svijet kriza
Zahvaljujući jednostavnom respiratornom virusu, 2020. bila je godina preokreta kao nijedna druga dosad i možda će predočiti mračan novi svijet čovječanstvu u kojem mi zapravo ne posjedujemo ništa i nemamo pravo na privatnost.

2020. bila je godina preokreta: koronavirus, pregovori o Brexitu i natjecanje za popularnost između Trumpa i Bidena, gdje su se dvije glave iste kapitalističke hidre potukle oko toga tko će biti POTUS, događaji su koji su se pobrinuli za to da 2020. bude godina koja se neće zaboraviti u skorije vrijeme.

Niti rat, terorizam niti prirodne katastrofe nisu uspjeli u cijelosti zaustaviti svijet, nanijeti veliku ekonomsku štetu ili utjecati na način na koji živimo onako kako je to uspjelo običnom respiratornom virusu, koji u nekom obliku postoji barem 10.000 godina i koji kod većine izaziva blagu bolest. Do sada je umrlo preko 1.8 milijuna, a u listopadu je WHO procijenio da je 10 % svjetske populacije ili čak 760 milijuna ljudi moglo biti zaraženo koronavirusom.

Prema Oxfamu, koronavirus je svijet koštao 11,7 bilijuna dolara, od čega je 83 posto tog iznosa potrošilo 36 bogatih zemalja. Milijuni širom svijeta izgubili su posao, a dodatni milijuni će ih slijediti i godine. Brojne poznate trgovine na ulicama propale su samo u Velikoj Britaniji. Nema sumnje, s oduzetim kućama, ove će lance otkupljivati bogati investitori ili velike tvrtke kako bi se dodatno ubrzalo ubijanje ekonomije.

Ekonomska šteta može biti prolazna, ali njezini su dugoročni učinci na živote ljudi dugotrajni; što su mlađi oni koji su pogođeni, to je dugoročni nedostatak veći. Po prvi puta u svojoj povijesti od sedam desetljeća, UN-ova agencija Unicef pomaže u prehrani sve većeg broja britanske djece, jer nejednakosti između najbogatijih i najsiromašnijih u Velikoj Britaniji, već nakon značajnih godina smanjenja i štednje, rastu.


OBRAZOVANJE, OBRAZOVANJE, OBRAZOVANJE?

Škole u 188 zemalja bile su prisiljene na zatvaranje na različita razdoblja 2020. godine, što je utjecalo na obrazovanje više od milijarde djece i mladih, uključujući nekoliko milijuna u Velikoj Britaniji. Naravno, neće svi učenici patiti jednako jer su bogatiji roditelji trošili 30 % više vremena pomažući svojoj djeci na učenje, u usporedbi sa siromašnijim kolegama. Bogati također imaju pristup boljim resursima za učenje i vjerojatnije je da će ulagati u privatnu nastavu.

Prema London School of Economics, 2,5 milijuna školaraca u Velikoj Britaniji nije pohađalo nikakav oblik školovanja niti poduke za vrijeme mjera zaključavanja, vjerojatno trošeći svoje vrijeme prilijepljeni za zaslone svojih televizora ili pametnih telefona. Time su se ta djeca našla u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na njihove školske kolege koji su imali pristup obrazovanju, što se i vidjelo nakon povratka u obrazovne ustanove.

Parafrazirajući poznatog engleskog pisca Charlesa Dickensa, 2020. je godina najboljeg i najgoreg vremena: ovisno o tome tko ste. Svjetskih 2.200 milijardera na svoje proračune dodalo si je dodatna dva bilijuna dolara tijekom prošle godine. Primjerice, vlasnik Amazona i najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos postao je bogatiji za dodatnih 67,5 milijardi dolara, dok je svijet bio prisiljen koristiti njegovu korporaciju u nedostatku alternativa.

NIKADA NE TREBA DOPUSTITI DA DOBRA KRIZA PROPADNE

Značajan broj osoba koje su ostale bez poslova možda neće imati posao na koji će se moći vratiti. Tijekom prošle godine došlo je do povećanog usvajanja tehnologija automatizacije, a šest milijuna radnika u Velikoj Britaniji, posebno onih koji su prije bili zaposleni u ugostiteljstvu, slobodnoj i maloprodajnoj industriji, došlo je u opasnost da ih zamijene strojevi. Bez plaće, bolovanja, mirovina, sindikata ili 40-satnog radnog tjedna: kapitalistički san. Elisabeth Reynolds, izvršna direktorica radne skupine "Massachusetts Institute of Technology" za rad u budućnosti, komentira: "Pošteno je pretpostaviti da su neke tvrtke naučile kako održavati svoju produktivnost s manje radnika i da se neće odreći onoga što su naučile."

ŠTO NAS ČEKA U BUDUĆNOSTI?

Čak i ako sve veći broj dostupnih cjepiva vrati povratak na "stari poredak" iz 2019. godine, kada smo mogli organizirati zabave, družiti se na otvorenom, putovati u inozemstvo ili prisustvovati političkim skupovima, život kakvog smo nekada poznavali nikada se više neće vratiti.

Objava na blogu koja je preuzeta s originalne objave, objavljene na internetskoj stranici Svjetskog ekonomskog foruma zamišlja ili upozorava nas na svijet iz bliske budućnosti u kojem ne posjedujemo ništa, nemamo pravo na privatnost, a opet živimo blaženim životom. Ako se tako nešto dogodi, to neće biti radnički raj ili komunistička utopija, koju su predviđali marksisti i lenjinisti. Prije će nalikovati pravom paklu, koji će objediniti najgore od komunističkog totalitarizma i najgoru odvojenu bešćutnost kapitalizma prema onima koji se budu smatrali potrošnima, koji će biti stavljeni u isti koš, s "militantima" koji budu drugačije razmišljali.