lavrov
© Pres-služba MID RF
U subotu se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Istanbulu radi razgovora. Na sastanku je Erdogan nagovjestio da će Ankara i Kijev proširiti svoje "strateško partnerstvo" i obećao da će Turska nastaviti da ne priznaje Rusku "aneksiju" Krima.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je Tursku i druge države da se ne uključuju u podgrijavanje ukrajinskog militarizma usred zabrinutosti da bi se Kijev mogao spremiti za pokretanje nove ofanzive protiv otcjepljenja Donbasa.
"Toplo preporučujemo svim odgovornim državama sa kojima smo u kontaktu - među njima i Turskoj, da analiziraju situaciju, beskrajne militarističke izjave režima u Kijevu. Upozoravamo ih da ne podstiču ta militaristička osjećanja", rekao je Lavrov, razgovarajući sa novinarima u Kairu nakon sastanka sa svojim egipatskim kolegom Samehom Šoukriem.
Lavrov je podsjetio da je 2014. godine slično podsticanje iz inostranstva podstaklo elemente ukrajinske elite da izvrše protivustavni državni udar, nakon čega su "nove vlasti u Kijevu - pučisti izvršili agresiju na svoj narod".
"Stoga, kada predstavnici administracije Zelenskog izjavljuju da Kijev ne planira ništa u Donbasu, jer Kijev ne može da se bori protiv sopstvenog naroda, to nije tačno. Kijev, poslije "revolucije dostojanstva", koja je u stvari bila neustavni puč, napao je sopstveni narod i od tada vodi rat protiv sopstvenog naroda, proglašavajući ga teroristima", naglasio je Lavrov, misleći na stanovnike istočne Ukrajine.

Narod Donbasa, rekao je, "nije napao nikoga u ostatku Ukrajine, već je samo zatražio da ga ostave na miru da shvati šta se događa nakon što su neonacisti osvojili vlast u Kijevu i odmah počeli da djeluju protiv prava stanovništva vlastite države koje govori ruski".
Ministar inostranih poslova nastavio je sa pitanjem koje ciljeve Sjedinjene Države teže postići razmještanjem trupa i ratnih brodova u Ukrajini, hiljadama kilometara od samih američkih obala.
"Što se tiče vojnih aktivnosti Sjedinjenih Država, uključujući razmještanje brodova na Crno more, što se odvija redovno, trenutno se to radi naročito energično i prati se agresivna retorika", rekao je Lavrov.

"Pitaju nas šta Rusija radi na granici sa Ukrajinom. Odgovor je vrlo jednostavan - mi živimo ovdje, ovo je naša zemlja. Ali ono što Sjedinjene Države rade preko svojih ratnih brodova i trupa, koje neprestano organizuju neku vrstu događaja u Ukrajini pod pokroviteljstvom NATO-a, hiljadama kilometara od američke teritorije - ovo pitanje i dalje ostaje bez odgovora", naglasio je diplomata.

ZAHUKTAVANJE SUKOBA U DONBASU

Komentari Lavrova dolaze usred zaoštravanja zabrinutosti da ukrajinske vlasti možda pripremaju novu ofanzivu kako bi povratile kontrolu nad otcjepljenim teritorijama Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine. Regioni su se odvojili od Kijeva u martu i aprilu 2014. godine nakon državnog udara u februaru 2014. godine, tokom kojeg je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut nakon višednevnih uličnih protesta koji su kulminirali krvavim napadima na snage bezbjednosti i demonstrante podjednako od strane misterioznih snajpera. U maju 2014. Kijev je započeo vojnu operaciju kako bi pokušao da povrati kontrolu nad pobunjenim istočnim provincijama.

Rat u Donbasu je zamrznut početkom 2015. godine, a lideri Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke sastali su se u Minsku, Bjelorusija, da potpišu takozvani Minski sporazum, kojim se Kijev poziva da dodijeli autonomiju otcjepljenom Donbasu u zamjenu za formalni povratak pod ukrajinsku jurisdikciju. Od tada se u regionu odvijao nelagodan prekid vatre isprekidan rafalnim borbama, ali Kijev nije uspio da ispuni svoje obaveze prema sporazumima, zamrzavajući tako proces reintegracije.


Komentar: Ukrajina ni na koji način nije ozbiljno shvatila Minski sporazum.

Posljednjih nedjelja vlasti Donbasa i komandanti milicije izvijestili su o pojačanim provokacijama u vidu granatiranja i snajperskih napada duž linija dodira i izrazili bojazan da bi se Kijev mogao pripremiti za pokretanje velike ofanzive.

Ovi strahovi su pojačani izvještajima da Ukrajina nastavlja kupovinu i lokalizaciju naoružanih dronova turske proizvodnje. Istu vrstu bespilotnih letjelica isporučila je Ankara Azerbejdžanu prošle godine za uspješniju ofanzivu na otcjepljeni region Nagorno-Karabah, naseljen Jermenima.