ujguri
© Gilles Sabrié za New York Times
Hui muslimani napuštaju džamiju u Linxiji, sjeverozapadnom kineskom gradu koji se često naziva "malom Mekom"
Islamski savez Xinjianga, iz sjeverozapadne kineske autonomne regije u kojoj živi muslimanska ujgurska manjina, jučer je izrazilo odlučno protivljenje usvajanju zakona koji se odnosi na Xinjiang, a potvrđen je od strane Zastupničkog doma Sjedinjenih Država.

Kao udruga koja predstavlja više od 10 milijuna muslimana, uključujući etničku skupinu Uygur na sjeverozapadu kineske autonomne regije Xinjiang, Islamski savez Xinjianga izrazio je odlučno protivljenje i oštru osudu takozvanog "Ujgurskog zakona o ljudskim pravima iz 2019.", koji je iskrivio i diskreditirao ljudska prava muslimana u Xinjiangu.

Udruga je upozorila i one koji pod krinkom ljudskih prava i religije bijelo nazivaju crnim.

"Samo mi muslimani Xinjianga imamo pravo govoriti o nama i našim ljudskim pravima", stoji u izjavi Islamskog saveza Xinjianga.

Podsjetimo, mjesecima zapadnim medijima kolaju izmišljene priče o "koncentracijskim logorima za muslimane Xinjianga", iako je riječ i Centrima za edukaciju i resocijalizaciju pripadnika ekstremističkih i separatističkih skupina ETIM i ETESA, kao Islamske stranke Turkestana koja se protiv Kine bori u Siriji.

Optužbe ove vrste dolaze od Svjetskog ujgurskog kongresa koji djeluje iz Münchena i američke savezne države Virginija, koji se poziva na izjave "mreže svojih ljudi na terenu". ETIM i ETESA godinama djeluju iz Turske, ali su u posljednje vrijeme smanjili svoje propagandne i terorističke aktivnosti, što se podudara s okretanjem Ankare Istoku i jačanjem veza Ankare sa službenim Pekingom.

U tom kontekstu vrijedi naglasiti da izvješća, koja kasnije objavljuje The new York Times i njima se služi i američki Kongres, sastavlja nekoliko desetaka disidenata s prebivalištem u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama, zemljama koje u pravilu ne žele biti dom ujgurske dijaspore.

S druge strane, zemlje s najvećim brojem Ujgura, kojih najviše ima u Kazahstanu u kojem ih živi 223 000, potom Uzbekistanu (55 000), te Kirgistanu (48 500) ne kritiziraju Kinu zbog ovog pitanja. Ako ćemo i prihvatiti činjenicu da zbog ekonomskih interesa središnje vlasti ovih zemalja ne žele kritizirati Peking, kako je moguće da nikakvih svjedočanstava ili optužbi nema od brojne ujgurske zajednice iz Središnje Azije i da je u sve bolje upućena mala skupina disidenata u Münchenu i Virginiji? Već ovo bi trebali biti dovoljno da se upitamo koliko vrijede njihova "svjedočanstva", prikupljena od anonimnih izvora iz sigurnosnih razloga.

VIDEO: Objava Islamskog saveza Xinjainga


Na sličan dokument, ali o situaciji s ljudskim pravima u Hong Kongu, Peking je prošlu put odgovorio uvođenjem sankcija najmoćnijim američkim nevladinim organizacijama. Sankcionirane organizacije su Nacionalni demokratski institut (NDI), Međunarodni republikanski institut (IRI), Nacionalna zaklada za razvoj demokracije (NED), Human Rights Watch (HRW) i Freedom House. Američkim vojnim brodovima i zrakoplovima je zabranjen ulazak u kineske pomorske i zračne luke, čak i u slučaju potrebe nadopune gorivom i osnovnim potrepštinama. Dokument o Xinjiangu još čeka odgovor Pekinga, ali će i on vjerojatno biti "recipročan" zakonu kojeg je usvojio američki Kongres.