© Sputnik
Ukrajinski predsednik Petro Porošenko izazvao je bes na društvenim mrežama, nakon što je na "Tviteru" objavio fotografiju Jevreja koje nacisti deportuju u koncentracione logore, tvrdeći da je reč o Ukrajincima koje transportuju u Sibir.
Porošenko je hteo da podseti na prisilne evakuacije stanovnika zapadne Ukrajine u Sibir u SSSR-u 1947. godine, ali je iskoristio fotografiju nastalu godinama pre toga u jevrejskom getu u Lođu u Poljskoj.
Grešku su primetili "tviteraši" koji su ismejali ukrajinskog predsednika zbog širenja "lažnih vesti".Predsednik Ukrajinskog jevrejskog komiteta Uduard Dolinski ocenio je Porošenkovu grešku kao "čudnu".
Fotografija koju je Porošenko iskoristio poznata je od ranije, a datira iz 1942. godine. Na njoj su prikazani Jevreji koji nose decu i lične stvari dok ih deportuju u logor Helmno.
"Danas je 70 godina od masovne deportacije stanovnika zapadne Ukrajine u Sibir i severne krajeve bivšeg Sovjetskog Saveza, pod kodnim nazivom 'Zapad'", napisao je Porošenko na svom profilu na "Fejsbuku".
"U samo jednom danu proterano je 76.000 ljudi, a namera je bila da se oslabi ukrajinski oslobodilački pokret", napisao je on.
Porošenkova greška je značajna i zbog toga što je Ukrajina optužena za veze sa nacizmom.
Komentar: Ukrajinska ustanička armija
Izložba u spomen Bandere, Šuheviča i njihovih sljedbenika, odgovornih za genocid nad Poljacima i Židovima, otvara se unatoč općepoznatoj činjenici da su za vrijeme Drugog svjetskog rata sve nacionalističke organizacije na okupiranim područjima Sovjetskog Saveza stvorene uz izravnu podršku i sudjelovanje Abwehra, vojne obavještajne i kontraobavještajne službe koja je u Njemačkoj do 1944. Bila pod zapovjedništvom Vrhovne komande Wehrmachta. Njemački povjesničari kategorički negiraju tvrdnje da je Ukrajinska ustanička armija ikada vodila oružane borbe protiv njemačkih okupacijskih snaga.
Prvi spomen na oružane formacije Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) nalazi se u dokumentu od 30. lipnja 1941. godine, koji govori o "potrebi suradnje s njemačkom vojskom protiv moskovske okupacije".
Predloženo je stvaranje "ukrajinsku vojske, koja će se boriti na strani Njemačke i biti uz njemačku vojsku sve dok ona ne pobijedi na svim frontama modernog rata", stoji u memorandumu datiranom 14. kolovoza 1941. Upućenom od strane Organizacije ukrajinskih nacionalista Njemačkoj. Do 1943. OUN razvija tezi da će "svaka vojna akcija protiv Nijemaca pomoći Staljinu, a glavni proklamirani cilj organizacije je borba protiv utjecaja boljševika i Moskve".
Tijekom 1943. je organizirana Ukrajinska ustanička armija (UPA), koja je počela pružati aktivni oružani otpor protiv velikih skupina sovjetskih partizana. 1943. i 1944. Ukrajinska ustanička armija u borbama protiv poljskih partizana surađuje s jedinicama SS divizije "Galicija" i njemačkim trupama.
Nakon oslobođenja Ukrajine od nacista, UPA počinje djelovati protiv Crvene armije, sovjetskih policijskih djelatnika, državnih službenika, aktivista i intelektualaca koji su došli s istoka zemlje. Prema arhivama Službe sigurnosti Ukrajine, od 1944. do 1953. godine je OUN-UPA počinila 4907 djela terorizma, 195 sabotaža, 120 napada na seoska vijeća i klubove. Tijekom poslijeratnog razdoblja je od strane ilegalne Ukrajinske ustaničke armije ubijeno 22 430 ljudi. Formalno su jedinice UPA rasformirane 3. rujna 1949. godine, ali su neke manje skupine bile aktivne sve do 1956. godine.
Komentar: Ukrajinska ustanička armija