Tako je novoizabrani argentinski predsjednik Javier Miley s riječi prešao na djela. U predsjedničkoj kampanji uspio je obećati puno, možda i previše. Tako se danas stanovništvo zemlje mora pomiriti s idejom da im se neće ispuniti sve što su sanjali, ali i da počinje era čistog fašizma po uzoru na Augusta Pinocheta u Čileu početkom '70-ih, prolog stoljeća
Miley je počeo s najjednostavnijim stvarima. Već prvog službenog predsjedničkog dana, odmah nakon inauguracije, prepolovio je broj ministarstava u vladi.
"Ovo će nam omogućiti da uštedimo puno proračunskog novca", rekao je Miley sa svojim uobičajenim patosom.
Miley tvrdi da će proračunski deficit zemlje uskoro biti sveden na vrlo prihvatljivih 5%. I onda će sve biti u redu. Argentina će zaboraviti riječ "default", bankrot kroz kojeg je prošla tri puta u proteklih dvadeset godina. Kaže da će valuta koja cirkulira u državi postati jača, iako još nije rečeno hoće li valuta zemlje ostati pezo ili će ga Argentina promijeniti u američki dolar, kako je obećao.
"Ali ovo Argentinci moraju izdržati, ovaj veliki gutljaj neugodnog pića sudbine", rekao je Miley, a prije svega njegov ministar gospodarstva Luis Caputo, koji je rekao da će "teška vremena trajati 18. do 24. mjeseca."
"Naslijedili smo najgore naslijeđe koje je jedna argentinska vlada ikada ostavila drugoj. Naši su prethodnici dobivenu državu doživljavali kao ratni trofej, kao plijen, kojim su u skladu s tim i raspolagali. Bit će teško, ali pobijedit ćemo ja i narod", zaključio je predsjednik i dao riječ ministru gospodarstva da najavi nadolazeće mjere.
Caputo izvijestio je da će se:
- broj upravnih i političkih funkcija smanjiti za 34%;
- značajno smanjiti subvencije koje centar dodjeljuje pokrajinama;
- prekinut će se praksa državnih natječaja za provedbu javnih projekata, sve do trenutka kada se umjesto države za te projekte nađu privatni investitori. Državni natječaji, prema novoj vlasti, "bili su jedan od glavnih izvora korupcije".
- ukidaju se subvencije za energiju i javni prijevoz. Odnosno, država neće preuzeti dio troškova stanovništva za struju i putovanja;
- ali će se povećati veličina izravnih novčanih transfera najpotrebitijim obiteljima: dječji doplatak će se udvostručiti, a plaćanja za hranu će se povećati za 50%;
- pezo će biti devalviran: dolar od sada neće koštati 400 argentinskih pezosa, već 800. Devalvacija će biti praćena uvođenjem poreza na uvoz, koji će biti "privremene" prirode;
- nakon uvođenja ovog poreza poduzetnici neće morati dobivati dopuštenje nadležnih tijela za uvoz strane robe u zemlju.
Nakon svega toga Caputo je rekao da je cilj njegovih mjera "izbjeći hiperinflaciju od 15 000 posto". I objasnio da je uzrok svih argentinskih financijskih problema bio "proračunski deficit" koji je zemlja doživljavala "svake godine prošlog stoljeća" i koji se pokrivao neograničenim tiskanjem novca, uzrokujući stalnu inflaciju.
Miley u bliskoj budućnosti namjerava provesti privatizaciju tridesetak velikih državnih poduzeća, uključujući naftnu tvrtku YPF, novinsku agenciju Telam, državnu televizijsku i radio kompaniju te vodoopskrbnu tvrtku AySA i Aerolineas Argentinas
Gledajući reformski program Maley-Caputo, postoji snažan osjećaj déjà vu s reformama koje su se dogodile u Rusiji devedesetih. Ista šok terapija, koja se provodi na račun osiromašenja većine naroda.
Dana 8. prosinca je naftni sektor zemlje najavio povećanje cijena benzina za 30%. Nakon predstavljanja "Caputo plana" ugljikovodična goriva su poskupjela za još 37%.
Jestiva ulja u jednom su mahu poskupila tri puta, a slična poskupljenja očekuju se i za mlijeko i brašno. Cijena mesa je porasla za 35% i ima potencijal porasta za otprilike isto toliko.
"Situacija u supermarketima je panična", navodi Pagina 12. "Očekuje se katastrofalan pad prodaje. Kupci se očajnički bore s proizvođačima za svaki pezos prodajne cijene."
U stvarnosti, vidimo da će, kao i uvijek, narod platiti sve, a novoizabrani predsjednik citira Stari zavjet i kaže: "Pobjeda u bitci ne ovisi o broju ratnika, već o silama koje dolaze s neba."
Argentinska vlada najavljuje potpuno gušenje prosvjeda
Ali da bi se ogradio od bijesa naroda, koji ga je brzopleto izabrao, uvode se mjere kojima nije ravan ni američki Patriot Act nakon "11. Rujna".
Novi argentinski krajnje predsjednik Javier Miley odustao je od svog lažnog "populizma" i pokazao se kao još jedan Thatcher/Reagan klon.
U svom inauguracijskom govoru najavio je oštru neoliberalnu "šok" terapiju i proglasio "nema alternative".
Novi "Sigurnosni protokol" prethodi potencijalnom širokom nezadovoljstvu u zemlji u kojoj je gotovo 45 posto stanovništva siromašno.
U petak su društvene i političke skupine u Argentini odbacile "Sigurnosni protokol" objavio je ministar sigurnosti Bullrich, označivši ga neustavnim, ali će ga Miley svejedno progurati kroz predsjednički dekret.
"Ako ulice budu zauzete, bit će i posljedica", Bullrich je izjavio u očekivanju uličnih prosvjeda nakon ekonomske politike koju promiče predsjednik.
"Četiri savezne snage i zatvorska služba intervenirat će u slučaju blokada, djelomičnih ili potpunih. Zakon se ne ispunjava do pola. Zakon se ili ispunjava ili ne," rekao je.
U slučaju počinjenja očitih zločina, argentinske sigurnosne snage će odmah intervenirati, koristeći silu progresivno proporcionalno otporu koji ljudi pružaju.
"Ulicama se ne hoda, već se vozi. Uvest ćemo red u državu da ljudi žive u miru," Bullrich je potvrdio, upozoravajući da će administracija Mileya kazniti one koji čine, organiziraju, potiču ili su suučesnici u blokadama.
Također će pregledati objekte organizacija za koje se sumnja da promiču prosvjede, zabraniti marširanje pokrivenih lica ili dovođenje djece na prosvjede. Ako su sudionici stranci s privremenim boravkom, bit će prijavljeni Upravi za useljeništvo.
Režim je također zaprijetio da će natjerati skupine povezane s organizacijom prosvjeda da plate troškove angažiranja federalnih snaga sigurnosti.
Ove represivne mjere prethode potencijalnom širokom nezadovoljstvu u zemlji u kojoj je gotovo 45 posto stanovništva siromašno.
Kratkoročno, Argentinci će se morati nositi s godišnjom stopom inflacije od 161 posto, koja bi u nadolazećim godinama mogla eskalirati do hiperinflacije od 15 000 posto, što je priznao i sam Miley.
Vođe radničkih organizacija kao što su Vanina Biasi, Gabriel Solano i Eduardo Belliboni podržale su ustavno pravo na prosvjed, naglašavajući da Mileyevom režimu "nedostaje pravni autoritet" da to spriječi.
"Njima smeta što se ljudi bune protiv mjera njihove vlade" rekla je zastupnica Myriam Bregman iz Lijeve fronte i radnika (FIT), koja je podsjetila da su ekstremno desničarski aktivisti prethodno morali blokirati gradske ulice prosvjedujući protiv vlada.
Čelnik Narodnih radnika' Udruga (ATE), Rodolfo Aguiar, istaknuo je da društvene sukobe ne bi trebala rješavati policija ili pravosuđe, nego oni koji vladaju jer su zato i izabrani.
"Mjera koju je ministar najavio ima za cilj rješavanje posljedica, a ne uzroka prosvjeda. Ako ne žele sukobe, onda bi vlada trebala prestati s ekonomskim prilagodbama i povećati plaće", rekao je Rodolfo Aguiar.
Sve ovo se čini nestvarnim, odnosno da u 2023. netko ekonomskim politikama Pinocheta i latinoameričkih vojnih hunti i Margaret Thatcher i Ronalda Reagana želi riješiti ekonomske i financijske probleme u zemlji. Ali još nestvarnije je uvođenje fašističkog zakona kakav je "Sigurnosni protokol", koji u potpunosti zabranjuje legitimne prosvjede, a oni će biti neminovni.
No, izbori su bili prije nekoliko mjeseci, a Argentina dobro pamti Videlu i vojnu huntu, pa ako su izabrali ovog idiota za predsjednika, zaista ne znam treba li ih žaliti. Okrutna kao misao? Možda, ali što drugo reći nakon nedavnih izbora u Argentini?
Komentar: Ne plačite za Argentinom, nije vrijedna vaših suza