CEDEAO je "transverzalna" asocijacija temeljena na sustavu CFA franaka i okuplja bivše francuske kolonije koje se njime koriste. To su Benin, Burkina Faso, Obala Slonovače, Gvineja Bisao, Mali, Niger, Senegal, Togo i bivše britanske kolonije Nigerija, Gana, Siera Leone i portugalski Cape Verde. Ove zemlje su kroz kolonijalni ugovor dužne 85% svojih novčanih rezervi davati Središnjoj banci Francuskoj. Procjenjuje se da Francuskoj takozvani "kolonijalni porez" svake godine donosi oko 500 milijardi CFA.
Ovo su ključne stavke "Kolonijalnog pakta" iz 1950. godine:
- Kolonijalni dug: Sve novonastale "nezavisne" države trebaju otplatiti infrastrukturu koju im je Francuska izgradila tijekom kolonizacije;
- Nacionalne rezerve: Sve bivše kolonije svoje novčane rezerve moraju deponirati u Središnjoj banci Francuske. Gruba je procjena da Francuska godišnje "ubere" oko 500 milijardi CFA od zemalja koje praktički i nemaju pristup svome novcu.
- Prirodni resursi: Francuska ima ekskluzivno pravo na novootkrivene prirodne resurse na teritorijama bivših kolonija.
- Javni natječaji: Bivše kolonije na natječajima moraju dati prednost francuskim kompanijama.
- Vojska i vojni savezi: Svi koji žele steći čin u vojskama svojih zemalja moraju proći obuku u Francuskoj. Države su obvezane na savezništvo s Francuskom u slučaju rata i imaju zabranu ulaska u vojne saveze s drugim zemljama.
- Službeni jezik: Obveza je da francuski bude službeni jezik tih zemalja i da se koristi kao jezik u obrazovnom sustavu.
- Podnošenje računa: Spomenute države Francuskoj moraju slati godišnja izvješća o svojim financijskim stanjima.
Komentar: Neokolonijalizam: 14 afričkih zemalja prisiljeno plaćati porez svom bivšem kolonizatoru - Francuskoj (2015.)
PRVI KORAK JE UČINJEN - AFRIKA SE UDALJAVA OD KOLONIJALNOG FRANKA
Kao što je bilo očekivano, na posljednjem sastanku čelnika bivših francuskih kolonija se Afrika odmaknula od CFA franka. Valuta, hvaljena zbog svoje sposobnosti održavanja novčane bilance koja se drugdje na kontinentu ne može postići, uvijek je bila uzrok prekomjernog uplitanja Francuske u afričku ekonomiju. Međutim, jučer je na konferenciji u Abidjanu, na kojoj je sudjelovao i francuski predsjednik Emmanuel Macron, učinjen prvi korak.
Na čelu središnje banke koja je zadužena za upravljanje međunarodnom valutom više neće biti francuski ekonomist, a zemlje Afrike i države koje sudjeluju u monetarnom sustavu više neće morati držati 50% svojih rezervi u trezorima Banke Francuske kao zalog za CFA franak.
PARIZ DRHTI?
Nove odredbe, uz postupne primjene u narednim godinama, ugrožavaju financijsku stabilnost Pariza, koji je zbog ogromnog javnog duga uvijek imao koristi od afričke monetarne politike. Povratak rezervi afričkih zemalja u domovinu je najveći udarac za Banku Francuske, koja je do sada mogla koristiti rezerve crnog kontinenta kada i kako je htjela za pokretanje francuskog gospodarstva.
Sporazum je sklopljen zbog još većeg rizika za Pariz, koji je mogao biti blokiran u bivšim kolonijama u i ostalim dijelovima "Kolonijalnog pakta", što bi uzrokovalo još veći problem dostupnosti sredstava. Uvjetno rečeno "kompromisno rješenje" omogućava Parizu da apsorbira udarac s manje problema i manje rizika za svoju ekonomiju, koju godinama podržava afričko bogatstvo.
Za afričke zemlje koje se oslobađaju valute u francuskom stilu, mogućnost raspolaganja vlastitom valutom omogućit će financijske manevre bez francuskog uplitanja u sferi donošenja odluka. Iako se mora naglasiti da je tečaj lokalne valute i dalje vezan za euro, Francuskoj će sada biti teže popuniti financijske praznine i izgubit će polugu međunarodne ucjene.
Istovremeno, afričke države bi nastavile uživati jamstva koja im nudi pokriće Banke Francuske, ali Pariz neće moći utjecati na prirodu njihovih trgovinskih odnosa s ostatkom svijeta.
PARIZ GUBI VLAST NAD CFA FRANKOM
Sporazum, postignut konsenzusom 14 zapadnoafričkih zemalja, trenutno ne uključuje zemlje središnjeg bloka, na koje će se i dalje primjenjivati prethodne odredbe. Međutim, uskoro će se ove prilagodbe primijeniti i na ostalih šest afričkih ekonomija. Ne treba zaboraviti da glavne rezerve ima Kamerun, koji nije u grupi zemalja koje su trenutno s Parizom razgovarale o monetarnom ugovoru.
Korak vrijedan kao nacionalno oslobođenje oružjem, možda i više
Rastuće međunarodne napetosti jednostavno nisu omogućile Macronu dodatnu odgodu i kupovanje vremena. Uzevši u obzir njegove trenutne bitke na više frontova, uključujući onu najtežu, unutar Francuske, logično je zaključiti da i nije mogao postupiti drugačije od prihvaćanja novih uvjeta bivših kolonija.
Iako sporazum Afriku još nije učinio potpuno neovisnom od Francuske, on je označio važan korak u ekonomskoj i financijskoj povijesti bivših francuskih kolonija, odlučnijih više nego ikad da jednog dana postanu potpuno neovisne od Pariza.
All Africa



Komentar: Pogledajte također: