ujguri
© Uighur.nl
Ujgurski militanti
Nakon što je usvojen zakon podrške pobunjenicima u Hong Kongu, koji je kao odgovor dobio kineske sankcije najvećim američkim nevladinim organizacijama koje su aktivne gotovo u cijelom svijetu i zabranu ulaska američkih vojnih brodova i zrakoplova na nadopunu u sve kineske zračne i pomorske luke, prije svega one u Hong Kongu, američki zakonodavci idu korak dalje.


Američki zakonodavci, kako se izvještava, namjeravaju izglasati takozvani "Zakon o podršci Xinjiangu", Novi zakon bi omogućio američkim vlastima da kazne Peking zbog navodnog kršenja ljudskih prava u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang na sjeverozapadu Kine.

S druge strane, pozivajući se na svoje izvore, glavni urednik kineskog i engleskog izdanja Global Timesa, Hu Xijin, rekao je da bi Peking mogao nametnuti "vizna ograničenja američkim dužnosnicima i zakonodavcima koji su upleteni u zlonamjerne radnje po pitanju Xinjianga".

"Na osnovu onoga što znam, budući da američki Kongres planira donijeti nacrt zakona koji se odnosi na Xinjiang, Kina može uvesti zabranu svim američkim dužnosnicima i zakonodavcima koji su provodili zlonamjerne aktivnosti po pitanju Xinjianga. Čak bi se moglo zabraniti svim vlasnicima američkih diplomatskih putovnica ulazak u Xinjiang", rekao je urednik kineskog državnog lista Hu Xijin.

Podsjetimo da je medijska hajka protiv Kine počela u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji, konkretno u agenciji Reuters i listu The New York Times, koji su "pronašli koncentracione logore za muslimanske Ujgure u Xinjiangu", pozivajući se na anonimne poruke koje je iz kineske regije navodno dobio Svjetski ujgurski kongres kojem je sjedište u Münchenu u Njemačkoj. Ovu organizaciju, koja nosi separatističko ime Istočni Turkestan, vode Rebiya Kadeer, koja "slučajno" živi u Virginiji u Sjedinjenim Državama, te Erkin Alptekin i Dolkun Isa iz Münchena.


Što se tiče američkih optužbi za kršenja ljudskih prava u Xinjiangu, one nisu potvrđene dokazima s terena.

Da u pokrajini postoje Centri za deradikalizaciju i resocijalizaciju pripadnika ujgurske manjine koji djeluju kroz zabranjenu separatističku Stranku istočnog Turkestana ili su u vezi s ekstremističkim i separatističkim organizacijama ETIM i ETESA u Turskoj, Peking uopće ne skriva. Ali se radi o neznatnom broju ljudi u odnosu na mirnu populaciju Ujgura od 11,3 milijuna ljudi, koliko ih živi u Xinjangu. Oko pola milijuna Ujgura živi izvan granica Kine, najviše u Kazahstanu u kojem ih živi 223 000, potom Uzbekistanu (55 000), Saudijskoj Arabiji (50 000), Kirgistanu (48 500), Turskoj (10 000), te po nekoliko tisuća u Australiji, Rusiji, Pakistanu, Sjedinjenim Državama i Japanu. Iako Svetski ujgurski kongres djeluje iz Münchena, Njemačka se kao zemlja ujgurske dijaspore ne spominje na popisu.

Ne spominje se ni Sirija, čije su obavještajne službe 2017. objavile popis stranih militanata na svom teritoriju, na kojem je bilo i 5000 Ujgura, uglavnom u redovima Al-Qaede i takozvane "Islamske države". Ostatak tih boraca se trenutno nalazi u pokrajini Idlib i militanti su Islamske stranke Turkestana.

"Oni misle da se tamo bore protiv Kine, jer je Kina saveznik Assada", rekao je istraživač Aymenn Jawad al Tamimi s američkog Foruma o Bliskom istoku.

Krajem kolovoza 2018. godine su mediji prenijeli da je Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije Ujedinjenih naroda izvijestio da je veliki broj etničkih Ujgura i drugih muslimanskih manjina zatočen u političkim "kampovima za reedukaciju" u Xinjiangu, često i na duži period, a da nisu optuženi ili suđeni, a izgovor je suprotstavljanje terorizmu i vjerskom ekstremizmu.

Komentirajući to pitanje, kinesko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da za to nema nikakvih dokaza i poručilo je da se njihove informacije razlikuju od činjeničnog stanja na terenu.

Tada je morao intervenirati glasnogovornik Ureda visokog povjerenika za ljudska prava UN-a (OHCHR), koji je potvrdio da navode o kineskim "logorima" nisu dali Ujedinjeni narodi, nego neovisni članovi odbora koji ne mogu govoriti u ime Ujedinjenih naroda kao cjeline. Naime, te su podatke, lažno se predstavljajući kao tijelo Ujedinjenih naroda, dali vanjski suradnici međunarodne organizacije, američka odvjetnica Gay McDougall i "tajna udruga" Kineskih branitelja za ljudska prava (CHRD).

Međutim, to je bilo dovoljno da korporativni mediji prenesu vijest koju je Reuters objavio pod eksplozivnim naslovom: "UN tvrdi kako Kina milijune Ujgura drži u tajnim kampovima". Ove netočne navode su istog trenutka prenijeli The New York Times i The Washington Post, ali i desetine velikih medijskih kuća, te stotine, ako ne i tisuće portala diljem svijeta. Čak je i Mehdi Hasan iz The Intercepta vijest prenio bez daha: "Kina je uhitila milijun muslimanskih Ujgura, kaže UN. Gdje je globalni bijes?" Pridružili su im se i katarska Al-Jazeera i turska državna medijska kuća TRT.

Znakovito je da velike muslimanske zemlje, poput Egipta, Alžira, Indonezije, Pakistana, Irana i drugih, pažljivo prenose ove poluinformacije, a narativ u tumačenju kineske politike im je puno blaži od britanskih i američkih novinara, zemalja koje uopće nemaju ujgursku dijasporu i dali su utočište samo pripadnicima takozvanih "disidentskih skupina", bolje rečeno ujgurskim separatistima i ekstremistima.

Tako je otkriveno i da je udruga koja je sastavila kratko izvješće o Kini primila sredstva od stranih vlada i usko je povezana sa spomenutim "disidentima" Iako je bilo više izvješća iz Xinjianga koja su govorila o "određenoj razini diskriminacije muslimana koji su se suočili s kineskim vlastima", informacije o logorima s milijun zatvorenika potječu isključivo iz medija i organizacija koje je financira američka vlada.

Prema kineskim vlastima, "logori" su Centri za stručno obrazovanje i osposobljavanje ljudi kako bi naučili jezik i kineske i regionalne zakone, te kako bi stekli neke profesionalne vještine, obzirom da znatan dio ujgurske populacije čine nomadi bez ikakve naobrazbe.

Peking također kaže da se sve provodi u skladu zakona o otporu ekstremizmu i terorizmu.

NAKON HONG KONGA SAD I XINJIANG

Jučer je Peking izrekao na početku spomenute kaznene mjere protiv Washingtona, a usvojene su kao odgovor na rasprostranjenu američku podršku prosvjedima i pobuni u Hong Kongu. Uvedene su sankcije nevladinim organizacijama i obustavljene su posjete američkih ratnih brodova i zrakoplova kineskim pomorskim i zračnim lukama. Sankcionirane organizacije su Nacionalni demokratski institut (NDI), Međunarodni republikanski institut (IRI), Nacionalna zaklada za razvoj demokracije (NED), Human Rights Watch (HRW) i Freedom House.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je nedavno "Zakon o ljudskim pravima i demokraciji u Hong Kongu" i drugi zakon kojim se zabranjuje izvoz američke posebne opreme za provođenje taktičkih zakona i nadzor masovnih prosvjeda u Hong Kongu, a tu je opremu kupovala lokalna policija kineske autonomne regije.


Zakoni su izmijenili postojeće zakonodavstvo kako bi se omogućila mogućnost uvođenja sankcija kršiteljima ljudskih prava u posebnoj administrativnoj regiji Kine, a na godišnjoj razini će SAD procjenjivati razinu autonomije Hong Konga od Kine. SAD smatraju da je Hong Kong zaseban trgovački entitet i da grad mora zadržati svoju autonomiju.

Prijedlog zakona koji se odnosi na Xinjiang mogao bi, navodno, "naštetiti interesima kineskih tvrtki, ali će Peking zbog toga samo ubrzati usvajanje svojih osvetničkih mjera", navodi The Global Times.

Kina se još nije službeno oglasila o ovom pitanju, ali ako američki zakonodavci budu pružili podršku ujgurskim separatistima, uopće ne treba sumnjati u usvajanje "kontrazakona" Kine.

Znakovito je da situacija eskalira u vrijeme kada je Washington najavio "skoro postizanje trgovinskog sporazuma s Kinom, koji bi trebao okončati trgovinski rat dvije svjetske ekonomske supersile". Za sada je nacrt "Zakona o podršci Xinjiangu" u izradi i treba biti usvojen u oba doma američkog Kongres i potpisan od strane predsjednika. Ako je ovo taktika američke uprave da u trgovinskim pregovorima dobije neke ustupke od Kine, uključujući sukobljavanje s kineskim vlastima po pitanju Hong Konga, onda bi se trebalo zapitati s kakvim je to savjetnicima okružen američki predsjednik? Iz svih izjava i odluka se vidi da Kina neće dopustiti kršenje svog suvereniteta, bez obzira koliko Washington zakona donio i koliko mediji pisali o "kršenju ljudskih prava" manjine za koju preko 99% Amerikanaca ne zna da postoji, ni gdje živi.