Mevlut Cavusoglu

Mevlut Cavusoglu, ministar vanjskih poslova Turske
Turska ostaje neutralna u krizi između Rusije i Ukrajine, ali je spremna podržati diplomatske napore usmjerene na njezino rješavanje, izjavio je u četvrtak, 15. travnja, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu (info: Daily Sabah).

"Postoje problemi u Donbassu, ali postoje i sporazumi iz Minska. Nudimo stranama da taj problem riješe mirno i diplomatski. Turska podržava teritorijalni integritet bilo koje zemlje - Ukrajine, Rusije i svih ostalih. Gradimo odnose i s Rusijom i s Ukrajinom. Naši odnosi između svake države ne bi trebali utjecati na odnose s drugim zemljama. U krizi između Rusije i Ukrajine ne podržavamo nijednu stranu", izjavio je Mevlut Cavusoglu u programu turske televizije NTV.

Dodao je kako je politika Turske "jasna za sve probleme, uključujući Krim".

"Iskreno i otvoreno dijelimo svoje stavove s obje strane, imamo konstruktivnu politiku. Sada se situacija počela smirivati, što nas čini sretnima. Turska je spremna dati svoj doprinos ovom procesu", zaključio je Cavusoglu.

Ovu je izjavu šefa turske diplomacije potrebno proanalizirati iz dva aspekta:

prvo, prekjučerašnji telefonski poziv američkog predsjednika Joe Bidena ruskom kolegi Vladimiru Putinu s pozivom na zajednički sastanak; i drugo, jasan i kategorički stav Rusije i njen nedavni poziv Turskoj i drugim zemljama da ne podgrijavaju "ukrajinske militarističke osjećaje" (izjava dana osobno od strane Sergeja Lavrova, ruskog ministra vanjskih poslova, koju smo objavili i na ovom portalu), jer se vlada u Kijevu može upustiti "u nepromišljene poteze", koji bi za nju mogli završiti loše.

Što se tiče onog prvog - ukoliko do bilo kakvog napretka u američko-ruskim odnosima dođe, on će automatski u stranu gurnuti sve ostale - puno manje igrače, ili, kako sam ih nedavno nazvao - "geopolitičke patuljke", koji, nerijetko, zbog osobnih političkih ciljeva njihovih vođa i tzv. nacionalnih interesa gotovo pa guraju dvije nuklearne velesile u sukob jedne s drugom. Je li se Turska u tome prepoznala, prosudite sami nakon što pročitate ovaj tekst u cijelosti.

Što se tiče spomenutog drugog aspekta, treba naglasiti kako je navedeno upozorenje Sergeja Lavrova drugim državama, da ne podgrijavaju sukob u Ukrajini, izrečeno svega dan nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ugostio ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog i njegovu suprugu Elenu. T

om je prigodom Erdogan na zajedničkoj medijskoj konferenciji sa Zelenskim, iznova, po tko zna koji put ponovio kako Ankara ne priznaje "rusku aneksiju Krima", a dogovoreno je i slanje novih turskih bespilotnih letjelica (dronova) Bayraktar ukrajinskoj vojsci. Uz to, podržao je ulazak Ukrajine u NATO savez, ali i tzv, Krimsku platformu koju pokreće Kijev, koja ima za cilj uspostavu teritorijalnog integriteta zemlje, naravno - uključno (i prije svega) i Krima.

To je, očito. i bila "kap" koja je "prelila čašu" ruskog strpljenja (treba naglasiti kako je Erdogan samo dan ranije, o brojnim međunarodnim problemima telefonski razgovarao s ruskim kolegom Putinom).

Osim navedenog otvorenog političkog upozorenja Turskoj, već idući dan stigla je i praktična reakcija Moskve: ruske zračne kompanije obustavile su sve letove za Tursku (i Tanzanjju, ovu, vjerojatno, kao fol) zbog naglog porasta oboljelih od koronavirusa Covid-19 posljednjih dana u te dvije zemlje. Prema podacima ruskih turoperatora, do sada je bilo registrirano čak 6 milijuna ruskih turista koji namjeravaju provesti odmor u turskim ljetovalištima (Tanzanija je, naravno, u tom smislu posve irelevantna). Radi se, dakle, o golemim deviznim iznosima koje Rusi planiraju položiti u tursku državnu riznicu - itekako ispražnjenu zbog gospodarskih posljedica globalne pandemije.

Nakon današnjeg "posipanja pepelom" turskog šefa diplomacije, ne treba sumnjati da će se ruski letovi prema turskim ljetovalištima prije turističke sezone opet uspostaviti (osim, naravno, u slučaju stvarno krajnje lošeg epidemiološkog stanja koje bi izmaklo kontroli turskim vlastima).

Kada svemu ovom dodamo i činjenicu da američki predsjednik Joe Biden i tri mjeseca nakon inauguracije nije telefonski nazvao turskog kolegu Erdogana (a to je do sada učinio s više od 50 svjetskih državnika, od prekjučer uključno i s ruskim predsjednikom Putinom), nije teško pretpostaviti o kakvom se znaku radi i što o Erdoganovoj politici misli šef američke administracije.

Biden od Turske ne očekuje ništa drugo nego da se "vrati" u krug "civiliziranih zapadnih zemalja" u sklopu njegovog pokrenutog plana "prelistavanja" Zapadnih država i provjere kvalitete njihovih odnosa s SAD-om u kontekstu rastućeg rivalstva te zemlje s Rusijom i Kinom. One zemlje, koje mu se u tom smislu ne svide, Biden će nastojat disciplinirati i vratiti na "pravi put".

U tim i takvim okolnostima Erdoganu je sada najmanje stalo do zaoštravanja tursko-ruskih odnosa, tim više što ih je osobno s Putinom godinama mukotrpno gradio i doveo na nikad viđenu razinu suradnje, neovisno o različitim pogledima na brojne regionalne i globalne probleme. Ukrajina je, svakako, jedna od njih.

Osim toga, nemali je broj i onih koji na Zapadu ne bi imali baš ništa protiv izbijanja ne samo otvorenog političkog sukoba između Moskve i Ankare, već i njihovog klasičnog ratnog obračunavanja, kao da bi se to moglo ograničiti samo na te dvije zemlje.

Upravo na neugodnu poziciju Turske, koju se gura u sukob s Rusijom koji ni jedna ni druga zemlja ne žele, nedavno upozorava i ugledni turski provladin medij Yeni Şafak, O tome sam izvijestio u analizi koju vrijedi pročitati.
"Sve su prijetnje iz SAD-a usmjerene na nas. SAD i NATO možda žele podržati Ukrajinu i odgurnuti Rusiju od Zapada. Međutim, to će također pogurati Tursku prema smrtonosnom izboru. Oni će eskalirati napetosti u Crnom moru do te mjere da će Turska biti upitana: "Jeste li s nama ili s Rusijom?" Stoga će Tursku, zemlju koja je iznijela velike geopolitičke inicijative na svim područjima, od Karabaha do Libije, od Sirije do Egejskog mora, gurnuti u slijepu ulicu. Koliko je ukrajinska kriza usmjerena na to da Rusiju stjera u kut, ona je jednako loša i protiv Turske", navodi, između ostalog, glavni urednik spomenutog turskog medija.
I za sam kraj, a što je vrlo bitno: Turska je današnjom objavom svog ministra vanjskih poslova učinila ono što joj, kao racionalno, jedino i preostaje. Proglašavanjem neutralnosti u krizi između Rusije i Ukrajine - Ankara de facto proglašava i neutralnost u geopolitičkom sukobu između SAD-a i Rusije u koji se ne namjerava uključivati. Jer Ukrajina je "bojišnica" koja u velikoj mjeri rješava pitanje globalnog geopolitičkog pobjednika i u kojoj je Washington snažno na strani Kijeva. Što će zbog ove odluke Ankare biti dalje, za sada nećemo nagađati.