Latvija je zemlja kojoj su tranzitni tokovi sve do nedavno generirali 10% BDP-a zemlje i ovaj sektor zapošljava oko 100 tisuća ljudi. Međutim, Rusija se odlučila za prebacivanje tranzita 50% ruskog tereta iz Latvije u ruske luke, što Rigu može koštati 20 do 30 tisuća radnih mjesta i gubitak 200 do 250 milijuna eura godišnje.

Latvija
Iako u Rusiji neki tvrde kako ova odluka nema veze s geopolitikom, prošle godine je čelnik državne korporacije izvijestio predsjednika Rusije o tome kako je u tijeku proces logističke preorijentacije iz baltičkih luka prema ruskima. Naravno, ovaj posao je mogao odraditi samo netko poput najbližeg Putinovog saveznika i njegovog posebnog izaslanika za transport, Sergeja Ivanova. Upravo on je na sastanku s glavnim transportnim kompanijama zemlje svima jasno dao do znanja kako do 2020. godine ruski teretni tranzit mora u potpunosti napustiti baltičke države.

Dakle, nijedan ruski teret za manje od tri godine ne bi trebao prolaziti kroz Litvu, Letoniju i Estoniju.

Riga moli Moskvu da poveća korištenje latvijskih luka

Koliko je situacija ozbiljna, vidjelo se na sastanku latvijsko-ruske međuvladine komisije, na kojem je Rusija pozvana da nastaviti koristiti latvijske luke za prijevoz robe, bez obzira na razvoj vlastitih luka na Baltičkom moru. Naime, provedbom ruskog plana koji ne želi "hraniti" baltičke ekonomije je došlo do oštrog pada tranzita u baltičkim lukama, a istovremeno se bilježi sve veći promet od ruskih baltičkih luka Ust-Luga, Primorsk, Vjisotsk, St. Petersburg, Viborg i Kalinjingrad.


Komentar: Panika u Latviji, Rusija prestaje hraniti ekonomiju baltičkih zemalja


Budući da se Rusija sve više okreće prema istoku i azijskim zemljama kako bi privukla nove robe, Latvija se nadala da će od toga imati više koristi.

Sada ministar prometa Latvije, Uldis Augulis, želi da u odnosima s Rusijom u ovom sektoru sve bude kao i prije.

"U posljednjih nekoliko godina pratimo ovaj trend s posebnim zanimanjem. Nadamo se da ćemo nastaviti suradnju i pozivamo Rusiju da nastaviti koristiti naše luke, unatoč činjenici da aktivno razvija i svoje", rekao je Uldis Augulis.

Augulis je osobito izrazio interes za rast kontejnerskog prometa iz Kine u Europu preko Rusije i Latvije. Riga je tu priliku htjela realizirati kroz rad međuvladine komisije, a zbog problema pada prometa u svojim lukama je sazvan poseban sastanak u Moskvi.

Međutim, Rusija vjerojatno neće promijeniti svoju strategiju i predati Latviji značajan dio teretnog prometa iz svojih luka.

U okviru međuvladinog sporazuma između dviju zemalja ne postoji dogovor o pomorskom prometu, nego samo o tranzitu tereta cestom. Na pozadini rasta cestovnog tranzita su se Moskva i Riga složili izdati dodatnih 3000 dozvola za svoje teretne kamione.

Dvije strane su također pristale na potpisivanje sporazuma o izravnom međunarodnom prijevozu željeznicom između Latvije i Rusije. Prema ministru Uldisu Augulisu, Latvija je već spremna potpisati dogovoreno, čim za to bude spremna i Rusija.

Krajem svibnja su izvori rekli da su željeznice od proljeća počele odbijati većinu željezničkog teretnog prijevoza u smjeru latvijskih luka. Osim toga, Rusija planira uspostaviti trajektnu tranzitnu vezu i povezati luku Ust-Luga s lukama u regiji Kalinjingrad, zaobilazeći sve tri baltičke zemlje.