Jets
© Christian Timmig/Bundeswehr
Misteriozni upadi bespilotnih letjelica i dalje izazivaju uzbunu diljem Europe, a njemačke su vlasti nedavno prijavile višestruka viđenja u blizini osjetljivih vojnih postrojenja. Kao odgovor, Njemačka je otvoreno sugerirala da Rusija možda stoji iza ovih upada i poduzela je korake bez presedana za jačanje svojih obrambenih mjera od dronova.

Najnoviji incidenti i slične neobjašnjive aktivnosti nad objektima i kritičnom infrastrukturom NATO-a pojačali su zabrinutost oko mogućih napora koji uključuju špijunažu ili sabotažu.

U nedjelju, 12. siječnja, njemačke su vlasti izvijestile da je blizu zračne baze Manching u Bavarskoj, blizu Ingolstadta, viđeno gotovo desetak tajanstvenih dronova. Državna policija Bavarske rekla je u priopćenju:
"Raspoređeni policijski službenici uspjeli su detektirati do deset dronova koji su letjeli iznad područja. Unatoč intenzivnim mjerama potrage, uključujući i angažman policijskog helikoptera, odgovorna osoba ili osobe nisu se mogle identificirati."
Dužnosnici su dodali da se tijekom sredine prosinca više drugih upada dronova dogodilo iznad zračne baze Manching i sjedišta njemačkih oružanih snaga (Bundeswehra) u Neuburgu na Dunavu.

Slični neobjašnjivi upadi bespilotnih letjelica također su prijavljeni iznad američke zračne baze Ramstein u jugozapadnoj Njemačkoj i u pogonima njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall i kemijskog diva BASF.

Prema njemačkim medijima, nekoliko bespilotnih letjelica koje su prijavljene iznad zračne baze Ramstein, sjedišta američkih zračnih snaga u Europi i NATO savezničkog zračnog zapovjedništva, navodno je letelo brzinom većom od 160 km/h i očito nisu bile bespilotne letjelice za hobiste.

Ovi incidenti odjekuju slična viđenja dronova prijavljenih krajem prošle godine iznad kontinentalnog dijela SAD-a, posebno duž istočne obale u blizini New Jerseyja i New Yorka, kao i u blizini baza Kraljevskog ratnog zrakoplovstva u Lakenheathu, Mildenhallu i Feltwellu u istočnoj Engleskoj.

Američki dužnosnici ustvrdili su da je prošlogodišnji val misterioznih viđenja bespilotnih letjelica iznad SAD-a uglavnom bio lažna identifikacija konvencionalnih letjelica. Također su odbacili mogućnost da su ta viđenja djelo stranog protivnika, dodajući da događaji ne predstavljaju nikakav rizik za nacionalnu ili javnu sigurnost.

Zamjenica tajnice Pentagona za tisak Sabrina Singh rekla je na brifingu za novinare 11. prosinca:
"U ovom trenutku nemamo dokaza da ove aktivnosti dolaze od stranog subjekta ili da su djelo protivnika."
Nasuprot tome, njemačke vlasti bile su izrazito otvorene u sugeriranju da je državni akter vjerojatno odgovoran za nedavne valove misterioznih incidenata s dronovima u njihovom zračnom prostoru. Dužnosnici obavještajnih službi, obrane i provođenja zakona identificirali su Rusiju kao najvjerojatnijeg krivca. Vlasti vjeruju da je svrha ovih upada vjerojatno špijunaža ili priprema za sabotažu.

Iako nisu utvrđene konačne veze s Moskvom, Državni ured za kriminalističku istragu i Središnji ured za borbu protiv ekstremizma i terorizma objavili su u ponedjeljak, 13. siječnja, da se nedavna viđenja dronova iznad vojnih postrojenja u Bavarskoj istražuju kao potencijalna djela ruske špijunaže.

Državna policija Bavarske rekla je u priopćenju:
"Budući da se ne može isključiti špijuniranje vojnih objekata i partnera ili tvrtki u oružju u kontekstu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, provedene su opsežne mjere potrage kako bi se identificirali piloti dronova."
U kolovozu 2024. dronovi su u više navrata primijećeni kako lete iznad nuklearnih elektrana, kopnenih terminala za ukapljeni prirodni plin i kemijskih postrojenja u blizini Brunsbüttela u Njemačkoj, duž obale Sjevernog mora.

Njemački medij Bild objavio je da istražitelji sumnjaju na umiješanost Moskve u incidente kod Brunsbüttela. Citirajući neimenovane izvore iz policijskih snaga, Bild je tvrdio da se vjeruje da je Rusija koristila bespilotne letjelice Orlan-10 lansirane s civilnog broda u Sjevernom moru.

STS Orlan-10 prilično je nesofisticirana i jeftina bespilotna letjelica s fiksnim krilima koju Rusija intenzivno koristi za izviđanje i prikupljanje obavještajnih podataka. Prema Mreži integracije podataka operativnog okruženja (ODIN) američke vojske:
Orlan-10 ima najveći domet od 600 km i maksimalnu brzinu nešto ispod 100 mph. Tijekom izviđačkih misija obično radi na visinama od 1 do 1,5 km, iako ima službeni prag do 5 km. Orlan-10 može letjeti autonomno pomoću unaprijed programiranih putnih točaka i ima izdržljivost leta do 16 sati, što ga čini prikladnim za produžene operacije.
Na temelju izvješća o tekućem ratu Moskve protiv Ukrajine, Rusija obično raspoređuje više bespilotnih letjelica Orlan-10 u skupinama, pri čemu se svaka bespilotna letjelica koristi u komplementarne svrhe kao što su prikupljanje slika, elektroničko ratovanje, obavještajni signali i prijenos podataka.

Razlozi koji stoje iza sumnji istražitelja da su ruske bespilotne letjelice Orlan-10 odgovorne za upade dronova u kolovoz u blizini Brunsbüttela ostaju nejasni. Međutim, mnoga tajanstvena viđenja dronova prijavljenih diljem Europe i SAD-a posljednjih godina dijele zapanjujuće sličnosti s karakteristikama i obrascima leta Orlan-10 bespilotnih letjelica, uključujući njihovu sklonost radu u skupinama.
Drone launch
© Wikicommons/Russian Ministry of DefenseRuski vojnik se priprema lansirati Orlan - 10 UAV
Na prvi pogled, američke vlasti uvelike su umanjile značaj misterioznih viđenja bespilotnih letjelica iznad SAD-a. U međuvremenu, posljednjih godinu dana, njemački obavještajni i obrambeni dužnosnici izražavaju ozbiljnu zabrinutost da Rusija planira sabotaže usmjerene na zapadnu kritičnu infrastrukturu i vojne lokacije NATO-a.

U studenom je otkriveno da je niz požara koji su izbili u zračnoj luci Leipzig u Njemačkoj proizašao iz zavjere ruske vojne obavještajne agencije, GRU, da postavi skriveni eksploziv u teretne zrakoplove koji su letjeli u SAD i Kanadu.

Poljska tužiteljica Katarzyna Calow-Jaszewska izjavila je za BBC:
"Cilj skupine također je bio testirati prijenosni kanal za takve pakete, koji su u konačnici trebali biti poslani u Sjedinjene Američke Države i Kanadu."
U posljednjih nekoliko mjeseci ruski obavještajci optuženi su da stoje iza podmetanja požara u Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Češkoj, Njemačkoj, Litvi i Latviji.

U srpnju 2024. američke vojne baze u Europi stavljene su na drugu najvišu razinu sigurnosne pripravnosti, Force Protection Condition (FPCON) "CHARLIE." Prema propisima DoD-a, FPCON CHARLIE "primjenjuje se kada se dogodi incident ili kada se primi obavještajni podatak koji ukazuje na neki oblik terorističke akcije ili ciljanja na osoblje ili objekte."

Tijekom pojačane pripravnosti, američkom vojnom osoblju stacioniranom u Europi bilo je zabranjeno nositi uniforme izvan baze, a stranim državljanima zaposlenima u postrojenjima zabranjen je ulazak.

Zamjenica tajnice Pentagona za tisak Sabrina Singh rekla je na konferenciji za novinare:
"Zapovjedništvo SAD-a u Europi poduzima korake za povećanje opreza za naše pripadnike, njihove obitelji i naše objekte. Ovo je učinjeno iz prevelikog opreza. Neću ulaziti u detalje."
Visoki dužnosnik američke obavještajne zajednice, govoreći pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni govoriti javno, rekao je za The Debrief da su pojačane sigurnosne mjere bile povezane s obavještajnim podacima o planiranim napadima ruskih agenata na obrambene objekte.

Pojačane mjere sigurnosti u američkim bazama trajale su svega nekoliko dana. Međutim, manje od dva tjedna nakon izdavanja upozorenja, američki i njemački dužnosnici objavili su da su otkrili i prekinuli niz ruskih zavjera za ubojstvo nekoliko rukovoditelja europske obrambene industrije, uključujući Armina Pappergera, izvršnog direktora njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall.

Zabrinutost zbog mogućeg korištenja ruskih dronova za špijunažu ili sabotažu potaknula je njemačke dužnosnike da predlože amandman na Zakon o sigurnosti zračnog prometa. Očekuje se da će ga njemački kabinet odobriti u srijedu, 15. siječnja, amandman bi vojnim vlastima dao ovlast da obaraju neidentificirane dronove koji djeluju u njemačkom zračnom prostoru.
Ovlaštenje vojske da koristi kinetičku silu protiv neovlaštenih bespilotnih letjelica vjerojatno je odgovor na činjenicu da su se nekenetičke protuUAS mjere, poput elektroničkog ometanja, lažiranja ili oružja usmjerene energije (DEW), pokazale neučinkovitima u zaustavljanju ovih upada.
Krajem studenog 2024., sumnjiva bespilotna letjelica primijećena je u blizini broda HMS Queen Elizabeth britanske kraljevske mornarice u ranim jutarnjim satima dok je bio usidren u luci Hamburg. Njemačka lučka policija pokušala je neutralizirati UAV pomoću HP-47 elektroničkih ometača. Međutim, dron je očito primijenio elektroničke protumjere koje su mu omogućile da izbjegne zarobljavanje.

Kao što je ranije izvijestio The Debrief, unatoč značajnom napretku, ne-kinetičke tehnologije protudronova ostaju u povojima, suočavajući se s izazovima kao što su ograničeni domet i visoki energetski zahtjevi. Trenutačno, kinetička rješenja - korištenje streljiva za fizičko obaranje dronova - ostaju jedina dosljedno pouzdana protumjera.

Nema uvjerljivih dokaza koji povezuju Rusiju s globalnim valovima misterioznih dronova. Međutim, odluka Njemačke da otvoreno optuži Moskvu i ovlasti svoju vojsku da obara neovlaštene bespilotne letjelice naglašava stajalište Berlina da ti upadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju nacionalnoj i javnoj sigurnosti - hitnost koju Sjedinjene Države nisu ponovile.

Na događaju DGAP think tanka u Berlinu prošlog studenog, Bruno Kahl, šef njemačke Savezne obavještajne službe (Bundesnachrichtendienst), upozorio je na ozbiljne posljedice agresivnih tajnih aktivnosti Rusije. Prema Kahlu, ovi hibridni napadi na saveznike u NATO-u vjerojatno su osmišljeni kako bi testirali crvene linije koje su uspostavili zapadni partneri i posijali podjele među članicama NATO-a.
"Opsežna uporaba hibridnih mjera od strane Rusije povećava rizik da će NATO na kraju razmotriti pozivanje na klauzulu o međusobnoj obrani iz članka 5. U isto vrijeme, povećanje ruskog vojnog potencijala znači da izravan vojni sukob s NATO-om postaje jedan od mogućih opcija za Kremlj."