Katrjuk se teretio da je kao pripadnik ukrajinskog 118. SS policijskog bataljona za račun i po naređenju Njemaca u Bjeloruskom selu Hatin 1943. učestvovao u jezivom zločinu kada je spaljeno 149 živih ljudi.
Prema ruskoj optužnici, Katrjuk je bio pripadnik ukrajinskog 118. SS policijskog bataljona od 1942. do 1944. godine. On je odbacio sve optužbe. Rusija je prije nekoliko sedmica tražila od Kanade izručenje Katrjuka Moskvi kako bi mu se sudilo za ratne zločine.
Kanadska vlada odbacila je zahtjev, rekavši da nikada neće priznati rusko pripajanje Krima i njeno miješanje u pitanja Ukrajine.
Komentar: Rusija nije okupirala Krim, stanovništvo je samo odabralo putem referenduma!
Krim je postao ruski region nakon referenduma na kojem se ogromna većina izašlih - 96,77 odsto, izjasnila za ujedinjenje sa Ruskom federacijom.
Njegov advokat Orest Rudzik rekao je da je Katrjuk umro prošle sedmice u 93. godini posle duge bolesti. Vijest o smrti Katrjuka objavljena je samo nekoliko sati pošto je Centar za Izrael i jevrejska pitanja saopštio da Otava treba da preduzme neophodne korake i osigura krivično gonjenje ukoliko se ustanovi da je kriv za ratne zločine počinjene u kolaboraciji sa nacistima.
Centru „Simon vizental“ 2012. godine pošlo je za rukom da nađu dokumenta koja potvrđuju da je Katrjuk lično ubijao seljane Hatina. Selo je uništeno za kaznu što su pružali pomoć bjeloruskim partizanima. Njemci su poslali ukrajinske naciste koji su se već pokazali u kaznenim ekspedicijama i mržnji prema Sovjetskom Savezu.
Osim toga, govorili su sličnim jezikom i nisu se libili da zađu među guste bjeloruske šume i močvare prepune partizana i sovjetskih jedinica zaostalih iza fronta u vrijeme povlačenja početkom rata. Oko 60 odsto teritorije Bjelorusije Njemci nikada nisu zauzeli, a partizani su snabdijevani vazdušnim putem te su raspolagali i artiljerijom.
Partizani su kod Hatina napali njemačku kolonu i ubili trojicu ukrajinskih esesovaca i dvojicu Njemaca, među kojima je bio i nosilac zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. i poznanik Adolfa Hitlera.
Odmazda je bila brza. Ukrajinski esesoovci prvo su u šumi naletjeli na 26 drvosječa i strijeljali ih. Potom su upali u Hatin i nagurali sve seljane u šupu od debala, a među njima je bilo i 75-oro djece.
Dokazi Centra „Simon Vizental“ i istraživanje švedskog istoričara Pera Andersa Rudlinga ukazali su da je zadatak Katrjuka bio da ubija ljude koji bi uspjeli da pobjegnu iz šupe u plamenu koja se rušila.
Komentar: Vlasti u Kanadi ne samo da su umješane u regrutiranje članova za ISIS (čak i maloljetnih djevojaka!), nego direktno podupiru neonacistički režim u Kijevu naoružanjem i obukom, a nedavno su zajedno s Ukrajinom i SAD-om glasali protiv rezolucije u kojoj se poziva na borbu protiv veličanja nacizma!