedinstvena povijesna prilika, imamo mogućnost da otcepi Kavkaz od Rusije - sad ili nikad' ", ispričao je Putin u dokumentarcu.
Prema riječima predsjednika, rukovodstvu Ruske Federacije bilo je jasno da ako ne riješi tadašnju situaciju neće biti šanse da se sačuva zemlja.
"Upravo su u tom momentu praktično svi u svijetu shvaćali što se događa, osim, možda, nas samih (jer običan građanin nije mnogo ulazio u detalje). Meni su kasnije mnoge moje kolege, predsjednici, premijeri, govorili da su već odlučili da Rusija prestaje postojati u sadašnjem obliku. Pitanje je samo bilo kada će se to dogoditi i kakve će biti posljedice, imajući u vidu da je to velika nuklearna država", rekao je Putin.
Vladimir Putin je najvišu državnu poziciju prvi put zauzeo 2000. godine, kao vršitelj dužnosti, nakon ostavke dotadašnjeg predsjednika Rusije Borisa Jeljcina. U ožujku iste godine izabran je za predsjednika države, a četiri godine kasnije osvojio je novi mandat. Od 2008. do 2012. vodio je Vladu Ruske Federacije, a 2012. ponovno je pobijedio na predsjedničkim izborima.
Zapadna elita želi da Rusija prosi
Rusija ne narušava nikakva pravila igre, međunarodno pravo i povelju Ujedinjenih naroda, rekao je Vladimir Putin i dodao da se to tiče i problema u oblasti globalne sigurnosti.
Predsjednik Ruske Federacije smatra da Zapad Rusiju doživljava kao geopolitičkog suparnika i da nastoji zaustaviti njezin razvoj.
"Takozvani vladajući krugovi tih zemalja, elite - političke, ekonomske, vole nas kada smo siromašni, bijedni i kada stojimo s ispruženom rukom. Kako počnemo ispoljavamo neke svoje interese, oni osjećaju nekakav element geopolitičkog suparništva", izjavio je Putin.
"Duboko sam uvjeren da ne narušavamo nikakva pravila igre. Kada govorim o pravilima igre, imam u vidu prije svega međunarodno pravo, povelju Ujedinjenih naroda i sve što je s tim u vezi. To se tiče naših odnosa s Ukrajinom, to se tiče situacije u Krim, to se tiče našeg pozicioniranja u drugim dijelovima svijeta u borbi protiv međunarodnog terorizma", naglasio je Putin.
"Imam u vidu i naš odnos prema istupanju Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma o ograničenju proturaketne obrane. Kada mi počnemo govorimo o tome da nam prijeti, recimo, širenje NATO-a na Istok, približavanje vojne infrastrukture našim granicama, tada se (na Zapadu) javlja želja da nam se suprotstavi. I to je danas dobilo formu takozvanih sankcija", objasnio je Putin.
Sankcije, prema njegovim riječima, predstavljaju pokušaj da se zaustavi razvoj Rusije.
"A takve pokušaje mi gledamo tijekom cijele ruske povijesti, počevši od carskih vremena. Taj pokušaj zaustavljanja Rusije, ta politika je poznata odavno, stoljećima. Ničeg novog tu nema. Ali mi ne treba o tome previše misliti ", dodao je Putin.
Odnosi Rusije i Zapada pogoršali su se u vezi sa situacijom u Ukrajini. Krajem srpnja 2014. godine Europska unija i SAD su sa sankcija protiv pojedinaca i tvrtki iz Rusije prešli na mjere protiv cjelokupne ruske ekonomije. Rusija je kao odgovor ograničila uvoz prehrambenih proizvoda iz zemalja koje su joj uvele sankcije: SAD, zemalja Europske unije, Kanade, Australije i Norveške. Pod zabranom je uvoz govedine, svinjetine, peradi, mesnih prerađevina, ribe, voća, povrća i mliječnih proizvoda.
Putin bi mogao živjeti kao običan čovjek
Putin je rekao da može zamisliti svoj život izvan dužnosti šefa države.
"Pravo govoreći, to i nije neko pitanje. To je, zapravo, neka vrsta lakmus papira. Ako čovjek može vratiti u običan stan i da tamo živi, umjesto da bivstvuje u dvorskom interijeru, smatram da onda nije izgubio vezu s vanjskim svijetom. Potpuno mogu zamisliti život izvan ove dužnosti ", rekao je Putin.
Predsjednik se također prisjetio vremena kada je bio šef kabineta ministra i priznao da mu se taj posao vrlo dopadao. "To je konkretan, jasan posao, u svakom slučaju, usmjeren je na konkretna pitanja. I odmah je jasno da li si u nečemu pogriješio", ispričao je Putin.
Prema riječima Vladimira Putina, čovjek koji postane predsjednik države lišava se "normalnog života". "Ne možeš ići u kino, ne možeš tek tako otići u kazalište, ne možeš se prošetati po trgovinama", rekao je on.
Ipak, predsjednički život, kako je rekao nije lišen određenog smisla i zadovoljstva.
"To su mali gubici u usporedbi s onim što sudbina i narod daju ljudima koji se nađu na mom mjestu, a to je mogućnost da se maksimalno doprinese, da se učini sve što od mene, od nas, od onih koji rade na takvim pozicijama, ovisi, za svoju zemlju, za svoj narod", smatra ruski predsjednik.
Putin je na najvišu državnu poziciju prvi put dospio 2000. godine, kao vršitelj dužnosti, nakon ostavke tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina. U ožujku iste godine Putin je izabran za predsjednika države, a četiri godine kasnije na redovitim izborima ponovno je zauzeo tu poziciju. Od 2008. do 2012. bio je premijer Rusije, au ožujku 2012. ponovno je pobijedio na predsjedničkim izborima.
Komentari čitatelja
na naše novosti