lukašenko
© Tut.By putem Reutersa
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel potvrdio je uvođenje sankcija EU protiv Bjelorusije tj. njezinih službenika, ali i kazao kako na sankcijskom spisku nema Aleksandra Lukašenka. Sankcije se uvode od 2. listopada protiv 40-ak službenih osoba te zemlje, krivih, prema mišljenju EU, "za krivotvorenje izbora i kršenje ljudskih prava", kazao je Michel. "U petak će, pismenom procedurom biti realiziran crni spisak za oko 40 imena", kazao je dužnosnik EU, dodavši, kako se radi o "jasnom signalu" koji svjedoči o potpori EU bjeloruskoj građanskoj zajednici, slobodi medija i slobodi govora u Bjelorusiji.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako su te sankcije utvrđene već ranije i da se odnose na one koji su odgovorni za primjenu nasilja i krivotvorenje izbora.


Komentar: Lagani logički problem: ako su rezultati izbora namješteni, kako oni znaju stvarne rezultate? Lukašenko je službeno dobio 80% glasova. Znaju li zapravo da nije dobio 60% glasova? Ne znaju, jer ne mogu znati.


Prvog dana dvodnevnog summita EU vođe zemalja članica raspravljali su o stanju u Istočnom Sredozemlju i odnosu s Turskom, dijalogu s Kinom, stanju u Bjelorusiji, eskalaciji sukoba u Nagorno Karabahu, kao i trovanju ruskog oporbenog aktiviste Alekseia Navalnog. U svezi ovog posljednjeg Charles Michel je izjavio kako "mi osuđujemo korištenje kemijskog oružja", ne precizirajući tko ga je i gdje koristio. Pozvao je na transparentnu istragu tog slučaja i obećao kako će se vođe EU vratiti na tu temu na idućem summitu EU sredinom listopada.

Za komentar ovih vijesti upitali smo našeg urednika Zorana Metera, koji je kazao slijedeće:

Iz svega ovoga vidljiv je veliki oprez EU oko triju ključnih pitanja koja su čistog geopolitičkog karaktera (Bjelorusija, Turska, i Navalni te s njim povezana sudbina ruskog plinovoda Sjeverni tok 2), što je i razumljivo s obzirom na činjenicu da je Europskoj uniji upravo o vanjskopolitičkim pitanjima i najteže postići kompromis, i da je za donošenje službenih odluka takvoga karaktera nužan konsenzus svih država članica a toga nema niti po jednom od triju navedenih tematika. I Navalny, kako se danas navodi, tek treba doći na dnevni red jer je jasno koje se igre vode u pozadini te afere i da Bruxselles nema namjeru ići "grlom u jagode". Slično je i po pitanju Turske, a što sve skupa ukazuje koliko je EU daleko od svojih želja za pozicioniranjem u jednog od ključnih globalnih geopolitičkih igrača.

Ali naizgled je apsurdno, kaže dalje Meter, da na spomenutom sankcijskom spisku EU protiv Bjelorusije nema i Aleksandra Lukašenka, a da predsjednica EK navodi kako su na njemu sve odgovorne osobe u Bjelorusiji za krivotvorenje izbora i kršenje ljudskih prava. Također je, prije nekoliko dana, i francuski čelnik Macron Lukašenka nazvao diktatorom čiju vlast Zapad nikada neće prihvatiti, i pozvao je tu istu EU da protiv njega uvede sankcije. "Pa molim vas, tko to u Minsku donosi ključne odluke i tko se to okoristio, kako EU kaže krivotvorenjem izbora - ako ne Lukašenko", pita se Meter, i dodaje, kako je jasno da je EU svjesna pobjede Lukašenka nad oporbom, koja, nakon što je Putin iza njega otvoreno stao, više nije u mogućnosti uličnim prosvjedima dovesti do smjene vlasti.

Drugim riječima, EU je po ovom pitanju odigrala onako kako je jedino i mogla - pragmatično, izostavivši Lukašenka iz sankcijskog spiska i time ostavljajući "pritvorena vrata" za dijalog s Minskom. S kim bi to Bruxelles u buduće razgovarao ako ne s ključnom osobom te zemlje? Jer ne zaboravimo, kaže Meter, Bjelorusija je svih ovih godina aktivno radila s EU na uspostavi jedne, po obje strane prihvatljive suradnje, poput one u okviru istočnog partnerstva i sl. Lukašenkova Bjelorusija posljednju je godinu intenzivirala i kontakte sa SAD-om, a u veljači ove godine u Minsku je bio i državni tajnik Mike Pompeo koji je čak i pohvalio pozitivne pomake po pitanju stanja ljudskih prava u toj zemlji.

Glupi su svi oni koji sve to iz nekog razloga ne vide ili ne žele vidjeti, i koji inzistiraju na kažnjavanju Lukašenka, navodi Meter i pritom podsjeća na američkog predsjedničkog kandidata Joe Bidena. Upravo je on nedavno oštro kritizirao Trumpa zašto se ovaj nije izjasnio o potrebi uvođenja sankcija protiv Lukašenka. "O tome sam nedavno i govorio, upozoravajući na činjenicu kako je Trump po tom pitanju puno dalekovidniji od Bidena i da ne želi zatvarati vrata za buduće kontakte Bjelorusije sa SAD-om. Osim toga Trump dobro zna da je Bjelorusija životno važna zemlja za Rusiju i da je ova ne namjerava prepustiti Zapadu pod bilo koju cijenu.


Komentar: Zašto je Biden optužio Trumpa za ignoriranje "trovanja" Navalnog


Kada imamo u vidu što je sve Rusija poduzela po pitanju Ukrajine nakon revolucije 2014.g., nije teško zamisliti što bi tek učinila za Bjelorusiju s kojom ima puno čvršće veze negoli je to tada imala s Ukrajinom. Otvarati novi front protiv Moskve zbog jedne Bjelorusije, zemlje s relativno malim demografskim potencijalom i bez ikakvih prirodnih resursa Trump sigurno ne namjerava", navodi Meter, i zaključuje, kako je EU zapravo napravila dobar potez gledano za nju samu - kao cjelinu, ali da će se pojedine članice sigurno osjećati izigrano - prije svega Poljska, Latvija i Litva - koje su prema Bjelorusiji i Lukašenku "otovorile ratni front".