trump
Da li je postojala veza između uskraćivanja američke vojne pomoći Ukrajini i zahteva za sprovođenjem državne istrage o Bajdenovima? "Da li je bilo usluge za uslugu?"

To pitanje već mesecima ne da mira ovom gradu (Vašingtonu; prim. NS). "Odgovor je da", rekao je u sredu američki ambasador pri EU, Gordon Sondland, prilikom svedočenja pod zakletvom. Sondland je dodao da su predsednik Donald Tramp, državni sekretar Majk Pompeo, šef kabineta Bele kuće Mik Malvejni, savetnik za nacionalnu bezbednost Džon Bolton i potpredsednik Majk Pens svi bili povezani sa onim što se spremalo: "Znali su šta radimo i zbog čega (...) Svi su bili umešani. To nije bila tajna."

Dakle, kuda smo se sada uputili?

"POMIRITE SE S TIM"

Odbor za obaveštajne poslove i Odbor za pravosuđe Predstavničkog doma proslediće jedan ili više predmeta o opozivu protiv Trampa na glasanje, pri čemu će svaka od strana slediti stranačku liniju, a zatim će sve biti prosleđeno u Senat.

Opoziv se čini neizbežnim kao i bilo šta drugo u današnjoj politici. Neki posle Sondlandovog svedočenja vrše pritisak na Predstavnički dom da uspori proceduru, da baci širu mrežu i zatraži svedočenje pod zakletvom Pompea, Malvejnija, Pensa, Boltona i Đulijanija. Drugi pak pozivaju da se impičment u Domu nastavi po planu i da se deluje dok je gvožđe još vruće, kako bi se sve završilo pre sastanka članova partije u Ajovi i stranačkih izbora u Nju Hempširu.

Pošto je cilj fanatične antitrampovske grupacije opoziv, osuda i smena predsednika, a potom i nastavak podizanja građanskih i krivičnih optužnica, ovo bi mogla biti borba na život i smrt. Malvejni je možda pre mesec dana pokazao Beloj kući način na koji bi trebalo da se bori. Upitan da li je uskraćivanje pomoći Ukrajini dok istraga o Bajdenovima ne bude najavljena predstavljalo definiciju "usluge za uslugu", Malvejni je izjavio:
"Mi tako stalno radimo (...) u to nema sumnje (...) Zato smo zaustavili novac. Imam poruku za sve vas. Pomirite se s tim. U spoljnoj politici će uvek biti političkog uticaja." Dobrodošli u stvarni svet.
Iz razloga što se sastao sa predsednikom Vladimirom Zelenskim, Tramp je dobio pravo da zahteva od Ukrajine pokretanje istrage o njenoj najkorumpiranijoj firmi, Burizmi. Naročito nakon što je nespretnom sinu potpredsednika Džoa Bajdena dato mesto u odboru Burizme sa mesečnim primanjima od 50.000 dolara, svega nekoliko dana pošto je Džo zahtevao i dobio ostavku državnog tužioca i potpisao pozajmicu na milijardu dolara ovom trećem najkorumpiranijem režimu na planeti.

Često čitamo da su korupcijski navodi o sumnjivom dogovoru kojim je Hanter Bajden imenovan za člana odbora Burizme "neosnovani". Ko je sproveo istragu?

A šta da radimo sa krokodilskim suzama demokrata zbog toga što ukrajinski borci, koji se bore protiv separatista i Rusa u Donbasu, ginu usled nedostatka američkog oružja koje im je Tramp uskratio? Nije li to licemerje?

LICEMERJE NA DELU

Većina zvaničnika ukrajinske vlade nije ni bila svesna da je dopremanje vojne pomoći za koje je Kongres glasao zaustavljeno. A od 2014. kada je Rusija Vladimira Putina anektirala Krim i podržala separatiste u Donbasu, do 2017, predsednik Obama ograničio je vojnu pomoć Ukrajincima na "isporuku ćebadi i obroka", kao što je rekao pokojni senator Džon Mekejn.


Ako je Tramp ugrozio "nacionalnu bezbednost" sprečavajući dva meseca novu isporuku vojne pomoći, nije li Obama nacionalnu bezbednost doveo u još veću opasnost time što je Ukrajini godinama uskraćivao preko potrebnu pomoć?

Među profesionalnim službenicima u inostranstvu koji su ove nedelje svedočili pred Obaveštajnim odborom Adama Šifa, nijedan nije želeo sebe da dovede u vezu sa optužbama za "zločine" ili "podmićivanje" koji su počinjeni tokom kontroverznog telefonskog razgovora od 25. jula. Manjkavost slučaja koji su demokrate pokrenule vidi se i u neprestanoj eskalaciji optužbi. Najpre je Tramp bio kriv zbog funkcionisanja po principu "usluga za uslugu", potom zbog zloupotrebe vlasti, pa onda zbog toga što je gurnuo ukrajinske saveznike u borbu sa vukovima. Sledeća je bila optužba za podmićivanje.

Ali kako se može smatrati korupcijom ako predsednik, koji je odgovoran za pravično sprovođenje zakona, insistira na tome da režim koji je zavisan od američke pomoći istraži sukob interesa i potencijalnu korupciju u koju je upleten sin potpredsendika Amerike koji je na tome profitirao?

I pre prvog dana na funkciji, predsednik Tramp bio je na nišanu "duboke države" i njenih medija. Začeci zavere "Uhvati Trampa!" unutar "duboke države" sada su pod istragom ministra pravde i američkog tužioca za Konektikat Džona Durama. Istražuje se da li je bilo protivzakonitog ponašanja unutar američkog državnog aparata sa ciljem da se utiče na ishod izbora ili - u slučaju neuspeha - da se ukloni predsednik kojeg elita ne može da podnese.

Zaključak: Ukoliko ova država ne namerava da čitavu deceniju bude rascepana na delove, odluku da li će predsednik Tramp ostati na funkciji ili biti smenjen trebalo bi da donesu oni koji su ga postavili u Belu kuću, a ne fanatične pristalice Adama Šifa.

Neka narod odluči o sudbini i budućnosti predsednika Sjedinjenih Država. Na kraju krajeva, narod ga je i izabrao.



Preveo Luka Ugrica

Izvor Buchanan.org