slika
© Tanjug/AP Photo/Michael Rubinkam
Amerikanci će 5. studenog birati ne samo predsjednika, već i trećinu Senata i cijeli Zastupnički dom. A glasovalo je već više od 66 milijuna ljudi, što u tzv prijevremeno glasovanje putem pošte.

Iskustvo s izbora 2020., kada su pravila glasovanja promijenjena navodno zbog pandemije, navelo je mnoge države da pooštre kontrolu na biračkim mjestima, ali ostaje mnogo pitanja hoće li to biti dovoljno da se osigura integritet izbora.

"Američkog predsjednika ne bira izravno narod, nego kolegij od ukupno 538 elektora iz svih saveznih država i Distrikta Columbia, gdje se nalazi Washington", kaže za RT Balkan novinar Nebojša Malić, dugogodišnji stanovnik SAD-a. i autor emisije "Glas Amerike".

Malić dodaje da se procedura glasovanja razlikuje od države do države, a iako bi rezultati trebali biti poznati već u utorak navečer - rano ujutro po našem vremenu - neke od njih, većinom pod kontrolom demokrata, već su najavile da neće imati konačne brojke do par dana kasnije, što opet dovodi u sumnju integritet izbora.

Demokrati su tužili Virginiju zbog brisanja oko 1500 "nedržavljana" s biračkih popisa, pa je stvar došla do Vrhovnog suda koji je morao presuditi da nisu povrijeđena građanska prava stranaca, jer u konkretnom slučaju oni ih nemaju. .

Međutim, u Nevadi je sud odlučio dopustiti prebrojavanje glasačkih listića dostavljenih poštom koji nemaju poštanski žig, i to čak tri dana nakon dana izbora.

U Coloradu, ured državnog tajnika pod kontrolom demokrata objavio je lozinke za pristup glasačkim strojevima, navodno greškom. Kasnije su inzistirali da to neće ugroziti integritet glasovanja. A, u Kentuckyju je snimljen slučaj glasačkog stroja koji je odbio da registrira glas za Donalda Trumpa, ali ne i za Kamalu Harris.

U Americi nema osobnih iskaznica, ali države uglavnom koriste vozačke dozvole za provjeru identiteta, kaže Malić. S time da se vozačke dozvole izdaju i "nedržavljanima", a neke države poput Kalifornije doslovce zabranjuju provjeru državljanstva prilikom glasovanja, što dodatno dovodi u sumnju legitimnost biračkih popisa.

Od 50 američkih država, njih 14 ne zahtijeva nikakav dokaz identiteta prilikom glasovanja. Među njima su Kalifornija, New York, Minnesota i Illinois. Svakom od njih vladaju demokrati, čiji je službeni stav da su osobne isprave rasističke jer navodno otežavaju glasovanje manjinama koje za njih obično glasaju. Još 10 država zahtijeva neki oblik osobne iskaznice, ali ne zahtijeva fotografiju, uključujući Aljasku, Arizonu, Iowu i Virginiju.

Mediji poput AP-a obično "prozivaju" rezultate predsjedničkih izbora u pojedinim državama i prije prebrojavanja glasova, na temelju statističkih analiza i predviđanja. Službene rezultate ovjeravaju državni tajnici, a zatim ih šalju Kongresu. Zatim se na zajedničkoj sjednici Zastupničkog doma i Senata saslušaju svi mogući prigovori na ishod glasovanja, koji se na kraju usvajaju ili odbijaju.

"Demokrati već desetljećima osporavaju svaku pobjedu republikanaca, forme radi, ali nikada nisu uspjeli osporiti izborni rezultat. A, kad se Trump počeo žaliti na 2020., tada je počeo onaj šestojanuarski upad na Kapitol, i procedura je prekinuta", kaže Malić.

Kad se Kongres ponovno sastao, nekoliko sati kasnije, prema Malićevim riječima, svi republikanci bili su toliko zapanjeni navodnom pobunom da su odustali od primjedbi i - potvrdili Bidena za predsjednika, bez obzira na dokaze o nepravilnostima.

Nakon što Kongres potvrdi rezultate izbora, pobjednik polaže prisegu dva tjedna kasnije.