putin
Bivši američki veleposlanik u Njemačkoj, Richard Burt, za talijanski medij Corriere della Sera kazao je kako smatra greškom širenje Sjevernoatlantskog saveza pod izlikom širenja demokracije i da Rusija treba imati određena jamstva za svoju sigurnost.

U intervjuu objavljenom u nedjelju, 16. siječnja, u spomenutom talijanskom mediju Burt je kazao slijedeće.

"Nikada nije bilo formalnog obećanja da se NATO neće širiti na istok. No, iskreno, u godinama koje su uslijedile nakon Hladnog rata, nije bilo čak ni namjere da se savez proširi na sadašnje razmjere.

Tada su mnogi počeli vjerovati da je NATO projekt za širenje demokracije, a one države koje su se pridružile savezu postale su demokratske. Ali ovo je pogreška", rekao je 74-godišnji Bert, koji je predstavljao Sjedinjene Države na konzultacijama sa SSSR-om u pripremi Ugovora o smanjenju i ograničavanju strateškog naoružanja (START-1), potpisanog 1991. godine i koji je stupio na snagu godine. 1994. godine.

Prema riječima američkog diplomata, koji je sada konzultant za geopolitička pitanja, ovotjedni razgovori između predstavnika Moskve i Washingtona u Ženevi, Bruxellesu i Beču bili su uspješni za rusku diplomaciju.

"Bit je Ukrajina. Dio Zapada razumije ili počinje shvaćati da postoji strukturni problem unutar ukrajinske krize. Jasno je da SAD i NATO neće rasporediti snage na terenu za obranu Kijeva. Joseph Biden sigurno neće. Stoga je apsolutno potrebno pronaći kompromisnu formulu, koja bez formalnog jamstva Rusiji da Ukrajina nikada neće biti dio NATO-a, navodi da Kijev u ovom trenutku nije kandidat spreman za ulazak. U ovim pregovorima bit će potrebno malo kreativnosti, kako bi Rusi bili sigurni po ovom za njih egzistencijalnom pitanju. Može se smisliti finska opcija. Problem je u tome što je Helsinki vrlo mudro vodio svoje odnose s Moskvom tijekom Hladnog rata. To nije slučaj s Ukrajincima", navodi Burt.


Komentar: Pitanje je koliko je Zapadu stalo do kraja krize s Ukrajinom - svojom marionetom. Pokrenuli su posrednički rat s Rusijim organizirajući 'Majdan' svrgavanjem vlade i postavljanjem poslušnika. Željeli su presjeći sve 'mostove' koji bi spajali Rusiju s Europom. Također su dobili svojevrsnu polugu za slabljenje Rusije (bar su tako priželjkivali) kroz sankcije koje su nametali toj zemlji, optužujući je za destabilizaciju te iste Ukrajine.


Na upit novinara kakvu igru ​​Vladimir Putin igra sa Zapadom, američki diplomat kazao je slijedeće:

"Nitko zapravo ne zna njegove namjere. Ali mislim da je prošli tjedan bio važan. Mobilizirajući preko 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, Putin je nastojao skrenuti pozornost Zapadnjaka, a posebno Amerikanaca na svoje viđenje ruskih sigurnosnih problema. Budimo oprezni, tema je to koja mu je duboko prirasla srcu već više od desetljeća. Vratimo li se unatrag, upravo je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 2007. ruski predsjednik održao vrlo oštar govor protiv Zapada: sve ono što su posljednjih dana ponavljali Lavrov ili Rjabkov nalazi se u tom govoru. Putin godinama pokušava natjerati Zapad da se pozabavi njegovom zabrinutošću, osjećajem da su od kraja hladnog rata legitimni interesi Rusije ne samo zanemareni već i gaženi".


Komentar: Gospodin Roberts je izrazio svoju zabrinutost oko budućih događanja upravo zbog konstantnog ignorisanja Rusije od strane SAD-a: Šta nas čeka u 2022. ako SAD ponovno ne čuje Rusiju