assange hearing unlawful detention
© REUTERS/Stephane MaheOsnivač WikiLeaksa Julian Assange nazoči saslušanju o svom pritvaranju i osudi te njihovom učinku na ljudska prava pred Odborom za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) u Strasbourgu, Francuska, 1. listopada 2024.
Nakon devet godina pravnih bitaka, britanski sudac konačno je osporio zid tajnosti koji su britanske i švedske vlasti podigle oko pravnog zlostavljanja osnivača Wikileaksa Juliana Assangea.

Sudac Foss, koji sjedi na Prvostupanjskom sudu u Londonu, presudio je da Kraljevsko tužiteljstvo (CPS) mora objasniti kako je došlo do uništavanja ključnih dosjea koji bi rasvijetlili zašto je 14 godina progonilo Assangea. Čini se da je CPS to učinio kršeći vlastite procedure.

Assange je konačno pušten iz strogo čuvanog zatvora Belmarsh prošle godine na temelju sporazuma o priznanju krivnje nakon što je Washington godinama tražio njegovo izručenje zbog objavljivanja dokumenata koji otkrivaju ratne zločine SAD-a i UK-a u Iraku i Afganistanu.

Dosjei CPS-a odnose se na dugotrajnu prepisku između Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske u vezi s preliminarnom istragom o optužbama za silovanje u Švedskoj koje prethode slučaju američkog izručenja.

Nekoliko CPS e-poruka iz tog vremena nije uništeno i objavljeno je prema pravilima o slobodi informacija. Oni pokazuju da su vlasti Ujedinjenog Kraljevstva tjerale nevoljke švedske tužitelje da pokrenu slučaj protiv Assangea. Na kraju su švedski tužitelji odustali od slučaja nakon što su ga uništili.

Drugim riječima, nekoliko dokumenata koji su izašli na vidjelo pokazuju da je CPS - koje je u to vrijeme vodio Keir Starmer, kasnije proglašen za viteza, a sada britanski premijer - ta koja je vodila ono što se čini kao kampanja političkog progona protiv Assangea, a ne onaj koji se temelji na odgovarajućim pravnim razmatranjima.

Ne skriva samo Britanija dokumente koji se odnose na Assangea. Američke, švedske i australske vlasti također su postavile ono što je Stefania Maurizi, talijanska novinarka koja je uporno slijedila zahtjeve za pristup informacijama, nazvala "zidom tame".

Postoje dobri razlozi za vjerovanje da su sve četiri vlade koordinirale svoje poteze kako bi prikrile ono što bi predstavljalo pravne zloporabe u slučaju Assange.

Starmer je bio na čelu CPS-a kada su donesene mnoge vrlo sumnjive odluke u vezi s Assangeom. Ako su dokumenti doista uništeni, bit će teško, ako ne i nemoguće, ikada saznati koliko je izravno bio uključen u te odluke.

Iznimno, i pogodno i za Ujedinjeno Kraljevstvo i za Švedsku, pokazalo se tijekom pravnih rasprava početkom 2023. da tužitelji u Stockholmu tvrde da su uništili istu korespondenciju koju je izbrisao CPS.

Nova presuda suca Fossa zahtijevat će od CPS-a da objasni kako i zašto je uništio dokumente i da ih dostavi osim ako ne može dokazati da ne postoji način na koji se ikada mogu vratiti. Ako to ne učini do 21. veljače, smatrat će se nepoštivanjem suda.

Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD su na sličan način nastojale spriječiti Maurizijine zahtjeve za pristup informacijama u vezi s njihovom dugom korespondencijom, dok je Washington tražio izručenje Assangea pod optužbama za "špijunažu" zbog otkrivanja njihovih ratnih zločina.

Britansko pravosuđe odobrilo je zatvaranje Assangea godinama dok se slučaj izručenja odugovlačio, unatoč presudi pravnih stručnjaka Ujedinjenih naroda da je Assange bio "proizvoljno pritvoren", a UN-ov stručnjak za mučenje, Nils Melzer, utvrdio je da je Assange bio podvrgnut produljenoj psihičkoj torturi koja je predstavljala prijetnju njegovom životu.